Slikarstvo art bruta

Diplomski rad podijeljen je na četiri glavna dijela. U prvom uvodnom dijelu pokušao sam ukratko opisati put koji je doveo Dubuffeta do formiranja art bruta kao likovnog pravca, te prikazati njegove glavne karakteristike i obilježja bez obzira na njihovu raznolikost i specifičnost. U razradi sam odabrao sedam autora za koje smatram da predstavljaju neke od najzanimljivijih ali i najekscentričnijih predstavnika marginalnih umjetnika. Isto tako osim same analize radova naglasak sam stavio i na kratke biografije koje ponekad mogu biti zanimljive poput samih radova te osim toga mogu pridonijeti razumijevanju likovnih djela ili načina umjetnikova rada. Osim šest autora koji su živjeli i radili u Švicarskoj, Francuskoj, Nizozemskoj i Austriji kao poveznicu Hrvatske umjetnosti i art bruta naveo sam i Vinkovčanina Slavka Kopača. U trećem dijelu osvrćem se na iskustva vezana uz likovne radionice održane u Domu za psihički oboljele odrasle osobe „Ljeskovica“, te iznosim buduće planove vezane uz slične aktivnosti i projekte. Kroz zaključak iznosim svoje viđenje sadašnjeg stanja art Bruta, njegove budućnosti te općenito umjetnosti, stvaranja i društveno političke situacije koja je uvijek u doticaju sa kulturom

Slikarstvo art bruta

Diplomski rad podijeljen je na četiri glavna dijela. U prvom uvodnom dijelu pokušao sam ukratko opisati put koji je doveo Dubuffeta do formiranja art bruta kao likovnog pravca, te prikazati njegove glavne karakteristike i obilježja bez obzira na njihovu raznolikost i specifičnost. U razradi sam odabrao sedam autora za koje smatram da predstavljaju neke od najzanimljivijih ali i najekscentričnijih predstavnika marginalnih umjetnika. Isto tako osim same analize radova naglasak sam stavio i na kratke biografije koje ponekad mogu biti zanimljive poput samih radova te osim toga mogu pridonijeti razumijevanju likovnih djela ili načina umjetnikova rada. Osim šest autora koji su živjeli i radili u Švicarskoj, Francuskoj, Nizozemskoj i Austriji kao poveznicu Hrvatske umjetnosti i art bruta naveo sam i Vinkovčanina Slavka Kopača. U trećem dijelu osvrćem se na iskustva vezana uz likovne radionice održane u Domu za psihički oboljele odrasle osobe „Ljeskovica“, te iznosim buduće planove vezane uz slične aktivnosti i projekte. Kroz zaključak iznosim svoje viđenje sadašnjeg stanja art Bruta, njegove budućnosti te općenito umjetnosti, stvaranja i društveno političke situacije koja je uvijek u doticaju sa kulturom

Ilustrirana priča

Rad „Ilustrirana priča“ djelo je koje se sastoji od četiri stranice tj. četiri slike koje čine seriju radova. Sve slike nastale su kombiniranom tehnikom akrila i olovaka u boji na daskama formata100 x 150cm. Tekst priče napisan je nekoliko godina prije nego li sam se odlučio za njeno ilustriranje. Sama priča jedna je od mnogih koje se nalaze u rukopisnoj knjizi kratkih priča i pjesama na kojoj sam radio od kraja srednje škole pa sve do druge godine preddiplomskog studija na Umjetničkoj akademiji u Osijeku. Iza naziva diplomskog rada krije se naslov priče. Razlog iz kojega sam priču nazvao „Kraste“ leži u činjenici da sam promatranjem građe riječi došao da zaključka da određena slova imaju veću snagu i oštrinu te da u kombinaciji s drugim slovima tvore riječi koje mogu izazvati nelagodu. Sam sadržaj priče također pokušava dočarati atmosferu nelagode kroz jednostavne, pomalo banalne rečenice bez suvišnih opisa i sa ponavljanjem ključne riječi kraste. Budući da sam kroz svoje dosadašnje radove i slike vrlo često pokušavao na ilustrativan način prikazati motive estetikom ružnoće“, odlučio sam se za spoj pomalo diletantskog teksta sa estetikom tj. stilom kojim stvaram likovna dijela. Osim toga kroz ovaj rad sam želio spojiti sve svoje afinitete, pisanje, crtanje te slikanje, što je ujedno i razlog zbog kojega su radovi nastali na velikim „slikarskim“ formatima a ne na papirima ili nekom drugom materijalu. Iako ilustracije slično kao i grafike uglavnom nastaju u namjeni kako bi se umnožavale i otiskivale u više primjeraka, kroz format radova diktiram svojevrsnu „monotipičnost“, slično kao i sa samom rukopisnom knjigom iz koje priča „Kraste“ i potječe

Slikarstvo art bruta

Diplomski rad podijeljen je na četiri glavna dijela. U prvom uvodnom dijelu pokušao sam ukratko opisati put koji je doveo Dubuffeta do formiranja art bruta kao likovnog pravca, te prikazati njegove glavne karakteristike i obilježja bez obzira na njihovu raznolikost i specifičnost. U razradi sam odabrao sedam autora za koje smatram da predstavljaju neke od najzanimljivijih ali i najekscentričnijih predstavnika marginalnih umjetnika. Isto tako osim same analize radova naglasak sam stavio i na kratke biografije koje ponekad mogu biti zanimljive poput samih radova te osim toga mogu pridonijeti razumijevanju likovnih djela ili načina umjetnikova rada. Osim šest autora koji su živjeli i radili u Švicarskoj, Francuskoj, Nizozemskoj i Austriji kao poveznicu Hrvatske umjetnosti i art bruta naveo sam i Vinkovčanina Slavka Kopača. U trećem dijelu osvrćem se na iskustva vezana uz likovne radionice održane u Domu za psihički oboljele odrasle osobe „Ljeskovica“, te iznosim buduće planove vezane uz slične aktivnosti i projekte. Kroz zaključak iznosim svoje viđenje sadašnjeg stanja art Bruta, njegove budućnosti te općenito umjetnosti, stvaranja i društveno političke situacije koja je uvijek u doticaju sa kulturom

Ilustrirana priča

Rad „Ilustrirana priča“ djelo je koje se sastoji od četiri stranice tj. četiri slike koje čine seriju radova. Sve slike nastale su kombiniranom tehnikom akrila i olovaka u boji na daskama formata100 x 150cm. Tekst priče napisan je nekoliko godina prije nego li sam se odlučio za njeno ilustriranje. Sama priča jedna je od mnogih koje se nalaze u rukopisnoj knjizi kratkih priča i pjesama na kojoj sam radio od kraja srednje škole pa sve do druge godine preddiplomskog studija na Umjetničkoj akademiji u Osijeku. Iza naziva diplomskog rada krije se naslov priče. Razlog iz kojega sam priču nazvao „Kraste“ leži u činjenici da sam promatranjem građe riječi došao da zaključka da određena slova imaju veću snagu i oštrinu te da u kombinaciji s drugim slovima tvore riječi koje mogu izazvati nelagodu. Sam sadržaj priče također pokušava dočarati atmosferu nelagode kroz jednostavne, pomalo banalne rečenice bez suvišnih opisa i sa ponavljanjem ključne riječi kraste. Budući da sam kroz svoje dosadašnje radove i slike vrlo često pokušavao na ilustrativan način prikazati motive estetikom ružnoće“, odlučio sam se za spoj pomalo diletantskog teksta sa estetikom tj. stilom kojim stvaram likovna dijela. Osim toga kroz ovaj rad sam želio spojiti sve svoje afinitete, pisanje, crtanje te slikanje, što je ujedno i razlog zbog kojega su radovi nastali na velikim „slikarskim“ formatima a ne na papirima ili nekom drugom materijalu. Iako ilustracije slično kao i grafike uglavnom nastaju u namjeni kako bi se umnožavale i otiskivale u više primjeraka, kroz format radova diktiram svojevrsnu „monotipičnost“, slično kao i sa samom rukopisnom knjigom iz koje priča „Kraste“ i potječe