Medical Subject Headings – MESH® Thesaurus

Tezaurus Medical Subject Headings (MeSH) nadzirani je rječnik koji izrađuje Nacionalna medicinska knjižnica Sjedinjenih Američkih Država. Koristi se za predmetnu obradu, indeksiranje i pretraživanje publikacija iz područja biomedicine i zdravstva. Tezaurus sačinjavaju nizovi deskriptora organiziranih u abecednu i hijerarhijsku strukturu. Izdanje MesH-a za 2011. godinu sadržava 26.142 deskriptora, više od 177.000 nedeskriptora te više od 199.000 dopunskih pojmova. Zbog iznimne kvalitete, specifične strukture i detaljnog pristupa, tezaurus Medical Subject Headings prihvaćen je širom svijeta i preveden na brojne jezike. Tome pridonosi i činjenica da je od 1997. godine besplatno dostupan u elektroničkom obliku. Stvoren na osnovi praktičnog rada stručnjaka iz područja biomedicine i informacijskih stručnjaka, to je dinamičan popis koji se iz izdanja u izdanje razvija u skladu s razvojem biomedicinskih znanosti. Hrvatske medicinske knjižnice također ga koriste u svom radu, a sudjeluju i u njegovu prevođenju. U ovom članku, povodom pedesete godišnjice prvog izdanja i četrdesete godišnjice korištenja u Hrvatskoj, donosimo pregled povijesti, strukture i primjene MeSH-a.Medical Subject Headings (MeSH) is the United States of America National Library of Medicine controlled vocabulary thesaurus. It is used for subject cataloging, indexing and searching biomedical literature. It consists of sets of descriptors arranged in both alphabetic and hierarchical structures. There are 26.142 descriptors, over 177.000 entry terms, and more than 199.000 Supplementary Concept Records in MeSH 2011. Due to its exquisite quality, elaborate structure and detailed approach, it is used worldwide and translated into many languages. The fact that it has been available for free in the electronic machine-readable form since 1997 has also contributed to its popularity. It was created by both health and information sciences experts who continually revise and update the MeSH vocabulary, so it evolves together with the growth and development of biomedicine. Croatian medical libraries use MeSH in their everyday practice and contribute to its translations. In this article, commemorating fifty years of MeSH and forty years of its use in Croatia, we present the outline of MeSH history, structure, and practice

David among Goliaths: Open access publishing in scientific (semi-)periphery

This case study analyses data on papers of Croatian authors published in 2017 from four Web of Science Core Collection citation indexes (SCIEXP, SSCI, AHCI, and ESCI). The primary dataset (5, 176 articles and reviews) was divided into two subsets, the open access (OA) subset (2, 964 papers) and non-OA subset (2, 212 papers). We also used the primary dataset to create a subset of papers published in Croatian journals (1, 588) as opposed to foreign ones. All were screened for full-text OA status, journal JCR quartile ranking, journal dominant discipline, and language of publication. OA papers prevailed with 74.4%. Most were available at publisher websites. The percentage of OA papers in Croatian journals was 99.8%. The share of OA papers was the highest in the humanities and social sciences, which also saw the highest share of papers in the Croatian language

CROATIAN MEDICAL JOURNALS AND STANDARDS FOR GOOD EDITING PRACTICE: AN AUTHOR INSTRUCTIONS ANALYSIS

Uvod. Medicinski časopisi u uputama autorima očituju se o svim ključnim pitanjima pripreme rukopisa, autorstva i odgovornosti autora, prava autora i izdavača te prava uporabe pri čemu se uredništva najčešće pridržavaju međunarodno prihvaćenih preporuka, poput preporuka ICMJE-a. Cilj je ove analize utvrditi slijede li hrvatski medicinski časopisi takve međunarodne preporuke. Metode. Analiza je u lipnju 2016. obuhvatila 38 časopisa uključenih u kategoriju „Biomedicina i zdravstvo“ na portalu Hrčak. Rezultati. Rezultati su pokazali da 60% analiziranih časopisa spominje preporuke ICMJE-a u uputama autorima. Potpisanu izjavu o autorstvu zahtijeva 47% analiziranih časopisa, pri čemu se 10 izrijekom poziva na kriterije ICMJE-a o autorstvu. Izjavu da rukopis nije prethodno objavljen, odnosno poslan drugom časopisu, zahtijeva 68% časopisa. Autori se moraju izjasniti postoji li stvarni ili potencijalni sukob interesa u 45% analiziranih časopisa. Prijenos autorskih prava na izdavača časopisa zahtijeva 45% časopisa. Zaključak. Sustavnijom primjenom preporuka glede odgovornosti autora i recenzenata te u probiru rukopisa, uredništva bi mogla povećati kvalitetu časopisa.Background & aims. Author instructions in medical jounals inform on key elements of the manuscript preparation and submission, authorship and author responsibilities, copyright, permissions for use etc. In most cases, the publishers are following the international recommendations, like those of ICMJE. The aim of this study was to find to what extent the Croatian medical journals follow these recommendations. Methods. The sample included 38 journals listed in the biomedical and health care category at the national open access platform Hrčak. The analysis was done in June 2016. Results. The results showed that 60% of the analysed journals mentioned ICMJE recommendations in their author instructions. The signed statement of authorship is required by 47% of journals while half of them mentioned the ICMJE authorship criteria explicitly. Authors are asked to confirm that the submitted manuscript has not already been published or submitted to ­another journal by 68% of journals. A statement on disclosure of conflicts of interests was found in 45% of guidelines. Transfer of copyright is required by 45% of journals. Conclusion. Strict adherence to the international recommendations regarding authorship, peer review and manuscript selection could increase the quality of journals

Hrvatski medicinski časopisi i standardi dobre uređivačke prakse: analiza uputa autorima [Croatian medical journals and standards for good editing practice: an author instructions analysis]

Background & aims. Author instructions in medical jounals inform on key elements of the manuscript preparation and submission, authorship and author responsibilities, copyright, permissions for use etc. In most cases, the publishers are following the international recommendations, like those of ICMJE. The aim of this study was to find to what extent the Croatian medical journals follow these recommendations. Methods. The sample included 38 journals listed in the biomedical and health care category at the national open access platform Hrčak. The analysis was done in June 2016. Results. The results showed that 60% of the analysed journals mentioned ICMJE recommendations in their author instructions. The signed statement of authorship is required by 47% of journals while half of them mentioned the ICMJE authorship criteria explicitly. Authors are asked to confirm that the submitted manuscript has not already been published or submitted to ­another journal by 68% of journals. A statement on disclosure of conflicts of interests was found in 45% of guidelines. Transfer of copyright is required by 45% of journals. Conclusion. Strict adherence to the international recommendations regarding authorship, peer review and manuscript selection could increase the quality of journals

U vrtlogu infodemije: važnost informacijske i zdravstvene pismenosti i aktivna uloga Središnje medicinske knjižnice

Cilj. Pandemija bolesti COVID-19 suočila je svijet sa zdravstvenom krizom neviđenih razmjera te pokrenula infodemiju u medijskom prostoru. Došlo je do promjena i u znanstvenoj komunikaciji: objavljuje se nepregledan broj radova, ubrzava urednički postupak, nerecenzirani rezultati istraživanja postaju dostupni javnosti itd. Ovim radom nastoji se ukazati na promjene koje su nastale u sustavu javne i znanstvene komunikacije te predložiti rješenja za učinkovito nošenje s novonastalom situacijom. Pristup / metodologija. U radu se pregledom literature pojašnjavaju koncepti infodemije, infodemiologije, informacijske i zdravstvene pismenosti. Odabirom literaturnih smjernica, preporukama i primjerima iz knjižnične prakse nastoje se ponuditi praktične preporuke. Rezultati. Previše informacija upitne kvalitete kod ljudi izaziva zbunjenost i strah, što dovodi do nepovjerenja u znanost, zdravstvenu struku i državne institucije. Snalaženje u nepreglednoj količini informacija o pandemiji zahtijeva kritičko promišljanje, odnosno povećanje razine informacijske i zdravstvene pismenosti kako bi se osnažila otpornost zajednice na obmanjujuće i lažne informacije. Knjižnice u tome mogu imati značajnu ulogu, što je u ovom radu prikazano na primjeru aktivnosti Središnje medicinske knjižnice Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (SMK). Polazeći od stručne i teorijske literature te iskustava stečenih u dugogodišnjem radu, a posebice u ovom razdoblju, izdvojene su najvažnije zadaće ključnih dionika pandemijskog informacijskog sustava, odnosno tijela vlasti, stručnih ustanova, znanstvenika i medicinskih knjižničara. Ograničenja. Primjeri aktivne uloge informacijskih stručnjaka prikazani su na temelju djelovanja samo jedne knjižnice. Radi se o najvećoj medicinskoj knjižnici u Hrvatskoj koja svojim korisnicima nudi tradicionalne i napredne usluge koristeći sva dostupna komunikacijska sredstva. Uz to, kriza je u SMK-u prihvaćena i kao prilika  za razvoj, praćenje i stručnu procjenu novih informacijskih izvora, aktivnu suradnju    s matičnom ustanovom i Ministarstvom zdravstva, znanstveni rad, ali i iskorak prema zajednici, pa može poslužiti kao dobar primjer ispunjavanja preporučenih zadaća. Praktična primjena i društveni značaj. Rad donosi praktične smjernice za rad tijela vlasti, stručnih ustanova, znanstvenika i medicinskih knjižničara u kontekstu infodemije. Budući da je pandemija utjecala na sve sfere ljudskih aktivnosti, suzbijanje infodemije iznimno je važno za društvo. Originalnost / vrijednost. Pregled literature o infodemiji, informacijskoj i zdravstvenoj pismenosti nadopunjen je lokalnim kontekstom te promišljanjima i preporukama iz praktičnog rada medicinskih knjižničara

U vrtlogu infodemije: važnost informacijske i zdravstvene pismenosti i aktivna uloga Središnje medicinske knjižnice

Cilj. Pandemija bolesti COVID-19 suočila je svijet sa zdravstvenom krizom neviđenih razmjera te pokrenula infodemiju u medijskom prostoru. Došlo je do promjena i u znanstvenoj komunikaciji: objavljuje se nepregledan broj radova, ubrzava urednički postupak, nerecenzirani rezultati istraživanja postaju dostupni javnosti itd. Ovim radom nastoji se ukazati na promjene koje su nastale u sustavu javne i znanstvene komunikacije te predložiti rješenja za učinkovito nošenje s novonastalom situacijom. Pristup / metodologija. U radu se pregledom literature pojašnjavaju koncepti infodemije, infodemiologije, informacijske i zdravstvene pismenosti. Odabirom literaturnih smjernica, preporukama i primjerima iz knjižnične prakse nastoje se ponuditi praktične preporuke. Rezultati. Previše informacija upitne kvalitete kod ljudi izaziva zbunjenost i strah, što dovodi do nepovjerenja u znanost, zdravstvenu struku i državne institucije. Snalaženje u nepreglednoj količini informacija o pandemiji zahtijeva kritičko promišljanje, odnosno povećanje razine informacijske i zdravstvene pismenosti kako bi se osnažila otpornost zajednice na obmanjujuće i lažne informacije. Knjižnice u tome mogu imati značajnu ulogu, što je u ovom radu prikazano na primjeru aktivnosti Središnje medicinske knjižnice Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (SMK). Polazeći od stručne i teorijske literature te iskustava stečenih u dugogodišnjem radu, a posebice u ovom razdoblju, izdvojene su najvažnije zadaće ključnih dionika pandemijskog informacijskog sustava, odnosno tijela vlasti, stručnih ustanova, znanstvenika i medicinskih knjižničara. Ograničenja. Primjeri aktivne uloge informacijskih stručnjaka prikazani su na temelju djelovanja samo jedne knjižnice. Radi se o najvećoj medicinskoj knjižnici u Hrvatskoj koja svojim korisnicima nudi tradicionalne i napredne usluge koristeći sva dostupna komunikacijska sredstva. Uz to, kriza je u SMK-u prihvaćena i kao prilika  za razvoj, praćenje i stručnu procjenu novih informacijskih izvora, aktivnu suradnju    s matičnom ustanovom i Ministarstvom zdravstva, znanstveni rad, ali i iskorak prema zajednici, pa može poslužiti kao dobar primjer ispunjavanja preporučenih zadaća. Praktična primjena i društveni značaj. Rad donosi praktične smjernice za rad tijela vlasti, stručnih ustanova, znanstvenika i medicinskih knjižničara u kontekstu infodemije. Budući da je pandemija utjecala na sve sfere ljudskih aktivnosti, suzbijanje infodemije iznimno je važno za društvo. Originalnost / vrijednost. Pregled literature o infodemiji, informacijskoj i zdravstvenoj pismenosti nadopunjen je lokalnim kontekstom te promišljanjima i preporukama iz praktičnog rada medicinskih knjižničara

The impact of Plan S on scholarly journals from less developed European countries

In September 2018, Science Europe (https://www.scienceeurope.org/) launched the cOalition S initiative for increasing Open Access (OA) to research data and publications derived from publicly funded scientific research projects. The backbone of the initiative is Plan S with one main goal: "With effect from 2021, all scholarly publications on the results from research funded by public or private grants provided by national, regional and international research councils and funding bodies, must be published in Open Access Journals, on Open Access Platforms, or made immediately available through Open Access Repositories without embargo" (1). Whichever of these three routes is taken, "all publications must be published under an open license, preferably the Creative Commons Attribution license (CC BY), in order to fulfil the requirements defined by the Berlin Declaration". Many European research funders have been endorsing cOAlition S from the very beginning and supporting Plan S as one of the paths to science without publication paywalls. Its aims, principles, and scope are a step forward to open science. Despite this boost, it remains to be seen whether Plan S will have unexpected long-term effects on journals from small or peripheral scientific communities. Many researchers in these communities mainly publish in their domestic journals. Despite limited international reception, these journals can play an important role by increasing access to locally relevant information and helping domestic researchers to improve their publication performance. If the diamond OA publishing model of these journals loses stable national financial support, it would be an additional blow to small scientific communities

Otvorenost, ali pod koju cijenu – stavovi i praksa hrvatskih autora

Objavljivanje u otvorenom pristupu (OA, od engl. open access) danas je prevladavajući oblik komunikacije znanstvenih rezultata. Prema rezultatima ranijih istraživanja udio OA u ukupnom broju međunarodno vidljivih radova hrvatskih autora iznosi 74 %. Početkom 2023. godine provedena je anketa među korisnicima liste znanstvenici.hr da bi se ispitali stavovi i praksa hrvatskih autora u svezi s OA. Anketa je imala cilj sagledati razinu podrške objavljivanju u OA, prepoznavanje pozitivnih i negativnih aspekata, motivaciju za objavljivanje u OA, izvore financiranja te razloge sklonosti određenim OA izdavačima. Prikupljeno je 763 potpuno ispunjenih upitnika. Analiza rezultata pokazala je da 75 % ispitanika podržava objavljivanje u OA te prepoznaje prednosti koje to donosi znanstvenom istraživanju i obrazovnom procesu. Više od 80 % ispitanika slaže se da OA doprinosi bržoj distribuciji novih spoznaja te da radovi objavljeni u OA imaju veće čitateljstvo i vidljivost. S druge strane, gotovo trećina ispitanika smatra da OA povećava komercijalizaciju znanstvenog izdavaštva te da rastući broj objava smanjuje kvalitetu recenzentskog postupka. Kad je u pitanju odabir časopisa za objavljivanje, većini ispitanika kojima znanstveni časopisi predstavljaju najvažniji kanal komunikacije važniji su ugled časopisa i odjek u znanstvenoj zajednici nego otvoren pristup. Praksa OA časopisa koji objavljuju isključivo uz naplatu troškova objave izaziva najviše razilaženja u stavovima. Ispitanici s pozitivnim stavom objavljuju u takvim OA časopisima, poglavito zbog brzine recenziranja i objave. S druge strane, oni s negativnim stavom smatraju da je izdavačima OA časopisa koji naplaćuju objavu važnija zarada od kvalitete objavljenih članaka, navode da nemaju sredstva za plaćanje troškova objave ili ih ne žele plaćati jer se protive preprekama koje se postavljaju objavljivanju znanstvenih rezultata

Information literacy in the graduate study curriculum at the School of Medicine, University of Zagreb

Svladavanje vještina informacijske pismenosti preduvjet je cjeloživotnog obrazovanja i uspješnog snalaženja u informacijama preopterećenom okruženju. Visokoškolske knjižnice imaju važnu ulogu u poticanju razvoja vještina pronalaženja, probira i ocjene potrebnih informacija i njihova korištenja, s naglaskom na samostalnom učenju, kritičkom razmišljanju i rješavanju problema. Središnja medicinska knjižnica Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (SMK) uključena je u sve obrazovne aktivnosti matične ustanove, pri čemu sudjelovanje u programu diplomskoga studija ima osobitu važnost. U obveznom predmetu Uvod u znanstveni rad u medicini SMK samostalno izvodi jedan nastavni modul vezan uza sustav medicinskih informacija. Tijekom jeseni 2011. godine, odmah nakon završetka nastave, provedeno je anketno ispitivanje studenata o nastavnom sadržaju. Anketni upitnik sadržavao je četiri pitanja s više ponuđenih odgovora, a ukupno su anketirana 254 studenta. Rezultati su pokazali kako velika većina studenata smatra da takav sadržaj mora biti obvezan dio nastavnog programa. Također, više od polovice studenata drži da je upoznavanje s dostupnim bibliografskim bazama podataka i načinima njihova pretraživanja najkorisniji dio sadržaja, te da će im ono što su saznali koristiti u daljnjem studiranju. Odgovori na pitanje o utjecaju koji bi sadržaj modula mogao imati na njihove stavove o informacijskoj pismenosti pretežno su se pravilno raspodijelili na: a) doprinos informacijskoj pismenosti općenito, b) povećanje osviještenosti o važnosti medicinskih informacija, c) doprinos razlikovanju pouzdanih od manje pouzdanih informacijskih izvora i d) utjecaj na odnos prema informacijama tijekom profesionalnog života. Rezultati ovog anketnog ispitivanja još su jedan dokaz svrhovitosti sustavnog poučavanja specifičnim informacijskim vještinama na razini visokih učilišta.Mastering the art of information literacy is a prerequisite for lifelong learning and successful coping with the information overburdened environment. Academic libraries play an important role in developing the skills of finding, selecting, assessing and using information, with an emphasis on independent learning, critical thinking and problem solving. Central Medical Library at School of Medicine, University of Zagreb (CML) has been participating in all educational activities of its parent institution, whereat the participation in the graduate MD program is of a particular importance. As a part of the compulsory course Introduction to Research in Medicine the CML independently performs an instructional module on medical information resources. During the 2011 fall semester, immediately after the course, a survey of student opinions on the teaching content was conducted. The questionnaire contained four multiple choice questions, and a total of 254 students responded. The results have shown that the vast majority of students believe that such content should be a mandatory part of the curriculum. Also, more than half of the students consider the familiarization with the available bibliographic databases and their respective search methods as the most useful part of the instruction, and believe that the acquired knowledge will be useful for their further studies. Answers to the question about the impact that the contents of the module could have on their attitudes to information literacy are evenly distributed between a) contribution to information literacy in general, b) increased awareness of the importance of medical information, c) help in discriminating reliable from less reliable information sources, and d) influence on information behaviour in their professional life. The results of this survey provide further evidence on the importance of a systematic approach to teaching specific information skills in the higher education setting

Potentials and controversies in open access publishing: a spotlight on medicine

The paper gives an overview of open access publishing (OAP) within the medical field. Tracing the evolution from traditional print to digital dissemination, the article highlights OAP’s transformative impact on scholarly communication. Emphasizing the benefits of unrestricted access to scientific literature, the paper looks into diverse OAP models and examines supporting policies from political and academic bodies. The challenges such as article processing charges (APCs), potential erosion of peer-review credibility, and the proliferation of predatory journals are also addressed. The paper suggests that questions on future sustainability and dominance of OA scholarly publishing models still remain open