Zvonko Taneski, POETIKA DISLOKÁCIE - Komparatistické sondy k migráciám v južnoslovanských literatúrach po roku 1989

Prikaz knjige Zvonka Taneskija, POETIKA DISLOKÁCI

INTERKULTURNA KNJIŽEVNA KROATISTIKA

By using the examples of the recent and contemporary Croatian literature, the article demonstrates the need of broader contextualisation of the Croatian literature in the context of Croatian studies as the foreign/second language, considering the different programmes of Slavic studies throughout the world. It also stresses the emergence of the intercultural literature, or rather of the possibility of the intercultural history of literature, from which questions are set about the relation with the neighbouring literatures in the context of a greater engagemen to experts for other Slavic languages and literatures

Interkulturne studije i ogledi: međuknjiževna čitanja, mentorstva

Osim metodologijskog uvoda i teorijsko-povijesnih nagovora na nove pristupe, autor u prvom poglavlju knjige Prolegomena, nagovori problematizira pitanje kanonskih autora "u regiji", sukladno svom pristupu razrješava pitanja bosanske književnosti, ali otvara i nove mogućnosti interkulturnoga proučavanja južnoslavenskih književnosti, posebno u kontekstu odnosa (inozemne) slavistike i interdisciplinarnosti. Drugo poglavlje, Nomadi i голубушке, antipodi govori o narativima ljubavi i prijateljstva u autora tzv. dvojne pripadnosti, tumači aspekte modernizacije u Andrićevu djelu, razvrgava tradicionalnu antipodnu vezu Andrića i Krleže te u ključu razvijenoga modernizma (avangarde) uspostavlja novu antipodnu konstelaciju Krleže i Crnjanskoga. I treće poglavlje Intelektualci umjetnici, međukulturni pisci - u aspektu njihove ratne lirike, odnosno u semantici prostora Panonije ‒ nastavlja istraživanje u ključu nove antipodne konstrukcije, da bi se zaključilo velikim poredbenim istraživanjem lika intelektualca-umjetnika u južnoslavenskim književnostima, razlaganjem Šalamunova pjesništva, kao i afirmacijom svojevrsnih međuknjiževnih pisaca poput Mirka Kovača, Josipa Ostija i drugih hrvatskih i raznih priseljenih pisaca u Sloveniji. Četvrto poglavlje Interkulturne monografije, mentorstva donosi deset ogleda o doktoratima vrlo velikoga raspona u temama, od multimedijalnosti Džumhurova putopisa i prostorne dimenzije opusa Irfana Horozovića, interkulturne konstelacije opusa Meše Selimovića, sarajevske ratne priče, preko usustavljenja tipologije stranaca i reprezentacije prošlosti u slovenskoj književnosti, pretraživanja hrvatske književnosti na internetskim stranicama srednjoeuropskih zemalja te afirmacije humora u romanima razdoblja tranzicije, do interkulturne studije o demonima južnoslavenske avangarde te rasprave o poetici žrtvovanja u bugarskoj tzv. septembarskoj književnosti itd. (Josip Užarević) &nbsp