Ciljna orijentacija i samoprocijenjena motivacijska klima kod mađarskih sportaša s fizičkom invalidnošću i oštećenjima vida i zdravih sportaša

Achievement orientation and perception of motivational climate were studied in 59 athletes with physical disabilities (46 men and 13 women) and 58 able-bodied university athletes (23 men and 35 women). The study was based on the Achievement Goal Theory (Nicholls, 1984). Participants completed two questionnaires on the basis of which four dependent measures were recorded: task orientation and ego orientation, and mastery-oriented and performance-oriented climates. Results showed that women, regardless of the group, perceived a more performance-oriented climate in their sports than men and that athletes with disabilities reported a more mastery-oriented climate than able-bodied athletes. These results show that athletes with disabilities in Hungary exhibit as adaptive, if not more adaptive, motivational orientations than able-bodied athletes.Uvod Znanstvena istraživanja na populaciji sportaša s invalidnošću gotovo se i ne provode u većini država uključujući i Mađarsku. Istraživanja provedena u prošlosti pokazala su da je teorija postignuća iznimno korisna u proučavanju usmjerenosti prema zadatku i ego-orijentacije kao i motivacijske klime kod sportaša s invalidnošću. Navedene vrijednosti utvrđene su u ovom istraživanju na populaciji osoba s fizičkom invalidnošću i oštećenjima vida, kao i na populaciji zdravih sportaša. Uvidom u dosadašnja istraživanja postavljene su sljedeće hipoteze istraživanja: 1) sportaši s fizičkom i vidnom invalidnošću ne razlikuju se u motivaciji od zdravih sportaša, 2) rezultati dobiveni istraživanjem u Mađarskoj neće se razlikovati od onih dobivenih u sličnim istraživanjima u ostalim zemljama i 3) ciljna orijentacija mađarskih sportaša s invalidnošću je primarno fokusirana na zadatak i vještinu, što zajednički doprinosi optimalnom stanju za postignuće cilja. Metode Vrhunski sportaši s invalidnošću selekcionirani su za ovo istraživanje uz pomoć Mađarskog paralimpijskog odbora (ukupno 59 ispitanika, 13 žena i 46 muškaraca, prosječne dobi obi od 32,9 godina, SD = 8,7). Sportaši s invalidnošću iz individualnih sportova trenirali su 4 do 5 puta tjedno u trajanju od 1,5 do 2 sata, dok su oni iz ekipnih sportova trenirali 3 puta tjedno u trajanju od 2 sata i svi su sudjelovali u domaćim i međunarodnim natjecanjima organiziranima u centralnoj Europi. Zdravi sportaši selektirani su iz populacije studenata koji su redovito trenirali i natjecali se. Od ukupno 58 ispitanika, 35 su bile žene, 23 muškarci, prosječne dobi od 22,4 godine (SD = 2,3) i svi su redovito trenirali najmanje tri puta tjedno u trajanju od najmanje 2 sata. Za prikupljanje podataka korištena su 2 upitnika: 1) upitnik o usmjerenosti prema zadatku i ego orijentaciji u sportu (TEOSQ – 13 čestica; ocjenjivanje na ljestvici Likertova tipa) i 2) upitnik o samoopaženoj motivacijskoj klimi u sportu (PMCSQ – 21 čestica, ocjenjivanje na ljestvici Likertova tipa) koji mjere usmjerenost ili na vještinu ili na uspjeh. Sportaši s invalidnošću ispunjavali su upitnik prije treninga u njihovom uobičajenom sportskom okruženju. Zdravi sportaši ispunili su upitnik za vrijeme ugovorenog seminara. Za analizu dobivenih podataka korištena je multivarijatna analiza varijance (MANOVA), a ispitanici su podijeljeni u grupe po spolu (muškarci i žene) i po tjelesnim karakteristikama (sportaši s invalidnošću i zdravi sportaši). Četiri zavisne varijable bile su: usmjerenost prema zadatku, ego orijentacija, klima orijentirana na vještinu i klima usmjerena na uspjeh, rezultat. Rezultati MANOVOM su dobivene razlike između muških i ženskih grupa (Wilks’ Lambda = .885, F (4, 110) =3.58, p<.01) te razlike između sportaša s invalidnošću i zdravih sportaša (Wilks’ Lambda =.898, F (4, 110) =3.11, p<.02), ali razlike nisu bile statistički značajne. Rezultati multivarijatne analize varijance zahtijevali su provedbu 8 univarijatnih testova da bi se dokazala statistička značajnost razlika te je alpha postavljena na .006 (.05/8 =.006; Bonferronijeva metoda). Univarijatnim testovima utvrđena je statistički značajna razlika između muških i ženskih ispitanika samo u varijabli klima usmjerena na uspjeh, rezultat u kojoj su žene postigle bolje rezultate od muškaraca, F (1, 113) =14,43, p<.001, d =.66. Daljnji testovi pokazali su da su sportaši s invalidnošću postigli statistički značajno bolje rezultate u varijabli klima usmjerena na vještinu u odnosu na zdrave sportaše F (1, 113) =9,23, p<.003, d =.63, ali statistički značajne razlike nisu dobivene u ostalim varijablama (tablica 1). Rasprava Rezultati ovog istraživanja potvrđuju dosadašnje spoznaje i pokazuju da je razliku između sportaša s invalidnošću i zdravih sportaša moguće zamijetiti samo u klimi usmjerenoj prema vještini, pri čemu sportaši s invalidnošću postižu više vrijednosti u testu. Ti rezultati potvrđuju prvu hipotezu studije. Nepostojanje razlika u varijablama usmjerenost prema zadatku i ego-orijentacija između sportaša s fizičkom i vidnom invalidnošću i zdravih sportaša u skladu su s rezultatima prethodnih istraživanja i potvrđuju drugu hipotezu provedene studije. Ipak, potrebno je naglasiti da su u ovoj studiji uspoređivane grupe sportaša bile podjednake što se tiče trenažnog volumena, ali ne i natjecateljske razine. Naime, većina studenata sportaša, sudionika istraživanju, ne mogu se smatrati vrhunskim sportašima. Navedene razlike mogle su utjecati na dobivene rezultate istraživanja iako su oni u suglasnosti s rezultatima dobivenim u dosadašnjih istraživanjima. Dobiveni rezultati potvrđuju i treću postavljenu hipotezu. Percepcija klime usmjerene na usavršavanje zahtjevnih vještina zabilježena kod sportaša s invalidnošću je korisna u sportskom ponašanju za spoznavanje sebe i svojeg emocionalnog stanja. Mađarski sportaši s invalidnošću pokazali su "zdraviji" motivacijski profil u odnosu na zdrave sportaše na temelju orijentacije prema vještini. Zabilježene razlike između spolova u percepciji motivacijske klime ne može se povezati s prethodnim istraživanjima i zbog toga ih je vrlo teško interpretirati. Najvjerojatniji razlog za postojanje zabilježenih razlika mogao bi biti u kulturološkim specifičnostima Mađarske. Ipak, ovu pretpostavku potrebno je izravno provjeriti u budućim znanstvenim istraživanjima

Effect of streamwise and transverse damping on flow around an elastically supported cylinder

In this paper flow around a circular cylinder free to move in two-degrees-of-freedom is investigated numerically in the Reynolds number range of Re=80–240. Reynolds number is varied with the reduced velocity U* using Re=34.74U* and the mass ratio is fixed at m*=10. The main purpose of the study is to investigate the effects of streamwise and transverse damping values (ζx and ζy). Computations are carried out for different Re and U* pairs to investigate the separate effects of ζx and ζy. Although ζx has a negligible effect on flow parameters, at small transverse damping values a significant increase is identified in the mechanical energy transfer E and a substantial drop occurs in the root-mean-square and time-mean values of drag (CDrms and CDmean). Energy transfer is influenced mainly by transverse cylinder motion. Changes in the vortex structure are also identified. In addition, computations are carried out for different ζy (ζx=0) values with varying Re and U*. Two-branch cylinder response and small E are observed for ζy=0.001 while high E is observed at larger but still low ζy values. At high ζy all quantities investigated become small. CDrms and CDmean curves plotted against Re shift downwards with increasing ζy

Numerical simulation of a freely vibrating circular cylinder with different natural frequencies

This paper deals with the numerical simulation of low-Reynolds-number-flow around a freely vibrating circular cylinder in two-degrees-of-freedom. The governing equations are written in a non-inertial system fixed to the moving cylinder and solved using finite difference method. The natural frequency of the cylinder is chosen to be constant, agreeing with the vortex-shedding frequency for a stationary cylinder at Reynolds number Re0. Systematic computations are carried out for Re0=80, 100, 140 and 180 keeping the mass ratio and structural damping coefficient at m*=10 and ζ=0. The effect of Re0 on the root-mean-square (rms) values of cylinder displacements and drag coefficients is analyzed. Plotting the data set belonging to different Re0 values against U*St0 makes comparison easier. Local extreme values are found in the rms of streamwise displacement and drag coefficient in the range U*St0=0.4–0.65. In the vicinity of U*St0=0.5 the rms of drag approaches zero and the phase angle between the x component of the motion and drag changes abruptly from 0° to 180°. The pressure drag coefficient seems to be responsible for the sudden change. The cylinder follows a distorted figure-eight path in most cases investigated and its orientation changes from clockwise to counterclockwise orbit at around U*St0=0.5

Natural frequency effect on the path of an elastically supported circular cylinder

Flow around a freely vibrating circular cylinder in two-degrees-of-freedom is investigated at low Reynolds numbers using two-dimensional numerical simulation. Systematic computations are carried out to investigate the effect of cylinder’s natural frequency fN on the oscillation amplitudes and aerodynamic force coefficients. The mass ratio and the structural damping coefficient values are fixed at m*=10 and ζ=0, respectively. In addition to the typical distorted figure-eight motion, a raindrop-shaped path is also found whose range widens with increasing fN. Within this range the streamwise cylinder oscillation amplitude reaches higher values compared to figure-eight motions and the curves shift upwards with increasing fN. Sudden switches in the vortex structure occur near the upper boundaries separating the raindrop-shaped and distorted figure-eight motion domains. The rootmean-square (rms) values of lift plotted against U*St0 shift upwards in the raindrop-shaped motion range and downwards in the figure-eight motion range, while the rms of drag shifts to higher values in both regimes with increasing fN. The time-mean of lift coefficient jumps abruptly between two solutions. Using pre- and post-jump analysis it is shown that these solutions are mirror images of each other. Chaotic cylinder paths are observed when increasing the natural frequency over a critical value

Sajátfrekvencia-hányados hatása a szabadrezgést végző körhenger körüli folyadékáramlásra

In this study two-dimensional incompressible Newtonian fluid flow around a freely vibrating circular cylinder is analyzed using a CFD approach. In these computations Reynolds number, mass ratio and structural damping coefficient values are fixed at 150, 8/π and 0, respectively. Computations are carried out at the streamwise to transverse natural frequency ratio range of FR = 1– 3 at fv/fNy =0.9, 1.0 and 1.1, where fv is the vortex shedding frequency for a stationary cylinder and fNy is the natural frequency in transverse direction. It was found that both FR and fv/fNy strongly influence the vibration amplitudes in the streamwise and transverse directions. Distorted figure-eight cylinder motion was identified in all cases investigated. Cylinder paths are asymmetrical in the domain between FR = 2 and 2.6 and symmetrical below and above this range. For symmetrical paths 2S vortex structures were identified and P+S vortex shedding modes were found for asymmetrical paths. In the frequency spectra of lift f/fNy = 1 and 3 frequency peaks were found to play important roles. They affects for example the vortex structure and the cylinder trajectory.A jelen dolgozatban a kétdimenziós, összenyomhatatlan, newtoni folyadék párhuzamos áramlásába helyezett, kétszabadságfokú szabadrezgést végző körhenger körüli áramlási folyamatokat vizsgáljuk CFD technika segítségével. A számítások során a Reynolds-számot, a tömegarányt és a dimenziótlan csillapítási tényezőt rendre 150, 8/π és 0 értékeken rögzítettük. A vizsgálatok során a henger hossz- és keresztirányú sajátfrekvenciáinak hányadosát az FR = 1–3 tartományban változtattuk fv/fNy = 0,9; 1,0 és 1,1 esetén, ahol fv az álló hengernél lévő örvényleválási frekvencia és fNy a henger keresztirányú sajátfrekvenciája. Az eredmények azt mutatják, hogy az FR és fv/fNy paraméterek jelentős hatást gyakorolnak a henger hossz- és keresztirányú rezgési amplitúdóira. A henger minden vizsgált számítási pontban torzított nyolcas alakú pályagörbét követ, amely FR &lt; 2 és FR &gt; 2,6 esetén szimmetrikus, míg az FR ≅ 2–2,6 tartományban aszimmetrikus. Szimmetrikus pályagörbe esetén 2S, aszimmetrikus esetben pedig P+S örvényszerkezet figyelhető meg. A felhajtóerő-tényező frekvenciaspektrumában az f/fNy = 1 és 3 csúcsok játszottak nagy szerepet

Sajátfrekvencia-hányados hatása a szabadrezgést végző körhenger körüli folyadékáramlásra

A jelen dolgozatban a kétdimenziós, összenyomhatatlan, newtoni folyadék párhuzamos áramlásába helyezett, kétszabadságfokú szabadrezgést végző körhenger körüli áramlási folyamatokat vizsgáljuk CFD technika segítségével. A számítások során a Reynolds-számot, a tömegarányt és a dimenziótlan csillapítási tényezőt rendre 150, 8/π és 0 értékeken rögzítettük. A vizsgálatok során a henger hossz- és keresztirányú sajátfrekvenciáinak hányadosát az FR = 1–3 tartományban változtattuk fv/fNy = 0,9; 1,0 és 1,1 esetén, ahol fv az álló hengernél lévő örvényleválási frekvencia és fNy a henger keresztirányú sajátfrekvenciája. Az eredmények azt mutatják, hogy az FR és fv/fNy paraméterek jelentős hatást gyakorolnak a henger hossz- és keresztirányú rezgési amplitúdóira. A henger minden vizsgált számítási pontban torzított nyolcas alakú pályagörbét követ, amely FR 2,6 esetén szimmetrikus, míg az FR ≅ 2–2,6 tartományban aszimmetrikus. Szimmetrikus pályagörbe esetén 2S, aszimmetrikus esetben pedig P+S örvényszerkezet figyelhető meg. A felhajtóerő-tényező frekvenciaspektrumában az f/fNy = 1 és 3 csúcsok játszottak nagy szerepet. Abstract: In this study two-dimensional incompressible Newtonian fluid flow around a freely vibrating circular cylinder is analyzed using a CFD approach. In these computations Reynolds number, mass ratio and structural damping coefficient values are fixed at 150, 8/π and 0, respectively. Computations are carried out at the streamwise to transverse natural frequency ratio range of FR = 1– 3 at fv/fNy =0.9, 1.0 and 1.1, where fv is the vortex shedding frequency for a stationary cylinder and fNy is the natural frequency in transverse direction. It was found that both FR and fv/fNy strongly influence the vibration amplitudes in the streamwise and transverse directions. Distorted figure-eight cylinder motion was identified in all cases investigated. Cylinder paths are asymmetrical in the domain between FR = 2 and 2.6 and symmetrical below and above this range. For symmetrical paths 2S vortex structures were identified and P+S vortex shedding modes were found for asymmetrical paths. In the frequency spectra of lift f/fNy = 1 and 3 frequency peaks were found to play important roles. They affects for example the vortex structure and the cylinder trajectory

Ciljna orijentacija i samoprocijenjena motivacijska klima kod mađarskih sportaša s fizičkom invalidnošću i oštećenjima vida i zdravih sportaša

Achievement orientation and perception of motivational climate were studied in 59 athletes with physical disabilities (46 men and 13 women) and 58 able-bodied university athletes (23 men and 35 women). The study was based on the Achievement Goal Theory (Nicholls, 1984). Participants completed two questionnaires on the basis of which four dependent measures were recorded: task orientation and ego orientation, and mastery-oriented and performance-oriented climates. Results showed that women, regardless of the group, perceived a more performance-oriented climate in their sports than men and that athletes with disabilities reported a more mastery-oriented climate than able-bodied athletes. These results show that athletes with disabilities in Hungary exhibit as adaptive, if not more adaptive, motivational orientations than able-bodied athletes.Uvod Znanstvena istraživanja na populaciji sportaša s invalidnošću gotovo se i ne provode u većini država uključujući i Mađarsku. Istraživanja provedena u prošlosti pokazala su da je teorija postignuća iznimno korisna u proučavanju usmjerenosti prema zadatku i ego-orijentacije kao i motivacijske klime kod sportaša s invalidnošću. Navedene vrijednosti utvrđene su u ovom istraživanju na populaciji osoba s fizičkom invalidnošću i oštećenjima vida, kao i na populaciji zdravih sportaša. Uvidom u dosadašnja istraživanja postavljene su sljedeće hipoteze istraživanja: 1) sportaši s fizičkom i vidnom invalidnošću ne razlikuju se u motivaciji od zdravih sportaša, 2) rezultati dobiveni istraživanjem u Mađarskoj neće se razlikovati od onih dobivenih u sličnim istraživanjima u ostalim zemljama i 3) ciljna orijentacija mađarskih sportaša s invalidnošću je primarno fokusirana na zadatak i vještinu, što zajednički doprinosi optimalnom stanju za postignuće cilja. Metode Vrhunski sportaši s invalidnošću selekcionirani su za ovo istraživanje uz pomoć Mađarskog paralimpijskog odbora (ukupno 59 ispitanika, 13 žena i 46 muškaraca, prosječne dobi obi od 32,9 godina, SD = 8,7). Sportaši s invalidnošću iz individualnih sportova trenirali su 4 do 5 puta tjedno u trajanju od 1,5 do 2 sata, dok su oni iz ekipnih sportova trenirali 3 puta tjedno u trajanju od 2 sata i svi su sudjelovali u domaćim i međunarodnim natjecanjima organiziranima u centralnoj Europi. Zdravi sportaši selektirani su iz populacije studenata koji su redovito trenirali i natjecali se. Od ukupno 58 ispitanika, 35 su bile žene, 23 muškarci, prosječne dobi od 22,4 godine (SD = 2,3) i svi su redovito trenirali najmanje tri puta tjedno u trajanju od najmanje 2 sata. Za prikupljanje podataka korištena su 2 upitnika: 1) upitnik o usmjerenosti prema zadatku i ego orijentaciji u sportu (TEOSQ – 13 čestica; ocjenjivanje na ljestvici Likertova tipa) i 2) upitnik o samoopaženoj motivacijskoj klimi u sportu (PMCSQ – 21 čestica, ocjenjivanje na ljestvici Likertova tipa) koji mjere usmjerenost ili na vještinu ili na uspjeh. Sportaši s invalidnošću ispunjavali su upitnik prije treninga u njihovom uobičajenom sportskom okruženju. Zdravi sportaši ispunili su upitnik za vrijeme ugovorenog seminara. Za analizu dobivenih podataka korištena je multivarijatna analiza varijance (MANOVA), a ispitanici su podijeljeni u grupe po spolu (muškarci i žene) i po tjelesnim karakteristikama (sportaši s invalidnošću i zdravi sportaši). Četiri zavisne varijable bile su: usmjerenost prema zadatku, ego orijentacija, klima orijentirana na vještinu i klima usmjerena na uspjeh, rezultat. Rezultati MANOVOM su dobivene razlike između muških i ženskih grupa (Wilks’ Lambda = .885, F (4, 110) =3.58, p<.01) te razlike između sportaša s invalidnošću i zdravih sportaša (Wilks’ Lambda =.898, F (4, 110) =3.11, p<.02), ali razlike nisu bile statistički značajne. Rezultati multivarijatne analize varijance zahtijevali su provedbu 8 univarijatnih testova da bi se dokazala statistička značajnost razlika te je alpha postavljena na .006 (.05/8 =.006; Bonferronijeva metoda). Univarijatnim testovima utvrđena je statistički značajna razlika između muških i ženskih ispitanika samo u varijabli klima usmjerena na uspjeh, rezultat u kojoj su žene postigle bolje rezultate od muškaraca, F (1, 113) =14,43, p<.001, d =.66. Daljnji testovi pokazali su da su sportaši s invalidnošću postigli statistički značajno bolje rezultate u varijabli klima usmjerena na vještinu u odnosu na zdrave sportaše F (1, 113) =9,23, p<.003, d =.63, ali statistički značajne razlike nisu dobivene u ostalim varijablama (tablica 1). Rasprava Rezultati ovog istraživanja potvrđuju dosadašnje spoznaje i pokazuju da je razliku između sportaša s invalidnošću i zdravih sportaša moguće zamijetiti samo u klimi usmjerenoj prema vještini, pri čemu sportaši s invalidnošću postižu više vrijednosti u testu. Ti rezultati potvrđuju prvu hipotezu studije. Nepostojanje razlika u varijablama usmjerenost prema zadatku i ego-orijentacija između sportaša s fizičkom i vidnom invalidnošću i zdravih sportaša u skladu su s rezultatima prethodnih istraživanja i potvrđuju drugu hipotezu provedene studije. Ipak, potrebno je naglasiti da su u ovoj studiji uspoređivane grupe sportaša bile podjednake što se tiče trenažnog volumena, ali ne i natjecateljske razine. Naime, većina studenata sportaša, sudionika istraživanju, ne mogu se smatrati vrhunskim sportašima. Navedene razlike mogle su utjecati na dobivene rezultate istraživanja iako su oni u suglasnosti s rezultatima dobivenim u dosadašnjih istraživanjima. Dobiveni rezultati potvrđuju i treću postavljenu hipotezu. Percepcija klime usmjerene na usavršavanje zahtjevnih vještina zabilježena kod sportaša s invalidnošću je korisna u sportskom ponašanju za spoznavanje sebe i svojeg emocionalnog stanja. Mađarski sportaši s invalidnošću pokazali su "zdraviji" motivacijski profil u odnosu na zdrave sportaše na temelju orijentacije prema vještini. Zabilježene razlike između spolova u percepciji motivacijske klime ne može se povezati s prethodnim istraživanjima i zbog toga ih je vrlo teško interpretirati. Najvjerojatniji razlog za postojanje zabilježenih razlika mogao bi biti u kulturološkim specifičnostima Mađarske. Ipak, ovu pretpostavku potrebno je izravno provjeriti u budućim znanstvenim istraživanjima