Menstrual cycle control for medically assisted fertilization

Neplodnost kao jedan od vodećih javnozdravstvenih problema se definira kao izostanak trudnoće nakon jedne godine nastojanja u zajedničkom životu. Prvi korak u liječenju bračne neplodnosti je cjelovita anamneza i ginekološki pregled žene. Sljedeći korak je dokazati urednu ovulaciju, prohodnost jajovoda te provjeriti kvalitetu spermiograma partnera. Ovisno o uzroku neplodnosti može se pristupiti različitim metodama liječenja. Metode medicinski pomognute oplodnje (MPO) najčešći su i najvažniji način liječenja neplodnosti. Od metoda MPO najviše se primjenjuje izvantjelesna oplodnja (IVF). Jajne stanice za IVF možemo dobiti u prirodnom ili stimuliranom ciklusu žene. Odabir i protokoli ovise o dobi para, nalazima i prethodnim postupcima. Prirodni ciklus može biti čisti prirodni u kojem nema nikakvih medikamentoznih dodataka i modificirani prirodni ciklus. Stimulirane cikluse dijelimo na blagu stimulaciju i konvencionalnu odnosno standardnu stimulaciju ovulacije. Komplikacije kontrolirane ovarijske hiperstimulacije (KOH) obuhvaćaju sindrom ovarijske hiperstimulacije (OHSS) , povećana učestalost višeplodnih trudnoća, izvanmaterničnih i heterotopičnih trudnoća i učinak na razvoj zloćudnih novotvorina jajnika i dojke, koji do sada nije potvrđen. Zato danas stručne udruge preporučuju blaže protokole stimulacije ovulacije i manje zametaka prenesenih u maternicu. Odabir blažih protokola nosi nešto niži pojedinačni uspjeh od klasičnog IVF-a, ali je zbirni uspjeh tijekom jedne godine liječenja istiInfertility as one of the leading public health problems is defined as absence of pregnacy after one year of trying in a common life. The first step in medical treatment of maternal infertility is an overall anamnesis and gynaecological examination. The next step is to demonstrate proper ovulation, tubal patency and check the quality of partners spermiogram. Depending on the sample od infertility various methods can be applied. Method of medically assisted reproduction is most common and most important way of infertility treatment. The most used method of medically assisted reproduction is in vitro fertilization.Oocytes for IVFcan be obtained in a natural or stimulated cycle of women. Choice and protocols depend on the age of the couple, test results and previous treatments. Natural cycle can be a pure cycle without any medicaments and modified natural cycle. Stimulated cycles are devided into a mild stimulation and conventional, standard stimulation od ovulation. Complications of controled ovarian hyperstimulation include ovarian hyperstimulation syndrome, increases frequency of multiple pregnacies, ectopic and heterotopic pregnancies, and possible development of malign formations of ovary and breasts , wich so far have not been confirmed. That is the reason why professional associations suggest mild protocols of stimulation and less embryos carried into uterus. The chioce of more mild protocols brings lower individual success compared to classical IVF, but the overall success in the courese of one year of treatment is the same

Menstrual cycle control for medically assisted fertilization

Neplodnost kao jedan od vodećih javnozdravstvenih problema se definira kao izostanak trudnoće nakon jedne godine nastojanja u zajedničkom životu. Prvi korak u liječenju bračne neplodnosti je cjelovita anamneza i ginekološki pregled žene. Sljedeći korak je dokazati urednu ovulaciju, prohodnost jajovoda te provjeriti kvalitetu spermiograma partnera. Ovisno o uzroku neplodnosti može se pristupiti različitim metodama liječenja. Metode medicinski pomognute oplodnje (MPO) najčešći su i najvažniji način liječenja neplodnosti. Od metoda MPO najviše se primjenjuje izvantjelesna oplodnja (IVF). Jajne stanice za IVF možemo dobiti u prirodnom ili stimuliranom ciklusu žene. Odabir i protokoli ovise o dobi para, nalazima i prethodnim postupcima. Prirodni ciklus može biti čisti prirodni u kojem nema nikakvih medikamentoznih dodataka i modificirani prirodni ciklus. Stimulirane cikluse dijelimo na blagu stimulaciju i konvencionalnu odnosno standardnu stimulaciju ovulacije. Komplikacije kontrolirane ovarijske hiperstimulacije (KOH) obuhvaćaju sindrom ovarijske hiperstimulacije (OHSS) , povećana učestalost višeplodnih trudnoća, izvanmaterničnih i heterotopičnih trudnoća i učinak na razvoj zloćudnih novotvorina jajnika i dojke, koji do sada nije potvrđen. Zato danas stručne udruge preporučuju blaže protokole stimulacije ovulacije i manje zametaka prenesenih u maternicu. Odabir blažih protokola nosi nešto niži pojedinačni uspjeh od klasičnog IVF-a, ali je zbirni uspjeh tijekom jedne godine liječenja istiInfertility as one of the leading public health problems is defined as absence of pregnacy after one year of trying in a common life. The first step in medical treatment of maternal infertility is an overall anamnesis and gynaecological examination. The next step is to demonstrate proper ovulation, tubal patency and check the quality of partners spermiogram. Depending on the sample od infertility various methods can be applied. Method of medically assisted reproduction is most common and most important way of infertility treatment. The most used method of medically assisted reproduction is in vitro fertilization.Oocytes for IVFcan be obtained in a natural or stimulated cycle of women. Choice and protocols depend on the age of the couple, test results and previous treatments. Natural cycle can be a pure cycle without any medicaments and modified natural cycle. Stimulated cycles are devided into a mild stimulation and conventional, standard stimulation od ovulation. Complications of controled ovarian hyperstimulation include ovarian hyperstimulation syndrome, increases frequency of multiple pregnacies, ectopic and heterotopic pregnancies, and possible development of malign formations of ovary and breasts , wich so far have not been confirmed. That is the reason why professional associations suggest mild protocols of stimulation and less embryos carried into uterus. The chioce of more mild protocols brings lower individual success compared to classical IVF, but the overall success in the courese of one year of treatment is the same

CARE QUALITY FOR PATIENTS WITH CORONARY ARTERY DISEASE IN FAMILY MEDICINE - GUIDELINE IMPLEMENTATION BY TAKING A GLANCE AT THE RISK FACTORS

Uvod: Bolesnici s koronarnom bolešću su velik izazov u skrbi liječnika obiteljske medicine (LOM) zbog brojnih komorbiditeta te primjene mjera sekundarne prevencije kojima se prate i istovremeno korigiraju rizični čimbenici koji se odnose na bolesnika, njegovu okolinu i stil života. Cilj: Istražiti uspješnost LOM-a u primjeni mjera sekundarne prevencije kardiovaskularnih bolesti i pronaći moguće rješenje za poboljšanje kvalitete skrbi. Ispitanici i metode: Opservacijsko istraživanje provedeno je 2017. godine u devet specijalističkih ordinacija obiteljske medicine diljem Hrvatske, a uključivalo je 169 bolesnika koji su ili preboljeli infarkt miokarda i/ili su bili podvrgnuti perkutanoj koronarnoj intervenciji i/ili operaciji aortokoronarnog premoštenja. Praćene su vrijednosti krvnog tlaka, LDL kolesterola i indeksa tjelesne mase, a ispitivano je pridržavanje poželjnih oblika ponašanja (nepušenje, tjelesna aktivnost, pravilna prehrana, redovno uzimanje dokazano djelotvornih lijekova) te prilagodba novom stilu života koja je mjerena Likertovom ljestvicom (1-5) kao i zadovoljstvo liječnika preglednošću elektroničkog zdravstvenog zapisa. Rezultati: Zadovoljavajuće vrijednosti arterijskog tlaka postignute su u 63,2 % ispitanika, razinu LDL kolesterola prema smjernicama imalo je 19,4 %, dok je 25,3 % ispitanika imalo uredan indeks tjelesne mase; 25,1 % ispitanika je i dalje pušilo, dok je 43,2 % ispitanika konzumiralo alkohol. Prehrambene navike promijenilo je 63,7 % ispitanika, a 63,4 % je povećalo svoju tjelesnu aktivnost. LOM je u većini slučajeva proveo savjetovanje oko promjene životnog stila nakon koronarnog incidenta. Liječnici su većinom bili zadovoljni sadržajem i količinom podataka u elektroničkom zdravstvenom zapisu, ali ne i njihove upotrebljivosti u svakodnevnoj, vremenski ograničenoj konzultaciji s bolesnikom. Osmišljeno rješenje u programu Adobe Illustrator® omogućilo bi i olakšalo bolju preglednost rizičnih čimbenika i time bi moglo imati utjecaja na učinkovitiju kontrolu provođenja mjera sekundarne prevencije. Zaključak: Skrb za bolesnike s koronarnom bolešću u obiteljskoj medicini je vrlo kompleksna, a dio kompleksnosti se odnosi na primjenu mjera sekundarne prevencije koje su od vitalne važnosti. Zbog toga je potrebno planirati i osigurati dovoljno vremena za konzultaciju s takvim bolesnicima kako bi se dobio uvid u kontrolu rizičnih čimbenika i pravovremeno učinile promjene sukladno važećim smjernicama. Rezultati istraživanja pokazali su da se u bolesnika svi rizični čimbenici ne nalaze unutar preporučenih vrijednosti te da je jedan od mogućih razloga tome što ne postoji njihov pregledan prikaz u elektroničkom zdravstvenom zapisu. Kvalitetnija skrb mogla bi se postići kada bi postojalo jasno vizualno rješenje stanja rizičnih čimbenika koje je u ovom radu osmišljeno i predloženo u obliku slika koje bi LOM-u dale brzi uvid u “profi l” bolesnika te poboljšale učinkovitost svake konzultacije s obzirom na njeno kratko vremensko ograničenje u svakodnevnim uvjetima rada u ordinacijama obiteljske medicine.Introduction: Patients with coronary artery disease represent a challenge in each family medicine practice because of many comorbidities and the application of secondary prevention measures which represent a tool for tracking and simultaneously correcting risk factors related to the patient, his surroundings and lifestyle. Objective: Explore the effectiveness of family medicine specialists in applying secondary prevention measures in cardiovascular diseases and to find a solution for improving quality of care. Participants and Methods: This observational study, was conducted in 2017. under nine specialised family medicine practices throughout Croatia and included 169 patients who suffered from myocardial infarction and/or underwent percutaneous coronary intervention and/or bypass surgery. Blood pressure, LDL cholesterol and body mass index were measured and it was examined whether the participants were abiding to the advised healthy habits (nonsmoking, physically active, good diet, regular use of medicaments according to the guidelines). Adjustment to the new lifestyle was measured with Likert scale (1-5) and the same scale was used to asses physicians satisfaction with transparency of electronic health record data. Results: 63.2% of participants had recommended values for blood pressure, 19.4% for LDL cholesterol and 25.3% had a normal body mass index according to the guidelines. 25.1% of participants continued to smoke and 43.2% continued alcohol consumption. In terms of diet, a change was observed in 63.7% and physical activity increase in 63.4% of participants. In most cases, after coronary incident, physician consulted them regarding lifestyle changes. Family medicine specialists were mostly pleased with the content and the amount of data in electronic health records, but not with their transparency and ease of use in everyday, usually time constrained, patient - doctor consultations. A software application Adobe Illustrator® was used to visually represent the relevant risk factors which could provide more effective control for conducting secondary prevention measures. Conclusion: The care for coronary artery disease patients in family medicine is very complex, and a part of it is related to providing effective measures of secondary prevention which are of crucial importance. Therefore it is imperative to plan ahead and allow sufficient consultation time to obtain control over the risk factors and make timely changes according to the guidelines. Research results have shown that not all risk factors are within recommended values and one of the reasons could be the lack of clear presentation in the electronic health record. Better quality of care could be achieved with the proposed visual solution using pictures that allows the family physician fast access to the patient’s “profile” and improves efficiency of every consultation despite its constrained duration in everyday conditions

Menstrual cycle control for medically assisted fertilization

Neplodnost kao jedan od vodećih javnozdravstvenih problema se definira kao izostanak trudnoće nakon jedne godine nastojanja u zajedničkom životu. Prvi korak u liječenju bračne neplodnosti je cjelovita anamneza i ginekološki pregled žene. Sljedeći korak je dokazati urednu ovulaciju, prohodnost jajovoda te provjeriti kvalitetu spermiograma partnera. Ovisno o uzroku neplodnosti može se pristupiti različitim metodama liječenja. Metode medicinski pomognute oplodnje (MPO) najčešći su i najvažniji način liječenja neplodnosti. Od metoda MPO najviše se primjenjuje izvantjelesna oplodnja (IVF). Jajne stanice za IVF možemo dobiti u prirodnom ili stimuliranom ciklusu žene. Odabir i protokoli ovise o dobi para, nalazima i prethodnim postupcima. Prirodni ciklus može biti čisti prirodni u kojem nema nikakvih medikamentoznih dodataka i modificirani prirodni ciklus. Stimulirane cikluse dijelimo na blagu stimulaciju i konvencionalnu odnosno standardnu stimulaciju ovulacije. Komplikacije kontrolirane ovarijske hiperstimulacije (KOH) obuhvaćaju sindrom ovarijske hiperstimulacije (OHSS) , povećana učestalost višeplodnih trudnoća, izvanmaterničnih i heterotopičnih trudnoća i učinak na razvoj zloćudnih novotvorina jajnika i dojke, koji do sada nije potvrđen. Zato danas stručne udruge preporučuju blaže protokole stimulacije ovulacije i manje zametaka prenesenih u maternicu. Odabir blažih protokola nosi nešto niži pojedinačni uspjeh od klasičnog IVF-a, ali je zbirni uspjeh tijekom jedne godine liječenja istiInfertility as one of the leading public health problems is defined as absence of pregnacy after one year of trying in a common life. The first step in medical treatment of maternal infertility is an overall anamnesis and gynaecological examination. The next step is to demonstrate proper ovulation, tubal patency and check the quality of partners spermiogram. Depending on the sample od infertility various methods can be applied. Method of medically assisted reproduction is most common and most important way of infertility treatment. The most used method of medically assisted reproduction is in vitro fertilization.Oocytes for IVFcan be obtained in a natural or stimulated cycle of women. Choice and protocols depend on the age of the couple, test results and previous treatments. Natural cycle can be a pure cycle without any medicaments and modified natural cycle. Stimulated cycles are devided into a mild stimulation and conventional, standard stimulation od ovulation. Complications of controled ovarian hyperstimulation include ovarian hyperstimulation syndrome, increases frequency of multiple pregnacies, ectopic and heterotopic pregnancies, and possible development of malign formations of ovary and breasts , wich so far have not been confirmed. That is the reason why professional associations suggest mild protocols of stimulation and less embryos carried into uterus. The chioce of more mild protocols brings lower individual success compared to classical IVF, but the overall success in the courese of one year of treatment is the same

CARE QUALITY FOR PATIENTS WITH CORONARY ARTERY DISEASE IN FAMILY MEDICINE - GUIDELINE IMPLEMENTATION BY TAKING A GLANCE AT THE RISK FACTORS

Uvod: Bolesnici s koronarnom bolešću su velik izazov u skrbi liječnika obiteljske medicine (LOM) zbog brojnih komorbiditeta te primjene mjera sekundarne prevencije kojima se prate i istovremeno korigiraju rizični čimbenici koji se odnose na bolesnika, njegovu okolinu i stil života. Cilj: Istražiti uspješnost LOM-a u primjeni mjera sekundarne prevencije kardiovaskularnih bolesti i pronaći moguće rješenje za poboljšanje kvalitete skrbi. Ispitanici i metode: Opservacijsko istraživanje provedeno je 2017. godine u devet specijalističkih ordinacija obiteljske medicine diljem Hrvatske, a uključivalo je 169 bolesnika koji su ili preboljeli infarkt miokarda i/ili su bili podvrgnuti perkutanoj koronarnoj intervenciji i/ili operaciji aortokoronarnog premoštenja. Praćene su vrijednosti krvnog tlaka, LDL kolesterola i indeksa tjelesne mase, a ispitivano je pridržavanje poželjnih oblika ponašanja (nepušenje, tjelesna aktivnost, pravilna prehrana, redovno uzimanje dokazano djelotvornih lijekova) te prilagodba novom stilu života koja je mjerena Likertovom ljestvicom (1-5) kao i zadovoljstvo liječnika preglednošću elektroničkog zdravstvenog zapisa. Rezultati: Zadovoljavajuće vrijednosti arterijskog tlaka postignute su u 63,2 % ispitanika, razinu LDL kolesterola prema smjernicama imalo je 19,4 %, dok je 25,3 % ispitanika imalo uredan indeks tjelesne mase; 25,1 % ispitanika je i dalje pušilo, dok je 43,2 % ispitanika konzumiralo alkohol. Prehrambene navike promijenilo je 63,7 % ispitanika, a 63,4 % je povećalo svoju tjelesnu aktivnost. LOM je u većini slučajeva proveo savjetovanje oko promjene životnog stila nakon koronarnog incidenta. Liječnici su većinom bili zadovoljni sadržajem i količinom podataka u elektroničkom zdravstvenom zapisu, ali ne i njihove upotrebljivosti u svakodnevnoj, vremenski ograničenoj konzultaciji s bolesnikom. Osmišljeno rješenje u programu Adobe Illustrator® omogućilo bi i olakšalo bolju preglednost rizičnih čimbenika i time bi moglo imati utjecaja na učinkovitiju kontrolu provođenja mjera sekundarne prevencije. Zaključak: Skrb za bolesnike s koronarnom bolešću u obiteljskoj medicini je vrlo kompleksna, a dio kompleksnosti se odnosi na primjenu mjera sekundarne prevencije koje su od vitalne važnosti. Zbog toga je potrebno planirati i osigurati dovoljno vremena za konzultaciju s takvim bolesnicima kako bi se dobio uvid u kontrolu rizičnih čimbenika i pravovremeno učinile promjene sukladno važećim smjernicama. Rezultati istraživanja pokazali su da se u bolesnika svi rizični čimbenici ne nalaze unutar preporučenih vrijednosti te da je jedan od mogućih razloga tome što ne postoji njihov pregledan prikaz u elektroničkom zdravstvenom zapisu. Kvalitetnija skrb mogla bi se postići kada bi postojalo jasno vizualno rješenje stanja rizičnih čimbenika koje je u ovom radu osmišljeno i predloženo u obliku slika koje bi LOM-u dale brzi uvid u “profi l” bolesnika te poboljšale učinkovitost svake konzultacije s obzirom na njeno kratko vremensko ograničenje u svakodnevnim uvjetima rada u ordinacijama obiteljske medicine.Introduction: Patients with coronary artery disease represent a challenge in each family medicine practice because of many comorbidities and the application of secondary prevention measures which represent a tool for tracking and simultaneously correcting risk factors related to the patient, his surroundings and lifestyle. Objective: Explore the effectiveness of family medicine specialists in applying secondary prevention measures in cardiovascular diseases and to find a solution for improving quality of care. Participants and Methods: This observational study, was conducted in 2017. under nine specialised family medicine practices throughout Croatia and included 169 patients who suffered from myocardial infarction and/or underwent percutaneous coronary intervention and/or bypass surgery. Blood pressure, LDL cholesterol and body mass index were measured and it was examined whether the participants were abiding to the advised healthy habits (nonsmoking, physically active, good diet, regular use of medicaments according to the guidelines). Adjustment to the new lifestyle was measured with Likert scale (1-5) and the same scale was used to asses physicians satisfaction with transparency of electronic health record data. Results: 63.2% of participants had recommended values for blood pressure, 19.4% for LDL cholesterol and 25.3% had a normal body mass index according to the guidelines. 25.1% of participants continued to smoke and 43.2% continued alcohol consumption. In terms of diet, a change was observed in 63.7% and physical activity increase in 63.4% of participants. In most cases, after coronary incident, physician consulted them regarding lifestyle changes. Family medicine specialists were mostly pleased with the content and the amount of data in electronic health records, but not with their transparency and ease of use in everyday, usually time constrained, patient - doctor consultations. A software application Adobe Illustrator® was used to visually represent the relevant risk factors which could provide more effective control for conducting secondary prevention measures. Conclusion: The care for coronary artery disease patients in family medicine is very complex, and a part of it is related to providing effective measures of secondary prevention which are of crucial importance. Therefore it is imperative to plan ahead and allow sufficient consultation time to obtain control over the risk factors and make timely changes according to the guidelines. Research results have shown that not all risk factors are within recommended values and one of the reasons could be the lack of clear presentation in the electronic health record. Better quality of care could be achieved with the proposed visual solution using pictures that allows the family physician fast access to the patient’s “profile” and improves efficiency of every consultation despite its constrained duration in everyday conditions