Miocene biolithites from eastern side of Medvednica Mt.

Biogene i bioklastične naslage u istočnom dijelu Medvednice, u okolici Adamovca i Marije Bistrice, sadrže brojne i raznolike miocenske fosile. Glavni graditelji karbonatnih naslaga bile su crvene koraljne alge i mahovnjaci, a uz njih su nađene i zelene alge, foraminifere, spužve, koralji, mekušci, mnogočetinaši i bodljikaši. Određeni su tipovi mikofacijesa, te bioraznolikost fosilnih zajednica. Pretpostavljena starost ovih naslaga je gornji baden.In the eastern parts of Medvenica Mt in the vicinity of Adamovec and Marija Bistrica biogene and biclastic deposits contain many and varied Miocene fossils. Red coral algae and bryozoans are the main builders of carbonate deposits along side green algea, foraminifers, spongers, coralls, molluscs, polichaete worms and echinoderms. Certain types of microfacies has been observed along with biodiversity of the fossil communities. The assumed period of the investigated deposits is the Upper Badenian

First record of Acanthuridae (surgeonfish) from the Miocene deposits of the Medvednica Mt.

Middle Miocene deposits at the Dubravica locality in SW Medvednica Mt. (N Croatia) contain various marine fossils, including one tooth of the surgeonfish (Acanthuridae). This is the first such record in Croatia and the second in the wider region, besides the Vienna Basin. The appearance of surgeonfishes in the Paratethys coincides with the Miocene thermal maximum. Their distribution was probably controlled by available reef habitat and their palaeobiogeography and migration routes are yet to be studied.</p

GREBENI I DRUGE BIOGENE TVOREVINE U MIOCENSKIM NASLAGAMA SJEVERNOHRVATSKOGA BAZENA – ČUDESNA RAZNOLIKOST KOJU TEK TREBA ISTRAŽITI

During the early stages of the Middle Miocene transgression marine biota invaded the newly formed Paratethys Sea. Reefs and reef-like structures particularly flourished with life, supported by the favourable climate conditions. Miocene biogene buildups show a variety of fossil assemblages and lithologic features. The main reef-builders were bryozoans, coralline algae, corals, oysters, vermetids, sponges and serpulids. Water turbidity and depth were major ecological factors controlling the reef biota. Lithofacies types at the studied localities in Northern Croatia show significant similarity with the Upper Langhian (Middle Badenian) of the Leitha Mountains in Austria, but can also be well compared with Miocene to recent reef structures in the Mediterranean. The Miocene reef-like buildups exhibit different porosity rates and other lithological characteristics.Tijekom početne faze srednjomiocenske transgresije marinski organizmi naselili su novonastalo more Paratethys. Zahvaljujući pogodnim klimatskim i okolišnim uvjetima život je bio posebno raznolik na grebenima i grebenolikim strukturama. Miocenske biogene tvorevine na raznim lokalitetima u području sjeverne Hrvatske pokazuju raznolikost fosilnih zajednica i litoloških osobina. Glavni grebenotvorci bili su mahovnjaci, koralinacejske alge, kamenice, vermetidi, spužve i serpulidi. Glavni ekološki faktori koji su kontrolirali grebensku biotu bili su donos čestica i hraniva s kopna i iz dubina vode. Tipovi litofacijesa pokazuju veliku sličnost s gornjolangijskim (srednji baden) gorjem Leitha u Austriji, a mogu se usporediti i s miocenskim i recentnim grebenskim strukturama u Mediteranu. Razne vrste miocenskih grebenolikih tvorevina pokazuju različitu šupljikavost i druge petrofizičke osobine. Koraligenske biokonstrukcije danas nastaju kao konkrecije u slabo osvijetljenim uvjetima, pogodnim scijafilnim algama, u vodi relativno hladne, ali stalne temperature, jednoličnoga saliniteta i niske energije. Nastaju na stjenovitoj podlozi i na pokretnoj podlozi u donjoj litoralnoj zoni i katkad na obalnome detritusu. Rast im započinje nastankom rodolita unutar pijeska i šljunka (platformske koraligenske zajednice). Aktualistički princip pomaže nam razumjeti ranu pojavu koraligenskih tvorevina na početku srednjomiocenske transgresije. Početna rodolitna faza rezultira slabo vezanim bioklastičnim naslagama. Dijagenetski procesi dodatno povećavaju njihovu šupljikavost, uslijed otapanja aragonitnih bioklasta. To je otapanje agresivno u vrlo plitkim staništima i povećava se s dubinom. Promjenjiva šupljikavost koraligenskih tvorevina istraživana je tijekom terenskoga rada na području Medvednice. Uzorci stijena s velikim rodolitima već na prvi pogled pokazuju najveću šupljikavost, dok su briozojsko-koralinacejski frejmstoni najkompaktniji. Time se otvara prostor za daljnja istraživanja ovih zanimljivih naslaga

MIDDLE MIOCENE DROWNED RAMP IN THE VICINITY OF MARIJA BISTRICA (NORTHERN CROATIA)

Uz cestu Marija Bistrica - Adamovec, nedaleko od raskrižja prema Lazu, može se na izdancima pratiti slijed srednjomiocenskih naslaga. U bazi slijeda vide se polimiktni, klastpotporni do matrikspotporni konglomerati. Valutice uglavnom odgovaraju sastavu okolnih stijena, a vezivo predstavlja koralinacejski bioklastični vekston. Sekundarni nalazi velikih oštriga upućuju na moguća ostrižišta, vjerojatno nedaleko od riječnoga ušća. U zaštićenim lagunama stvarali su se rodoliti malih dimenzija, živjele su halimede i nježni, razgranjeni mahovnjaci i puževi. U oligotrofnim uvjetima alge su učestalije od mahovnjaka. Zbog isparavanja povećana je koncentracija i kristalizacija kalcijeva karbonata, koji je cementirao bioklaste. Oko nekih su bioklasta vidljive kortoidne ovojnice, a sediment je tipa grejnston. Rodolitno-briozojske biokonstrukcije nastajale su najviše u plitkoj potplimnoj zoni, najvjerojatnije na dubinama od 20 do 30 m. Mjestimice su izgrađivale barijere između laguna i otvorenoga mora. One se nisu uspjele sačuvati in situ, već kao fragmenti u bioklastičnim taložinama padine. Na strmijim padinama pokazuju mikrostrukturu floutstona. Sadržavaju velike briozojske kolonije i bioerodirane solitarne koralje, kakvi su mogli živjeti u nešto dubljemu okolišu, vjerojatno između 30 i 75 m, uz nešto veću količinu nutrijenata. U vrhu slijeda, samo desetak metara iznad konglomerata, leže lapori s pučinskim organizmima (kalcitičnim nanoplanktonom, planktonskim i malim bentičkim foraminiferama i planktonskim puževima, pteropodima), kakvi su obično taloženi na distalnim padinama. Morska je razina brzo rasla, što je dovelo do naglih promjena u istraženome taložnom prostoru. Planktonski organizmi iz lapora upućuju na NN5 nanoplanktonsku zonu srednjega badena, pa se tonjenje rampe može povezati s početkom transgresivno-regresivnoga ciklusa TB 2.4.Fossiliferous Middle Miocene deposits from the surroundings of Marija Bistrica (north-east of Zagreb) transgressively overly older pre-Cenozoic bedrocks. Fossils from shallow marine environments are in most cases preserved as bioclasts, while deep marine calcareous oozes characterize the pelagic marls. The age of the transgressive sequence is estimated on the basis of planktic biota from marls (foraminifera, nannoplankton and pteropods) as the Badenian NN5 Nannozone. The following palaeoenvironments can be distinguished or presumed on the basis of biota and sedimentary features: (1) beach characterized by polymictic conglomerates with rhodolith-rich carbonate matrix; (2) oyster banks, recognized from secondarily found oyster clusters; (3) lagoons marked with compact bioclastic deposits and rhodolith-halimeda assemblage; (4) patch-reefs recognized from the surrounding bioclastic deposits; (5) shallow subtidal mäerl beds preserved as loose bioclastic deposits and (6) distal slope argillaceous marls with pelagic biota. Palaeoenvironmental analyses indicate rapid drowning, most probably corresponding to the transgression during the Middle Badenian TB 2.4 3rd order transgressive-regressive sequence

MIDDLE MIOCENE DROWNED RAMP IN THE VICINITY OF MARIJA BISTRICA (NORTHERN CROATIA)

Fossiliferous Middle Miocene deposits from the surroundings of Marija Bistrica (north-east of Zagreb) transgressively overly older pre-Cenozoic bedrocks. Fossils from shallow marine environments are in most cases preserved as bioclasts, while deep marine calcareous oozes characterize the pelagic marls. The age of the transgressive sequence is estimated on the basis of planktic biota from marls (foraminifera, nannoplankton and pteropods) as the Badenian NN5 Nannozone. The following palaeoenvironments can be distinguished or presumed on the basis of biota and sedimentary features: (1) beach characterized by polymictic conglomerates with rhodolith-rich carbonate matrix; (2) oyster banks, recognized from secondarily found oyster clusters; (3) lagoons marked with compact bioclastic deposits and rhodolith-halimeda assemblage; (4) patch-reefs recognized from the surrounding bioclastic deposits; (5) shallow subtidal mäerl beds preserved as loose bioclastic deposits and (6) distal slope argillaceous marls with pelagic biota. Palaeoenvironmental analyses indicate rapid drowning, most probably corresponding to the transgression during the Middle Badenian TB 2.4 3rd order transgressive-regressive sequence