A programozott emlőrák szűrés elfogadását és elutasítását befolyásoló szociológiai tényezők

Authors have sent questioners to gather informations about health knowledge, family and social situations, opinion about screening to 800 women. Half of them have actually taken part in a breast screening program and half of them did not, even they were invited to. 482 (60%) of questioners were returned. Among those who participated in screening 350 (87,5%), and among those who did not take part, only 132 (33%) returned the form. “Not participating†group had lover education level, and had bad general health knowledge level. There was much higher percent of participation among those who had a positive family history of breast cancer, tried to live a health conscious life and those who live in small villages.Conclusions: to increase participation in screening up to 70% - which regarded to be optimal - health education, providing widespread, readily available, clear, plain language information about screening is very important

Sociološki čimbenici kod prihvaćanja i neprihvaćanja programa za rano otkrivanje raka dojke

Od 70.-tih godina prošlog stoljeća diljem svijeta raste društveni interes prema onim istraživanjima koja, u odnosu na prije, pridaju mnogo veću pozornost zdravstvenom stanju i očuvanju zdravlja ljudikoji žive u suvremenom društvu. Pored objektivnih analiza, prije svega ekonomskih , dolazi do istraživanja društvenoga zdravlja, pri čemu je važan kriterij očuvanje zdravlja kao i kriterij blagostanja ljudi. Ostalo je pitanje mijenja li se stvarno stavovi i ponašanje ljudi prema uzancama društveno prihvatljivog i očekivanog zdravstvenog ponašanja, tj. može li se oblikovati zdravstveno stanje različitih društvenih skupina u skladu s istim. Daljnje pitanje je posjeduje li zajednica odgovarajuća sredstva kako bi se sve to moglo osigurati. Smrtnost kao posljedica malignih oboljenja je značajan zdravstveni, društveni i ekonomski problem i teret u cijelome svijetu. I za mađarski zdravstveni sustav predstavlja veliki izazov činjenica da se na 2. mjestu uzroka smrti nalaze upravo razna maligna oboljenja. (17) Prema statističkim podacima, trenutno od karcinoma dojke oboljeva približno 10% ženske populacije s tendencijom porasta. U Mađarskoj je u devedesetim godinama smrtnost od raka dojke bila za 8.8% viša od europskoga prosjeka, u okviru toga za 14.9% viša kod osoba mlađih od 65 godina. Upravo zbog te činjenice, svaka inicijativa koja vodi ka borbi protiv raka i za poboljšanje zdravstvenoga stanja stanovništva, zaslužuje izrazitu pozornost i potporu. Primarna prevencija raka trenutno je samo znanstveni program, ostaje sekundarna prevencija- rano otkrivanje. (3, 6, 8, 10, 13) Rano otkrivanje raka, kao svjetski prihvaćena metoda, financirana od strane države, pokazala se djelotvornom, usmjerena prema rizičnim dobnim skupinama, a kroz programirane i organizirane preventivne preglede. U mađarskom zdravstvenom zakonodavstvu ova materija je formulirana na slijedeći način: „ Cilj je preventivnih pregleda je zaštita zdravlja stanovništva i povećanje kvalitete i trajanje života pojedinaca, otkrivanje skrivenih bolesti, sprečavanje pojave pojedinih bolesti- rano otkrivanje rizčnih čimbenika- po mogućnosti u fazi bez simptoma i prepoznavanje istih.