7 research outputs found

    KONTINUIRANO NADOMJEŠTANJE BUBREGA KOD STARIJIH BOLESNIKA S AKUTNOM OZLJEDOM BUBREGA

    Get PDF
    Acute kidney injury is one of the most intriguing challenges in medicine, as it is followed by high mortality rates despite the progress in understanding and treating the condition. Elderly patients form a particularly sensitive group, due to the complications that come with age and various comorbid conditions. The aim of the study was to analyse the outcome of patients on CRRT, specifi cally mortality, loss or recovery of kidney functions, along with parameters which could infl uence outcome and which could be improved during therapy for a better outcome. The study included all patients that were treated for acute kidney injury at the Clinical Hospital Centre Rijeka in the last 5 years. Total number of patients was 178, of which 64 were female, and 114 were male. Average age was 74,35 } 5,46 (65- 89). All analyzed patients were treated with continuous renal replacement therapy. Patients were divided into three groups in relation to the outcome (group that passed away, group with the loss and group with the recovery of kidney function). The most common indications for continuous renal replacement therapy were of cardiogenic (n=89, 50,0%) and infectious etiology (n=52, 29,2%). Mortality in patients with acute kidney injury that were treated with continuous renal replacement therapy in our study was 70,79% (n=126), while recovery of renal function occurred in 6,18% (n=11) of the patients. Permanent loss of renal function was more common than recovery, and it occurred in 23,03% (n=41) of the patients. Analysis of parameters revealed that initial creatinine levels, 24-hour diuresis, glomerular fi ltration, potassium levels and multiple organ failure can be predictors of acute kidney injury outcome in elderly patients.Akutna bubrežna ozljeda je jedan od intrigantnijih problema medicine, budući da je i dalje prati visok mortalitet unatoč napretku u liječenju i razumijevanju same bolest. Posebno osjetljivu skupinu čine stariji pacijenti, koji su zbog same dobi i svih komorbiditeta posebno ugroženi. Cilj studije bio je analizirati ishod pacijenata na CRRT-u, odnosno mortalitet, gubitak i oporavak bubrežne funkcije, kao i parametre koji bi potencijalno mogli upućivati na mogući ishod, no na koje bi se ujedno moglo i utjecati u svrhu boljeg preživljenja. U ispitivanju su sudjelovali pacijenti oboljeli od ABO liječeni u Kliničkom bolničkom centru Rijeka u razdoblju od 5 g. Ukupan broj ispitanika bio je 178, od toga 64 osoba ženskog i 114 osobe muškog spola. Prosječna dob iznosila je 74,35 } 5,46 (65-89) godina. Svi analizirani pacijenti su se liječili kontinuiranim nadomještanjem bubrežne funkcije. Pacijenti su raspoređeni u tri skupine ovisno o ishodu bolesti, odnosno smrt, gubitak i oporavak bubrežne funkcije. Najčešće indikacije za primjenu kontinuiranog nadomještanja bubrežne funkcije bile su kardiogene etiologije (n=89, 50,0 %) te infektivne etiologije (n=52, 29,2 %). Mortalitet pacijenata oboljelih od ABO koji su bili na kontinuiranom nadomještanju bubrežne funkcije iznosi 70,79 % (n=126), dok se renalna funkcija oporavila u 6,18 % pacijenata (n=11), a 23,03 % pacijenata je moralo nastaviti jednom od metoda nadomještanja bubrežne funkcije (n=41). Analizom podataka dobiveno je da vrijednosti inicijalno mjerenog kreatinina, 24-satne diureze, glomerularne fi ltracije, kalija, kao i višestruko zatajenje organa, mogu biti jedan od prediktora ishoda ABO u starijih pacijenata

    Safety of long-term proton pump inhibitors use

    Get PDF
    Inhibitori protonske pumpe (IPP) lijekovi su koji su u potpunosti promijenili način liječenja stanja povezanih s pojačanim lučenjem želučane kiseline; peptički ulkus, gastroezofagealna refluksna bolest, funkcionalna dispepsija, gastroprotekcija. Iako su IPP-ovi široko propisivani lijekovi, posljednjih godina povećana pozornost posvećena je potencijalnim neželjenim učincima ovih lijekova. S obzirom na to da sve veći broj pacijenata prima IPP-ove kao dio kronične terapije za bolesti i stanja koja su povezana s pojačanim lučenjem želučane kiseline, dugoročni potencijalno štetni učinci ove skupine lijekova dobivaju sve veću pozornost, pri čemu većina istraživanja upućuje na to da su određeni pacijenti u skupini s povećanim rizikom.Proton pump inhibitors (PPI) are the drugs that have brought a revolution as a treatment of choice for various conditions associated with increased secretion of gastric acid; peptic ulcers, gastroesophageal reflux disease, functional dyspepsia. Although PPIs are widely prescribed and generally safe drugs, recently increased attention was focused on the potential adverse effects of these drugs. Given the increasing number of patients receiving PPI’s, long-term potential adverse effects of this class of drugs are gaining increasing attention. However, most of recent investigations raise the possibility that elderly and malnourished patients have a higher risk for these side effects

    Kontinuirano nadomještanje bubrežne funkcije u starijih bolesnika s akutnom bubrežnom ozljedom

    No full text
    Akutna bubrežna ozljeda predstavlja jedan od intrigantnijih problema medicine, budući da je i dalje prati visok mortalitet unatoč napretku u liječenju i razumijevanju same bolest (1). Posebno osjetljivu skupinu čine stariji pacijenti, koji su zbog same dobi i svih komorbiditeta posebno ugroženi. Cilj studije bio je analizirati ishod pacijenata na CRRT-u odnosno mortalitet, gubitak i oporavak bubrežne funkcije kao i parametre koji bi potencijalno mogli upućivati na mogući ishod, no na koje bi se ujedno moglo i utjecati u svrhu boljeg preživljenja. U ispitivanju su sudjelovali pacijenti oboljeli od ABO liječeni u Kliničkom bolničkom centru Rijeka u periodu od 5.g. Ukupan broj ispitanika je 178, od toga 64 osoba ženskog spola i 114 osobe muškog spola. Prosječna dob je 74,35 ± 5,46 (65-89) godina. Svi analizirani pacijenti bili su oni koji su se liječili kontinuiranim nadomještanjem bubrežne funkcije. Pacijenti su raspoređeni u tri grupe ovisno o ishodu bolesti odnosno smrt, gubitak i oporavak bubrežne funkcije. Najčešće indikacije za primjenu kontinuiranog nadomještanja bubrežne funkcije su kardiogene etiologije (n=89, 50,0%) te infektivne etiologije (n=52, 29,2%). Mortalitet pacijenata oboljelih od ABO koji su bili na kontinuiranom nadomještanju bubrežne funkcije iznosi 70,8% (n=126), dok je se renalna funkcija oporavila u 6,2% pacijenata (n=11), a 23,0% pacijenata je moralo nastaviti s jednom od metoda nadomještanja bubrežne funkcije (n=41). Analizom podataka dobiveno je da vrijednosti inicijalno mjerenog kreatinina, 24-satne diureze, glomerularne filtracije, kalija, kao i višestruko zatajenje organa mogu biti jedan od prediktora ishoda ABO u starijih pacijenata.Acute kidney injury is one of the most intriguing challenges of medicine, as it is followed by high mortality despite progress in understanding and treating the condition. Elderly patients form an especially sensitive group, due to the complications that come with age and various comorbid conditions. The aim of the study was to analyse the outcome of patients on CRRT, specifically mortality, loss or recovery of kidney functions, along with parameters which could have an effect on outcome and which could be improved during therapy for a better outcome. The study included all patients that were treated for acute kidney injury at the Clinical Hospital Centre Rijeka in the last 5 years. Total number of patients was 178, of which 64 were female, and 114 were male. Average age was 74,35 ± 5,46 (65-89). All analyzed patients were treated with continuous renal replacement therapy. Patients were divided into three groups in relation to the outcome (group that passed away, group with the loss and group with the recovery of kidney function). The most common indications for continuous renal replacement therapy were of cardiogenic (n=89, 50,0%) and infectious etiology (n=52, 29,2%). Mortality in patients with acute kidney injury that were treated with continuous renal replacement therapy in our study was 70,8% (n=126), while recovery of renal function occurred in 6,2% (n=11) of the patients. Permanent loss of renal function was more common than recovery, and it occurred in 23,0% (n=41) of the patients. Analysis of parameters revealed that initial creatinine levels, 24-hour diuresis, glomerular filtration, potassium levels and multiple organ failure can be predictors of acute kidney injury outcome in elderly patient

    Kontinuirano nadomještanje bubrežne funkcije u starijih bolesnika s akutnom bubrežnom ozljedom

    No full text
    Akutna bubrežna ozljeda predstavlja jedan od intrigantnijih problema medicine, budući da je i dalje prati visok mortalitet unatoč napretku u liječenju i razumijevanju same bolest (1). Posebno osjetljivu skupinu čine stariji pacijenti, koji su zbog same dobi i svih komorbiditeta posebno ugroženi. Cilj studije bio je analizirati ishod pacijenata na CRRT-u odnosno mortalitet, gubitak i oporavak bubrežne funkcije kao i parametre koji bi potencijalno mogli upućivati na mogući ishod, no na koje bi se ujedno moglo i utjecati u svrhu boljeg preživljenja. U ispitivanju su sudjelovali pacijenti oboljeli od ABO liječeni u Kliničkom bolničkom centru Rijeka u periodu od 5.g. Ukupan broj ispitanika je 178, od toga 64 osoba ženskog spola i 114 osobe muškog spola. Prosječna dob je 74,35 ± 5,46 (65-89) godina. Svi analizirani pacijenti bili su oni koji su se liječili kontinuiranim nadomještanjem bubrežne funkcije. Pacijenti su raspoređeni u tri grupe ovisno o ishodu bolesti odnosno smrt, gubitak i oporavak bubrežne funkcije. Najčešće indikacije za primjenu kontinuiranog nadomještanja bubrežne funkcije su kardiogene etiologije (n=89, 50,0%) te infektivne etiologije (n=52, 29,2%). Mortalitet pacijenata oboljelih od ABO koji su bili na kontinuiranom nadomještanju bubrežne funkcije iznosi 70,8% (n=126), dok je se renalna funkcija oporavila u 6,2% pacijenata (n=11), a 23,0% pacijenata je moralo nastaviti s jednom od metoda nadomještanja bubrežne funkcije (n=41). Analizom podataka dobiveno je da vrijednosti inicijalno mjerenog kreatinina, 24-satne diureze, glomerularne filtracije, kalija, kao i višestruko zatajenje organa mogu biti jedan od prediktora ishoda ABO u starijih pacijenata.Acute kidney injury is one of the most intriguing challenges of medicine, as it is followed by high mortality despite progress in understanding and treating the condition. Elderly patients form an especially sensitive group, due to the complications that come with age and various comorbid conditions. The aim of the study was to analyse the outcome of patients on CRRT, specifically mortality, loss or recovery of kidney functions, along with parameters which could have an effect on outcome and which could be improved during therapy for a better outcome. The study included all patients that were treated for acute kidney injury at the Clinical Hospital Centre Rijeka in the last 5 years. Total number of patients was 178, of which 64 were female, and 114 were male. Average age was 74,35 ± 5,46 (65-89). All analyzed patients were treated with continuous renal replacement therapy. Patients were divided into three groups in relation to the outcome (group that passed away, group with the loss and group with the recovery of kidney function). The most common indications for continuous renal replacement therapy were of cardiogenic (n=89, 50,0%) and infectious etiology (n=52, 29,2%). Mortality in patients with acute kidney injury that were treated with continuous renal replacement therapy in our study was 70,8% (n=126), while recovery of renal function occurred in 6,2% (n=11) of the patients. Permanent loss of renal function was more common than recovery, and it occurred in 23,0% (n=41) of the patients. Analysis of parameters revealed that initial creatinine levels, 24-hour diuresis, glomerular filtration, potassium levels and multiple organ failure can be predictors of acute kidney injury outcome in elderly patient

    Kontinuirano nadomještanje bubrežne funkcije u starijih bolesnika s akutnom bubrežnom ozljedom

    No full text
    Akutna bubrežna ozljeda predstavlja jedan od intrigantnijih problema medicine, budući da je i dalje prati visok mortalitet unatoč napretku u liječenju i razumijevanju same bolest (1). Posebno osjetljivu skupinu čine stariji pacijenti, koji su zbog same dobi i svih komorbiditeta posebno ugroženi. Cilj studije bio je analizirati ishod pacijenata na CRRT-u odnosno mortalitet, gubitak i oporavak bubrežne funkcije kao i parametre koji bi potencijalno mogli upućivati na mogući ishod, no na koje bi se ujedno moglo i utjecati u svrhu boljeg preživljenja. U ispitivanju su sudjelovali pacijenti oboljeli od ABO liječeni u Kliničkom bolničkom centru Rijeka u periodu od 5.g. Ukupan broj ispitanika je 178, od toga 64 osoba ženskog spola i 114 osobe muškog spola. Prosječna dob je 74,35 ± 5,46 (65-89) godina. Svi analizirani pacijenti bili su oni koji su se liječili kontinuiranim nadomještanjem bubrežne funkcije. Pacijenti su raspoređeni u tri grupe ovisno o ishodu bolesti odnosno smrt, gubitak i oporavak bubrežne funkcije. Najčešće indikacije za primjenu kontinuiranog nadomještanja bubrežne funkcije su kardiogene etiologije (n=89, 50,0%) te infektivne etiologije (n=52, 29,2%). Mortalitet pacijenata oboljelih od ABO koji su bili na kontinuiranom nadomještanju bubrežne funkcije iznosi 70,8% (n=126), dok je se renalna funkcija oporavila u 6,2% pacijenata (n=11), a 23,0% pacijenata je moralo nastaviti s jednom od metoda nadomještanja bubrežne funkcije (n=41). Analizom podataka dobiveno je da vrijednosti inicijalno mjerenog kreatinina, 24-satne diureze, glomerularne filtracije, kalija, kao i višestruko zatajenje organa mogu biti jedan od prediktora ishoda ABO u starijih pacijenata.Acute kidney injury is one of the most intriguing challenges of medicine, as it is followed by high mortality despite progress in understanding and treating the condition. Elderly patients form an especially sensitive group, due to the complications that come with age and various comorbid conditions. The aim of the study was to analyse the outcome of patients on CRRT, specifically mortality, loss or recovery of kidney functions, along with parameters which could have an effect on outcome and which could be improved during therapy for a better outcome. The study included all patients that were treated for acute kidney injury at the Clinical Hospital Centre Rijeka in the last 5 years. Total number of patients was 178, of which 64 were female, and 114 were male. Average age was 74,35 ± 5,46 (65-89). All analyzed patients were treated with continuous renal replacement therapy. Patients were divided into three groups in relation to the outcome (group that passed away, group with the loss and group with the recovery of kidney function). The most common indications for continuous renal replacement therapy were of cardiogenic (n=89, 50,0%) and infectious etiology (n=52, 29,2%). Mortality in patients with acute kidney injury that were treated with continuous renal replacement therapy in our study was 70,8% (n=126), while recovery of renal function occurred in 6,2% (n=11) of the patients. Permanent loss of renal function was more common than recovery, and it occurred in 23,0% (n=41) of the patients. Analysis of parameters revealed that initial creatinine levels, 24-hour diuresis, glomerular filtration, potassium levels and multiple organ failure can be predictors of acute kidney injury outcome in elderly patient

    Economic diplomacy and innovation in the service of foreign affairs

    No full text
    Gospodarski napredak najvažniji je cilj svake države na svijetu. Ostvaruju ga na temelju različitih modela i strategija, kako kratkoročnih tako i dugoročnih. Dvije odrednice koje su stoljećima definirale međunarodne odnose su vojna moć i politika sile. Globalizacija je svijet koji nas okružuje učinila nikad isprepletenijim, kompleksnijim, povezanijim i kompetitivnijim. Danas se prava snaga ne temelji isključivo na vojsci i/ili kontroli određenog teritorija, već i na sposobnosti integracije s globalnim gospodarstvom. Tako je gospodarska diplomacija nezaobilazno područje interesa u okviru napretka bilo koje države na svijetu. Ona je postala jedan od najvažnijih čimbenika vanjskih politika država i alat za ostvarivanje vanjsko-političkih ciljeva. Gospodarska diplomacija postoji još od najranijih vremena s počecima trgovinskih odnosa u svijetu. Kompleksnost područja gospodarske diplomacije očituje se i u njenom samom nazivu koji objedinjuje pitanja gospodarstva i pitanja diplomacije. To su područja koja zasebno iziskuju specijalna znanja i vještine. Stoga je važno temeljito, kvalitetno i sveobuhvatno pristupiti problematici gospodarske diplomacije. Možemo tvrditi kako je gospodarska diplomacija jedna od glavnih komponenti vanjske politike svake države koja za cilj ima promicanje nacionalnih ekonomskih interesa zemlje, čime se doprinosi gospodarskom rastu i prosperitetu. Gospodarska diplomacija radi na promicanju trgovine, poticanju izravnih stranih investicija, postizanju suradnje u znanosti i tehnologiji, promoviranju turizma te zagovaranju interesa nacionalne poslovne zajednice. Unatoč širini ove teme, u završnom radu želi se dočarati što je to zapravo gospodarska diplomacija i čime se bavi.Economic progress is the most important goal of every country in the world. They achieve it based on different models and strategies, both short-term and long-term. The two determinants that have defined international relations for centuries are military power and the politics of force. Globalization has made the world around us never more intertwined, more complex, connected, and more competitive. Today, real strength is not based solely on the military and / or control of a particular territory, but also on the ability to integrate with the global economy. Thus, economic diplomacy is an unavoidable area of interest within the progress of any country in the world. It has become one of the most important factors in the foreign policies of states and a tool for achieving foreign policy goals. Economic diplomacy has existed since the earliest times with the beginnings of trade relations in the world. The complexity of the field of economic diplomacy is reflected in its very name, which combines issues of economy and issues of diplomacy. These are areas that require special knowledge and skills separately. Therefore, it is important to approach the issue of economic diplomacy thoroughly, with quality and comprehensively. We can argue that economic diplomacy is one of the main components of any country’s foreign policy that aims to promote a country’s national economic interests, thereby contributing to economic growth and prosperity. Economic diplomacy works to promote trade, encourage foreign direct investment, achieve cooperation in science and technology, promote tourism and advocate for the interests of the national business community. Despite the breadth of this topic, the final paper seeks to illustrate what economic diplomacy really is and what it does

    Economic diplomacy and innovation in the service of foreign affairs

    No full text
    Gospodarski napredak najvažniji je cilj svake države na svijetu. Ostvaruju ga na temelju različitih modela i strategija, kako kratkoročnih tako i dugoročnih. Dvije odrednice koje su stoljećima definirale međunarodne odnose su vojna moć i politika sile. Globalizacija je svijet koji nas okružuje učinila nikad isprepletenijim, kompleksnijim, povezanijim i kompetitivnijim. Danas se prava snaga ne temelji isključivo na vojsci i/ili kontroli određenog teritorija, već i na sposobnosti integracije s globalnim gospodarstvom. Tako je gospodarska diplomacija nezaobilazno područje interesa u okviru napretka bilo koje države na svijetu. Ona je postala jedan od najvažnijih čimbenika vanjskih politika država i alat za ostvarivanje vanjsko-političkih ciljeva. Gospodarska diplomacija postoji još od najranijih vremena s počecima trgovinskih odnosa u svijetu. Kompleksnost područja gospodarske diplomacije očituje se i u njenom samom nazivu koji objedinjuje pitanja gospodarstva i pitanja diplomacije. To su područja koja zasebno iziskuju specijalna znanja i vještine. Stoga je važno temeljito, kvalitetno i sveobuhvatno pristupiti problematici gospodarske diplomacije. Možemo tvrditi kako je gospodarska diplomacija jedna od glavnih komponenti vanjske politike svake države koja za cilj ima promicanje nacionalnih ekonomskih interesa zemlje, čime se doprinosi gospodarskom rastu i prosperitetu. Gospodarska diplomacija radi na promicanju trgovine, poticanju izravnih stranih investicija, postizanju suradnje u znanosti i tehnologiji, promoviranju turizma te zagovaranju interesa nacionalne poslovne zajednice. Unatoč širini ove teme, u završnom radu želi se dočarati što je to zapravo gospodarska diplomacija i čime se bavi.Economic progress is the most important goal of every country in the world. They achieve it based on different models and strategies, both short-term and long-term. The two determinants that have defined international relations for centuries are military power and the politics of force. Globalization has made the world around us never more intertwined, more complex, connected, and more competitive. Today, real strength is not based solely on the military and / or control of a particular territory, but also on the ability to integrate with the global economy. Thus, economic diplomacy is an unavoidable area of interest within the progress of any country in the world. It has become one of the most important factors in the foreign policies of states and a tool for achieving foreign policy goals. Economic diplomacy has existed since the earliest times with the beginnings of trade relations in the world. The complexity of the field of economic diplomacy is reflected in its very name, which combines issues of economy and issues of diplomacy. These are areas that require special knowledge and skills separately. Therefore, it is important to approach the issue of economic diplomacy thoroughly, with quality and comprehensively. We can argue that economic diplomacy is one of the main components of any country’s foreign policy that aims to promote a country’s national economic interests, thereby contributing to economic growth and prosperity. Economic diplomacy works to promote trade, encourage foreign direct investment, achieve cooperation in science and technology, promote tourism and advocate for the interests of the national business community. Despite the breadth of this topic, the final paper seeks to illustrate what economic diplomacy really is and what it does
    corecore