Krajolik s kapitalom u pozadini: o akterima promjena u ruralnom prostoru na primjeru općine Lovinac

U tekstu je riječ o sociološkom empirijskom istraživanju, studiji slučaja razvoja turizma u općini Lovinac. Razvoj turizma shvaća se kao mijenjanje prostora, transformacija kraja u krajolik kojom se želi izgraditi turistička destinacija. Taj proces rezultat je djelovanja aktera i povezan je s funkcioniranjem lokalne zajednice i promjenama društvene strukture potaknutim procesima globalizacije, lokalizacije i tranzicije. Općina Lovinac odabrana je zbog projekta “Centar planinskog turizma Sveto brdo” koji je zamišljen i proveden u toj općini. Projekt je financiran iz CARDS 2004 programa EU-a i najveći je turistički razvojni projekt u Ličko-senjskog županiji. U rad na projektu uključeni su nad-državni, državni, lokalni i izvan-lokalni akteri pa izabrani “slučaj” omogućuje da se analizira djelovanje različitih aktera i pokaže kako se globalni procesi prihvaćaju i (pre)oblikuju na lokalnoj razini. (IN ENGLISH: The text is about the development of tourism in the municipality of Lovinac, in Lika. The analysis focuses on the actors and their development of this tourist destination in a process of transformation from area to landscape. The activities of actors are connected with the changes in the functioning of the local community and the changes of the social structure. The municipality of Lovinac has been chosen because of the project “Sveto Brdo – the centre of mountain tourism” financed by the EU and carried out in Lovinac. The study shows how global processes affect the projects which are being carried out.

Digitalna nejednakost

U tekstu se analizira proširenost informacijsko-komunikacijske tehnologije, na globalnoj razini prema podacima International Telecomunication Union, a u Hrvatskoj prema podacima terenskog istraživanja koje je 2004. godine proveo Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, na reprezentativnom uzorku punoljetnog stanovništva RH. S obzirom na raširenost telefona, mobitela i interneta, Hrvatska je u evropskom prosjeku, a zaostaje brojem osobnih računala na sto stanovnika. U Hrvatskoj su najjači prediktori digitalne nejednakosti obrazovanje i prihod kućanstva, odnosno, osobna primanja ispitanika. Korisnici interneta bolje su obrazovani i imaju viša primanja od onih ispitanika koji nikada ne koriste internet. Statistički značajne razlike utvrđene su i s obzirom na dob i mjesto stanovanja dok su male razlike kad je riječ o spolu. Korisnici interneta mladi su čjudi, pretežno žive u gradovima, a među njima je nešto više muškaraca, nego žena. Utvrđena je i razlika s obzirom na broj članova kućanstva. Internet se najviše koristi u obiteljima koje imaju četiri ili tri člana. Pokazano je da se digitalna njednakost veže uz već postojeće društvene njednakosti. Stoga se digitalni jaz, kao bitni oblik nejednakosti informacijskog doba (Castells), ne može preskočiti, nego se smanjuje u mjeri u kojoj se smanjuju društvene nejednakosti. (IN ENGLISH: The paper analyses global use of information-communication technology based on data provided by the International Telecommunication Union; in Croatia data are obtained from field research carried out by the Institute for Social Research in Zagreb on a representative sample of adult population of Croatia. In telephones, mobile phones and the Internet Croatia equals the European average, while it falls behind in the number of computers per one hundred inhabitants. In Croatia, digital inequality is best predicted by both education and income of a household, that is, personal income of examinees. The Internet users are better educated and have a higher income than those who never use it. Statistically relevant differences relate to age and place of living, minor differences to gender. The Internet users are young people mostly living in towns, there are slightly more men than women among them. The Internet is mostly used in families with three or four members. Already existing social inequality correlates with digital inequality. Therefore the digital gap, an essential form of information era inequality (Castells), can be bridged only by decreasing social inequality.

Landscape with Capital in the Background About Actors of Change in Rural Areas – Municipality of Lovinac

U tekstu je riječ o sociološkom empirijskom istraživanju, studiji slučaja razvoja turizma u općini Lovinac. Razvoj turizma shvaća se kao mijenjanje prostora, transformacija kraja u krajolik kojom se želi izgraditi turistička destinacija. Taj proces rezultat je djelovanja aktera i povezan je s funkcioniranjem lokalne zajednice i promjenama društvene strukture potaknutim procesima globalizacije, lokalizacije i tranzicije. Općina Lovinac odabrana je zbog projekta “Centar planinskog turizma Sveto brdo” koji je zamišljen i proveden u toj općini. Projekt je financiran iz CARDS 2004 programa EU-a i najveći je turistički razvojni projekt u Ličko-senjskog županiji. U rad na projektu uključeni su nad-državni, državni, lokalni i izvan-lokalni akteri pa izabrani “slučaj” omogućuje da se analizira djelovanje različitih aktera i pokaže kako se globalni procesi prihvaćaju i (pre)oblikuju na lokalnoj razini.The text is about the development of tourism in the municipality of Lovinac, in Lika. The analysis focuses on the actors and their development of this tourist destination in a process of transformation from area to landscape. The activities of actors are connected with the changes in the functioning of the local community and the changes of the social structure. The municipality of Lovinac has been chosen because of the project “Sveto Brdo – the centre of mountain tourism” financed by the EU and carried out in Lovinac. The study shows how global processes affect the projects which are being carried out

Value of IgG avidity determination in diagnosis of West Nile virus infection

Dijagnoza infekcije virusom Zapadnog Nila (VZN) najčešće temelji na serološkim metodama. IgM protutijela uobičajeno se smatraju biljegom akutne infekcije, međutim dokazano je da IgM protutijela u nekih bolesnikaa s VZN infekcijom mogu perzistirati i do 500 dana. Određivanje IgG aviditeta koristi se za razlikovanje akutne/nedavne od prošle infekcije u serološkoj dijagnostici raznih virusa te bi se moglo koristiti i u dijagnostici VZN infekcije. Kako bi utvrdili značaj aviditeta IgG protutijela u dijagnostici VZN infekcije, analizirali smo ukupno 42 IgM i/ili IgG pozitivna uzorka seruma. Uzorci su dobiveni od 27 bolesnika u kojih je potvrđena VZN neuroinvazivna bolest i 15 asimptomatskih osoba. VZN IgM/IgG protutijela te aviditet IgG protutijela određeni su pomoću komercijalnog imunoenzimnog testa. IgM protutijela detektirana su u 35 (83,3%) uzoraka seruma. Akutna/nedavna VZN infekcija dokazana je na temelju niske/granične vrijednosti indeksa aviditeta (AI) u 32 (91,4%) IgM pozitivna uzorka. U 3 IgM pozitivna uzorka (8,6%), dokazan je je visok AI što je ukazivalo na perzistentna VZN IgM protutijela. Akutna infekcija je potvrđena pomoću aviditeta IgG protutijela u 27/27 (100%) bolesnika s neuroinvazivnom VZN infekcijom te u 5/15 (33,3%) asimptomatskih ispitanika. U svih su bila detektabilna IgM protutijela. U 3 (20,0%) IgM pozitivna kao i 7 (46,7%) IgM negativnih asimptomatskih ispitanika, detektirana su IgG protutijela visokog AI, što je upućivalo na raniju VZN infekciju. Dokazana je značajna korelacija između vrijednosti IgM protutijela i AI (više vrijednosti IgM protutijela bile su povezane sa značajno nižim AI; p<0,001). Niske vrijednosti AI ukazivale su na VZN infekciju nastalu unutar 32 dana. Rezultati ovog istraživanja pokazali su da je određivanjem IgG aviditeta moguće razlikovati akutnu/nedavnu od ranije VZN infekcije u osoba sa simptomatskom i asimptomatskom VZN infekcijom. Aviditet IgG protutijela predstavlja značajan serološki biljeg za potvrdu primarne VZN infekcije, osobito u slučajevima atipičnog serološkog odgovora (graničnih ili perzistentnih IgM protutijela).Diagnosis of WNV infection is usually based on serologic methods. Classically, IgM is considered as a marker of acute infection. However, IgM antibodies to WNV have been shown to persist for up to 500 days in some patients. Avidity testing for the differentiation between acute/recent and past antibody response has been used in the serologic diagnosis of several viruses and could be used in diagnosis of WNV infection. To evaluate the value of IgG avidity determination in diagnosis of WNV infection we analyzed a total of 42 WNV IgM and/or IgG positive serum samples. Samples were obtained from 27 patients with confirmed WNV neuroinvasive disease and 15 asymptomatic cases. WNV IgM/IgG and IgG avidity testing were performed using a commercial enzyme-linked immunosorbant assay. IgM antibodies were detected in 35 (83.3%) samples. Acute/recent WNV infection was documented by low/borderline avidity index (AI) in 32 (91.4%) IgM positive samples. In 3 IgM positive samples (8.6%), high AI was detected indicating persisting IgM antibodies from previous infection. According to clinical symptoms, acute infection was confirmed using IgG avidity in 27/27 (100%) patients with neuroinvasive WNV infection and 5/15 (33.3%) asymptomatic subjects. All of them had detectable IgM antibodies. In 3 (20.0%) IgM positive as well as 7 (46.7%) IgM negative asymptomatic subjects, IgG antibodies of high AI were detected indicating past WNV infection. There was a significant correlation between value of IgM antibodies and AI (higher IgM value was associated with lower AI; p<0.001). Low AI values were indicative of WNV infection in the period of less than 32 days. Results of this study indicate that IgG avidity could differentiate acute/recent from past WNV infection in both symptomatic and asymptomatic persons. IgG avidity represents a valuable serologic marker for confirmation of primary WNV infection, especially in cases of atypical serologic response (borderline or persisting IgM antibodies)

Tranzicijska preobrazba stanovanja na superperiferiji Evrope: razmatranje teme na primjeru Zagreba (Hrvatska) i Podgorice (Crna Gora)

U ovom se poglavlju problemi stanovanja u Zagrebu i Podgorici, odnosno Hrvatskoj i Crnoj Gori nastoje razmatrati u tranzicijskom i evropskom kontekstu. Pokazano je da je tranzicijska preobrazba stanovanja višedimenzionalan proces koji se odvija na liniji prelaska socijalizma u kapitalizam, transformaciji modernih u postmoderne gradove i odnosa centra i periferije Evrope. Pokazano je da postsocijalističke zemlje pripadaju tzv. rudimentarno liberalnom tipu države blagostanja, koji odlikuje visok udio stanara kao privatnih vlasnika i nizak udio institucionalne brige o stanarima. Prema udjelu stanara vlasnika postsocijalističke zemlje daleko premašuju zagovornike neoliberalnog modela tržišta, kao što je, primjerice, Ujedinjeno Kraljevstvo. Ukazano je na potrebu razmatranja alternativnih oblika stambene politike. (IN ENGLISH: This chapter deals with housing problems in Zagreb and Podgorica in the tran-sitional and European context. It has been established that the housing trans-formation process happening in the transition period from socialism to capital-ism is a complex and multidimensional one, encompassing the transformation of modern cities to post-modern cities and the centre/periphery relations in Europe. It has also been shown that post-socialist countries belong to the ru-dimentary liberal welfare state type, which is characterized by very high home ownership rates and very little institutional care about the tenants. Homeown-ership rates in the post-socialist countries far exceed the numbers of advocates of the neoliberal market model, present, for example, in the United Kingdom. Alternative housing policies should be attempted.

Tranzicija i modernizacija

IN CROATIAN: Raspad socijalističkih poredaka postavio je problem razvoja tih društava i potaknuo novi val teorija modernizacije. Istodobno, ideologijsko proglašavanje pobjede neoliberalizma rezultiralo je uspostavom neoliberalnog modela razvoja kao onog oblika modernizacije kojim će se postsocijalističke zemlje uključiti u procese globalizacije. U tom kontekstu analizira se studija Svjetske banke koja se bavi desetogodišnjim razvojem tranzicijskih zemalja. Na primjeru Slovenije, kao ekonomski najuspješnije tranzicijske zemlje, pokazano je da studija ima problema s izgradnjom općeg modela razvoja koji bi bio primjenjiv na sve tranzicijske zemlje. Također je pokazano da model Svjetske banke, kao i klasične teorije modernizacije, ne može odgovoriti na to kako će pojedine zemlje reagirati na ekonomske reforme. Stoga se kao bitan pojavljuje problem podrške reformama. Upitnost neoliberalnog modela modernizacije upućuje na potrebu za artikuliranjem alternativnih oblika razvoja. --------------- IN ENGLISH: The fall of the communist orders introduced a problem of the development of these societies and initiated a new wave of modernization theories. At the same time, the ideological proclamation of the victory of neo-liberalism resulted in the inauguration of the neo-liberal development model as the mode of modernization that will include the post-communist countries in the process of globalization. In this context, the World Bank study of the ten-year development of the transitional co untries has been analyzed. With the example of Slovenia, as the economically most successful transitional country, it is shown that the study encounters the problem of constructing a general model of the development, which could be applied to all transitional countries. Additionally, it is shown that the World Bank model, as well as classic modernization theories, cannot predict how certain country will react to economic reform. Therefore, an issue of reform support arises as a significant one. Controversiality of the neo-liberal modernization model indicates a need for articulating alternative modes of development

Value of IgG avidity determination in diagnosis of West Nile virus infection

Dijagnoza infekcije virusom Zapadnog Nila (VZN) najčešće temelji na serološkim metodama. IgM protutijela uobičajeno se smatraju biljegom akutne infekcije, međutim dokazano je da IgM protutijela u nekih bolesnikaa s VZN infekcijom mogu perzistirati i do 500 dana. Određivanje IgG aviditeta koristi se za razlikovanje akutne/nedavne od prošle infekcije u serološkoj dijagnostici raznih virusa te bi se moglo koristiti i u dijagnostici VZN infekcije. Kako bi utvrdili značaj aviditeta IgG protutijela u dijagnostici VZN infekcije, analizirali smo ukupno 42 IgM i/ili IgG pozitivna uzorka seruma. Uzorci su dobiveni od 27 bolesnika u kojih je potvrđena VZN neuroinvazivna bolest i 15 asimptomatskih osoba. VZN IgM/IgG protutijela te aviditet IgG protutijela određeni su pomoću komercijalnog imunoenzimnog testa. IgM protutijela detektirana su u 35 (83,3%) uzoraka seruma. Akutna/nedavna VZN infekcija dokazana je na temelju niske/granične vrijednosti indeksa aviditeta (AI) u 32 (91,4%) IgM pozitivna uzorka. U 3 IgM pozitivna uzorka (8,6%), dokazan je je visok AI što je ukazivalo na perzistentna VZN IgM protutijela. Akutna infekcija je potvrđena pomoću aviditeta IgG protutijela u 27/27 (100%) bolesnika s neuroinvazivnom VZN infekcijom te u 5/15 (33,3%) asimptomatskih ispitanika. U svih su bila detektabilna IgM protutijela. U 3 (20,0%) IgM pozitivna kao i 7 (46,7%) IgM negativnih asimptomatskih ispitanika, detektirana su IgG protutijela visokog AI, što je upućivalo na raniju VZN infekciju. Dokazana je značajna korelacija između vrijednosti IgM protutijela i AI (više vrijednosti IgM protutijela bile su povezane sa značajno nižim AI; p<0,001). Niske vrijednosti AI ukazivale su na VZN infekciju nastalu unutar 32 dana. Rezultati ovog istraživanja pokazali su da je određivanjem IgG aviditeta moguće razlikovati akutnu/nedavnu od ranije VZN infekcije u osoba sa simptomatskom i asimptomatskom VZN infekcijom. Aviditet IgG protutijela predstavlja značajan serološki biljeg za potvrdu primarne VZN infekcije, osobito u slučajevima atipičnog serološkog odgovora (graničnih ili perzistentnih IgM protutijela).Diagnosis of WNV infection is usually based on serologic methods. Classically, IgM is considered as a marker of acute infection. However, IgM antibodies to WNV have been shown to persist for up to 500 days in some patients. Avidity testing for the differentiation between acute/recent and past antibody response has been used in the serologic diagnosis of several viruses and could be used in diagnosis of WNV infection. To evaluate the value of IgG avidity determination in diagnosis of WNV infection we analyzed a total of 42 WNV IgM and/or IgG positive serum samples. Samples were obtained from 27 patients with confirmed WNV neuroinvasive disease and 15 asymptomatic cases. WNV IgM/IgG and IgG avidity testing were performed using a commercial enzyme-linked immunosorbant assay. IgM antibodies were detected in 35 (83.3%) samples. Acute/recent WNV infection was documented by low/borderline avidity index (AI) in 32 (91.4%) IgM positive samples. In 3 IgM positive samples (8.6%), high AI was detected indicating persisting IgM antibodies from previous infection. According to clinical symptoms, acute infection was confirmed using IgG avidity in 27/27 (100%) patients with neuroinvasive WNV infection and 5/15 (33.3%) asymptomatic subjects. All of them had detectable IgM antibodies. In 3 (20.0%) IgM positive as well as 7 (46.7%) IgM negative asymptomatic subjects, IgG antibodies of high AI were detected indicating past WNV infection. There was a significant correlation between value of IgM antibodies and AI (higher IgM value was associated with lower AI; p<0.001). Low AI values were indicative of WNV infection in the period of less than 32 days. Results of this study indicate that IgG avidity could differentiate acute/recent from past WNV infection in both symptomatic and asymptomatic persons. IgG avidity represents a valuable serologic marker for confirmation of primary WNV infection, especially in cases of atypical serologic response (borderline or persisting IgM antibodies)

Digital Inequality

SAŽETAK U tekstu se analizira proširenost informacijsko-komunikacijske tehnologije, na globalnoj razini prema podacima International Telecommunication Uniona, a u Hrvatskoj prema podacima terenskog empirijskog istraživanja koje je 2004. godine proveo Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, na reprezentativnom uzorku punoljetnog stanovništva RH. S obzirom na raširenost telefona, mobitela i interneta, Hrvatska je u evropskom prosjeku, a zaostaje brojem osobnih računala na sto stanovnika. U Hrvatskoj su najjači prediktori digitalne nejednakosti obrazovanje i prihod kućanstva, odnosno, osobna primanja ispitanika. Korisnici interneta bolje su obrazovani i imaju viša primanja od onih ispitanika koji nikada ne koriste internet. Statistički značajne razlike utvrđene su i s obzirom na dob i mjesto stanovanja dok su male razlike kad je riječ o spolu. Korisnici interneta mladi su ljudi, pretežno žive u gradovima, a među njima je nešto više muškaraca, nego žena. Utvrđena je i razlika s obzirom na broj članova kućanstva. Internet se najviše koristi u obiteljima koje imaju četiri ili tri člana. Pokazano je da se digitalna nejednakost veže uz već postojeće društvene nejednakosti. Stoga se digitalni jaz, kao bitni oblik nejednakosti informacijskog doba (Castells), ne može preskočiti, nego se smanjuje u mjeri u kojoj se smanjuju društvene nejednakosti.The paper analyses global use of information-communication technology based on data provided by the International Telecommunication Union; in Croatia data are obtained from field research carried out by the Institute for Social Research in Zagreb on a representative sample of adult population of Croatia. In telephones, mobile phones and the Internet Croatia equals the European average, while it falls behind in the number of computers per one hundred inhabitants. In Croatia, digital inequality is best predicted by both education and income of a household, that is, personal income of examinees. The Internet users are better educated and have a higher income than those who never use it. Statistically relevant differences relate to age and place of living, minor differences to gender. The Internet users are young people mostly living in towns, there are slightly more men than women among them. The Internet is mostly used in families with three or four members. Already existing social inequality correlates with digital inequality. Therefore the digital gap, an essential form of information era inequality (Castells), can be bridged only by decreasing social inequality

Kvaliteta života i tranzicija: sociološka rekonstrukcija na primjeru Zagreba

Istraživanje Kvaliteta života u zagrebačkoj mreži naselja pristupom i uzorkom bavi se prije svega kvalitetom stanovanja u postsocijalističkom razdoblju. Stoga su uzorkom obuhvaćene zgrade sagrađene poslije 1990. godine. Ovaj tekst se oslanja na pet istraživanja koja su provedena u razdoblju od 1984. (potom 1989., 1996. i 2004.) do ovog posljednjeg provedenog 2014. godine. Analizom se provjerava hipoteza prema kojoj rast standarda u zapadnoj Europi poslije Drugog svjetskog rata premješta fokus političkog djelovanja s politike koja se temelji na klasnim vrijednostima na politiku koja zastupa kvalitetu života. Može se pokazati da se ti procesi različitim intenzitetom i u drukčijim oblicima odvijaju i u socijalističkim zemljama. Pokazuje se da je teorijsko određenje socijalizma kao „diktature nad potrebama“ prekratko da bi se analiziralo spomenute procese. Tako se i kod nas, ponajprije u području ruralne i urbane sociologije, razvijaju istraživanja kvalitete života usporediva s istraživanjima „države blagostanja“ na Zapadu. (IN ENGLISH: In the survey The Quality of Living in Zagreb Settlement Network the approach and the chosen sample primarily focus on the quality of living in the post-socialist period, therefore examining the buildings constructed since 1990. This paper relates to five different surveys conducted in 1984, 1989, 1996, 2004 and 2014. The hypothesis is tested according to which the improvement of the standard of living in Western Europe after World War II shifts the spotlight of political activities from the policy based on class values to the policy concerned with the quality of living. It is evident that these processes are also going on in the socialist countries but in different forms and with different degrees of intensity. The “dictatorship over needs“ theory of socialism is not sufficient enough to analyse the ongoing processes. In Croatia, in rural and urban sociology, the research conducted about the quality of living can be compared with the research on the “welfare state“ in the West.

THE ROLE OF INOSITOL, FOLIC ACID AND POLYUNSATURATED FATTY ACIDS IN PREGNANCY AND FETAL DEVELOPMENT

Historical reasons have led to knowledge that would not have been possible to obtain through research without gross violations of ethical norms. Quantification of macro- and micro-nutrient intake is hampered by a number of barriers. It has been observed that changes in fetal nutrition and its endocrine status can result in developmental adjustments that permanently alter the structure, physiology, and metabolism of children, thus exposing individuals to the risk of metabolic, endocrine, and cardiovascular diseases in adulthood. In research on the process better known as "fetal programming", the influence of the in utero environment on the epigenetic mechanisms of the fetus has been observed. Decreased or increased amounts of food intake may interfere with placental function and interfere with fetal growth. Altered placental function can lead to endothelial dysfunction, leading to changes in fetal growth and development. More recently, there has been increasing research on the impact of dietary supplementation on pregnant women and perinatal outcome. Among the more frequently examined variables are micronutrients such as folic acid, antioxidants, iron, magnesium and zinc, but also polyunsaturated fatty acids. The Covid-19 pandemic further highlighted the need to create disease registries and systematically monitor data, especially given the differences in health care availability on one hand and the incredible global differences in nutrient availability on the other