Strabismus Incidence in Infants Born in Split-Dalmatia County 2002-2005

Cilj studije bio je ispitati incidenciju strabizma u nedonoščadi rođene između 2002. i 2005. godine u Splitsko-dalmatinskoj županiji, te ju usporediti s onom u djece rođene u terminu. Podatci su prikupljeni iz Uprave za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije i Strabološke ambulante Klinike za očne bolesti Kliničkog bolničkog centra Split. Strabizam je zabilježen kod 796 (3,97%) djece rođene u navedenom razdoblju. Strabizam je dijagnosticiran kod 1,37% djece rođene u terminu i 17,57% nedonoščadi. Kod nedonoščadi različiti čimbenici mogu izazvati poremećaje kao što su difuzni i žarišni defekti bijele moždane tvari, te poremećaje oligodendroglijalnih stanica, što bi pak moglo objasniti višu incidenciju strabizma kod nedonoščadi u usporedbi s djecom rođenom u terminu.The aim of the study was to determine the incidence of strabismus in preterm infants born between 2002 and 2005 in Split-Dalmatia County, and to compare it with term infants. Data were collected from Department of Public Health, Split-Dalmatia County and Strabology Outpatient Department, University Department of Ophthalmology, Split University Hospital Center. Strabismus was present in 796 (3.97%) children born between 2002 and 2005. Strabismus was diagnosed in 1.37% of term infants and 17.57% of preterm infants. Various factors can produce disorders in preterm infants, such as diffuse and focal defects of the white brain matter, and disorders of oligodendroglial cells, which may explain the higher incidence of strabismus in preterm infants as compared with term infants

The Extremely Low Birth Weight Infant

Extremely low birth weight infants (ELBW) are defined by birth weight of less than 1000 g and are frequently born at 27 weeks’ gestation (GW) or younger. The neonatologists’ efforts focused on improvement of intact survival rate, especially for those born at the frontiers of viability at 22/23 GW. Survival rates of >80% for the advanced gestations and > 50% for 23–24 GW have been reported. Higher gestational age and birth weight, female gender, better maternal education, and white race have been recognized as significant predictors of decreased morbidity in ELBW infants. Although the mortality rate has significantly contracted for this group with improved technology and better understanding of pathophysiology, the proportion of surviving infants without sequelae, has not improved as noticeably. We review the short and long-term morbidities in ELBW infants and compare own and literature data. We analyze some of the specific immediate problems for this group such as: respiratory problems, infection, thermoregulation, impaired glucose homeostasis and disturbed cardiovascular and excretory functions as well as late morbidities such as bronchopulmonary dysplasia, late-onset infections, central nervous system occurrences, retinopathy and anemia of prematurity. We also deal with preventive and therapeutic strategies for improved outcome in this sensitive group of patients

Smjernice za prevenciju hemoragijske bolesti novorođenčeta - krvarenja nastalog zbog nedostatka vitamina K

Sažetak. Cili. Aktualizirati prevenciju hemoragijske.bolesti novorođendeta (HBN) ili krvarenja nastalog zbog nedostatka vitamina K u dojenačkom razdoblju sukladno novijim preporukama i praksi u svijetu. Materijal i metode. Već više od 50 godina Američka pedijatrijska akademija preporučuje intramuskulamu primjenu 0,5 mg do 1,0 mg vitamina Kl u novorođenadkom razdoblju, što je ponovila u svome najriovijem stajalištu od 2003. godine. U Hrvatskoj se navedena profilaksa sustavno provodi od 1994. godine nakon preporuka ad hoc skupine strudnjaka Hrvatskog pedijatrijskog društva i Hrvatskog društva za periratalnu medicinu Hrvatskog lijedničkog zbora. U međuvremenu je ustanovljeno da jednokratna intramuskulama (im.) primjena vitamina Kl u novorođenačkom razdoblju ne štiti isključivo dojenu djecu od kasnog oblika hemoragijske bolesti novorodendeta (najčešće od 2. do 13. tjedna života),koja se u većine dojenčadi manifestira kao intrakranijalno krvarenje koje može biti fatalno ili dovesti do teških neurorazvojnih posljedica. Osim toga neki roditelji su zabrinuti zbog mogućih komplikacija primjene im. injekcije, a stručna javnost se je uznemirila nakon retrospektivnog istraživanja kojim je postavljena sumnja na povezanost izmedu primjene im. injekcije vitamina Kl i pojave leukoza i drugih malignoma u djece u dobi od 6 godina, koje je kasnije opovrgnuto. U nekim je zemljama dokazano da se peroralnom (po.) primjenom malih dnevnih doza vitamina K1 od 2. do 13. tjedna u isključivo dojene djece može značajno smanjiti učestalost kasnog oblika HBN. Sličan učinak je postignut i po. primjenom 1 mg vitamina K1 od 2. do 13. tjedna, ali su protivnici te metode prigovarali zbog prekomjemo visokih koncentracija vitamina K1 u plazmi dojendadi nakon primjene jednokratne visoke doze. Uz niske dnevne doze vitamina K u nekim se zemljama primjenjuje u istom razdoblju i vitamin D 3 u dozi od 400 IJ sukladno preporukama Ameridke pedijatrijske akademije. Zakljuiak. U Hrvatskoj bi postojeće preporuke trebalo prilagoditi najnovijim preporukama prema kojima neposredno nakon rođenja sva novorodende treba dobiti 0,5 mg do 1,0 mg vitamina Kl im. i nakon toga isključivo dojena i rizična novorođenčad od 8. dana do 13. tjedna života po. 25ltgldan vitamina K1 i 400 IJ vitamina D 3

Smjernice za prevenciju hemoragijske bolesti novorođenčeta - krvarenja nastalog zbog nedostatka vitamina K

Sažetak. Cili. Aktualizirati prevenciju hemoragijske.bolesti novorođendeta (HBN) ili krvarenja nastalog zbog nedostatka vitamina K u dojenačkom razdoblju sukladno novijim preporukama i praksi u svijetu. Materijal i metode. Već više od 50 godina Američka pedijatrijska akademija preporučuje intramuskulamu primjenu 0,5 mg do 1,0 mg vitamina Kl u novorođenadkom razdoblju, što je ponovila u svome najriovijem stajalištu od 2003. godine. U Hrvatskoj se navedena profilaksa sustavno provodi od 1994. godine nakon preporuka ad hoc skupine strudnjaka Hrvatskog pedijatrijskog društva i Hrvatskog društva za periratalnu medicinu Hrvatskog lijedničkog zbora. U međuvremenu je ustanovljeno da jednokratna intramuskulama (im.) primjena vitamina Kl u novorođenačkom razdoblju ne štiti isključivo dojenu djecu od kasnog oblika hemoragijske bolesti novorodendeta (najčešće od 2. do 13. tjedna života),koja se u većine dojenčadi manifestira kao intrakranijalno krvarenje koje može biti fatalno ili dovesti do teških neurorazvojnih posljedica. Osim toga neki roditelji su zabrinuti zbog mogućih komplikacija primjene im. injekcije, a stručna javnost se je uznemirila nakon retrospektivnog istraživanja kojim je postavljena sumnja na povezanost izmedu primjene im. injekcije vitamina Kl i pojave leukoza i drugih malignoma u djece u dobi od 6 godina, koje je kasnije opovrgnuto. U nekim je zemljama dokazano da se peroralnom (po.) primjenom malih dnevnih doza vitamina K1 od 2. do 13. tjedna u isključivo dojene djece može značajno smanjiti učestalost kasnog oblika HBN. Sličan učinak je postignut i po. primjenom 1 mg vitamina K1 od 2. do 13. tjedna, ali su protivnici te metode prigovarali zbog prekomjemo visokih koncentracija vitamina K1 u plazmi dojendadi nakon primjene jednokratne visoke doze. Uz niske dnevne doze vitamina K u nekim se zemljama primjenjuje u istom razdoblju i vitamin D 3 u dozi od 400 IJ sukladno preporukama Ameridke pedijatrijske akademije. Zakljuiak. U Hrvatskoj bi postojeće preporuke trebalo prilagoditi najnovijim preporukama prema kojima neposredno nakon rođenja sva novorodende treba dobiti 0,5 mg do 1,0 mg vitamina Kl im. i nakon toga isključivo dojena i rizična novorođenčad od 8. dana do 13. tjedna života po. 25ltgldan vitamina K1 i 400 IJ vitamina D 3

Mortality of newborns to discharge from hospital in the year 2015

Rani neonatalni mortalitet u RHrvatskoj u 2015. bio je manji nego godinu prije, kao i mortalitet do otpusta iz bolnice. Smanjen je i neonatalni mortalitet. Veći je broj novorođene djece do 1500 g

Mortality of newborns to discharge from hospital in the year 2015

Rani neonatalni mortalitet u RHrvatskoj u 2015. bio je manji nego godinu prije, kao i mortalitet do otpusta iz bolnice. Smanjen je i neonatalni mortalitet. Veći je broj novorođene djece do 1500 g