11 research outputs found

    Adolescenti i vrednovanje kredibiliteta u digitalnom okruženju iz aspekta informirane odluke

    Get PDF
    Cilj. Rad donosi pregled dosadašnjih spoznaja o načinu na koji adolescenti procjenjuju kredibilitet informacija i izvora informacija te ih sagledava iz aspekta donošenja informiranih odluka. Radom se želi ukazati na važnost razvijanja vještina adolescenata za učinkovito vrednovanje informacija s obzirom na ulogu informacija u procesu donošenju informiranih odluka. Metodologija. Istraživanje je provedeno metodom analize sadržaja jedanaest oda- branih objavljenih znanstvenih članaka koji se bave načinom na koji adolescenti procjenjuju kredibilitet informacija i izvora informacija. Radovi su analizirani s obzirom na sljedeće kategorije: načini na koje adolescenti procjenjuju kredibilitet informacija i izvora informacija, pojave koje mogu umanjiti uspješnost vrednovanja kredibiliteta i uzrokovati korištenje informacija koje nisu kredibilne, utjecaj dobi na procjenu kredibiliteta i implikacije za obrazovne programe medijskog i informacijskog opismenjavanja Rezultati. Adolescenti često nemaju dovoljno razvijene vještine za učinkovitu pro- cjenu kredibiliteta informacija i izvora informacija. Iako u nekim slučajevima vode računa o glavnim aspektima kredibiliteta i primjenjuju odgovarajuće postupke potvrde kredibiliteta informacija, u pregledanim istraživanjima utvrđene su pojave koje mogu voditi lošim procjenama kredibiliteta i loše utjecati na proces donošenja informirane odluke. Programi za medijsko i informacijsko opismenjavanje trebaju se usmjeriti na razumijevanje svrhe vrednovanja informacija i razumijevanje procesa mišljenja te na razvoj sposobnosti kritičkog mišljenja adolescenata. Potrebno je provoditi daljnja istraživanja vrednovanja kredibiliteta među adolescentima usmjerena na posebne skupine korisnika te specifične kontekste stjecanja, vrednovanja i korištenja informacija. Ograničenja. Rezultati istraživanja ograničeni su na jedanaest radova pronađenih pretraživanjem baza WoS i Scopus i objavljenih 2001. – 2021. Praktična primjena. Dobivena saznanja usmjeravaju programe informacijskog opismenjavanja prema razumijevanju svrhe i procesa vrednovanja informacija te razvoju kritičnog mišljenja. Predložena daljnja istraživanja mogu dati rezultate koji će pomoći u osmišljavanju programa za medijsko i informacijsko opismenjavanje adolescenata. Vrijednost. Rad ukazuje na važnost učinkovitog vrednovanja informacija u procesu donošenja informiranih odluka. Donosi uvid u dosadašnje spoznaje, iznosi implikacije za poučavanje adolescenata informacijskoj pismenosti te nudi smjer za daljnja istraživanja

    Adolescenti i vrednovanje kredibiliteta u digitalnom okruženju iz aspekta informirane odluke

    Get PDF
    Cilj. Rad donosi pregled dosadašnjih spoznaja o načinu na koji adolescenti procjenjuju kredibilitet informacija i izvora informacija te ih sagledava iz aspekta donošenja informiranih odluka. Radom se želi ukazati na važnost razvijanja vještina adolescenata za učinkovito vrednovanje informacija s obzirom na ulogu informacija u procesu donošenju informiranih odluka. Metodologija. Istraživanje je provedeno metodom analize sadržaja jedanaest oda- branih objavljenih znanstvenih članaka koji se bave načinom na koji adolescenti procjenjuju kredibilitet informacija i izvora informacija. Radovi su analizirani s obzirom na sljedeće kategorije: načini na koje adolescenti procjenjuju kredibilitet informacija i izvora informacija, pojave koje mogu umanjiti uspješnost vrednovanja kredibiliteta i uzrokovati korištenje informacija koje nisu kredibilne, utjecaj dobi na procjenu kredibiliteta i implikacije za obrazovne programe medijskog i informacijskog opismenjavanja Rezultati. Adolescenti često nemaju dovoljno razvijene vještine za učinkovitu pro- cjenu kredibiliteta informacija i izvora informacija. Iako u nekim slučajevima vode računa o glavnim aspektima kredibiliteta i primjenjuju odgovarajuće postupke potvrde kredibiliteta informacija, u pregledanim istraživanjima utvrđene su pojave koje mogu voditi lošim procjenama kredibiliteta i loše utjecati na proces donošenja informirane odluke. Programi za medijsko i informacijsko opismenjavanje trebaju se usmjeriti na razumijevanje svrhe vrednovanja informacija i razumijevanje procesa mišljenja te na razvoj sposobnosti kritičkog mišljenja adolescenata. Potrebno je provoditi daljnja istraživanja vrednovanja kredibiliteta među adolescentima usmjerena na posebne skupine korisnika te specifične kontekste stjecanja, vrednovanja i korištenja informacija. Ograničenja. Rezultati istraživanja ograničeni su na jedanaest radova pronađenih pretraživanjem baza WoS i Scopus i objavljenih 2001. – 2021. Praktična primjena. Dobivena saznanja usmjeravaju programe informacijskog opismenjavanja prema razumijevanju svrhe i procesa vrednovanja informacija te razvoju kritičnog mišljenja. Predložena daljnja istraživanja mogu dati rezultate koji će pomoći u osmišljavanju programa za medijsko i informacijsko opismenjavanje adolescenata. Vrijednost. Rad ukazuje na važnost učinkovitog vrednovanja informacija u procesu donošenja informiranih odluka. Donosi uvid u dosadašnje spoznaje, iznosi implikacije za poučavanje adolescenata informacijskoj pismenosti te nudi smjer za daljnja istraživanja

    Adolescent information behaviour in everyday life decision making

    Get PDF
    Purpose. Within the field of information science, adolescent information behaviour as a part of the general decision making process is a relatively under-examined area. The way adolescents interact with information when making decisions influences decision outcomes and consequently affects their lives. Therefore, the study of information behaviour in the decision making process is an important area for research development. The goal of this paper is to take a step to advance research in this direction by reviewing what has been learnt and offering directions for future work. Methodology. The existing publications reporting the research on adolescent information behaviour related to making everyday life decisions within the information science field were investigated using content analysis methodology. Twenty articles were selected and analysed in the following aspects: information behaviour, including information seeking, passive information acquisition and information avoidance, information sources, barriers to information seeking, information use and affective experiences. Findings. It was found that the research on the topic of decision making within the information science field is scarce. Few studies focus specifically on adolescent information behaviour for making everyday life decisions and they consider only one specific decision situation. The existing work reveals that adolescents employ a wide range of information behaviour when making decisions in everyday life, both active and passive: information seeking, passive information acquisition which encompasses passive search and passive attention, community approach, deferring information seeking and information avoidance. They use a variety of information sources, and source selection depends on internal and external factors. They face barriers which impede information seeking and use information to increase knowledge on decision situations and therefore help the decision making process. Adolescent information behaviour in this context proved to be accompanied with affective experiences. Limitations. Some limitations of the study refer to the coverage of the literature from the information science field, to the selection of the relevant literature and to summarizing of the findings given the limitations of the form, i.e. a single chapter. Originality. This study tackles one of the barely touched areas in information science and youth information behaviour research and raises some important questions which need to be addressed

    Odabiranje izvora informacija potrebnih u svakodnevnim životnim situacijama

    Get PDF
    Cilj. Cilj je rada predstaviti istraživanje o načinu na koji adolescenti odabiru izvore informacija koje su im potrebne u svakodnevnim životnim situacijama. Rezultati daju uvid u kriterije kojima se adolescenti vode pri odabiru izvora. Pristup/metodologija/dizajn. Pristup je istraživanju dominantno induktivan i interpretativan, a sekvencijalni slijed istraživanja uključuje tri faze. Rezultati predstavljeni u radu nastali su na temelju podataka prikupljenih u trećoj fazi istraživanja, u individualnim intervjuima u kojima je sudjelovalo 18 učenika. Rezultati. Ispitanici se pri odabiru izvora vode kriterijima koji se grupiraju u četiri tipa: (1) kriteriji koji su povezani s kredibilitetom i kognitivnim autoritetom izvora, (2) kriteriji koji izražavaju kvalitetu odnosa osobnog izvora i osobe koja traži informacije, (3) kriteriji koji odražavaju namjeru da se osigura dostupnost i jednostavno, brzo i lako stjecanje informacija te (4) kriteriji koji vode stjecanju informacija u formatima koji  su privlačni i lako razumljivi. Jedino vođenje kriterijima prvog tipa pri odabiru izvora informacija jamči da odabrani izvor pruža kvalitetne informacije. Ograničenja. Rezultati izražavaju stajališta i ponašanja ispitanika koji su sudjelovali u istraživanju i ne predstavljaju populaciju koja nije obuhvaćena srednjoškolskim obrazovanjem. Praktična primjena. Spoznaje dobivene istraživanjem primjenjive su u osmišljavanju programa informacijskog opismenjavanja mladih te edukacije za donošenje informiranih odluka u svakodnevnom životu. Originalnost/vrijednost. Rad donosi nove spoznaje o kriterijima koje adolescenti koriste pri odabiru izvora informacija te ih stavlja u kontekst dosadašnjih istraživanja. Istraživanje obuhvaća informacijsko ponašanje adolescenata u svakodnevnom životu, što je nedovoljno istražena tema u Republici Hrvatskoj. Rad je nastao na temelju disertacije pod nazivom Understanding adolescent information behav   ior from the perspective of informed decision making process, pod mentorstvom prof. dr. sc. Ivanke Stričević i komentorstvom dr. sc. Colleen Cool, prof. emerite te je obranjena na Sveučilištu u Zadru 2020. godine

    Odabiranje izvora informacija potrebnih u svakodnevnim životnim situacijama

    Get PDF
    Cilj. Cilj je rada predstaviti istraživanje o načinu na koji adolescenti odabiru izvore informacija koje su im potrebne u svakodnevnim životnim situacijama. Rezultati daju uvid u kriterije kojima se adolescenti vode pri odabiru izvora. Pristup/metodologija/dizajn. Pristup je istraživanju dominantno induktivan i interpretativan, a sekvencijalni slijed istraživanja uključuje tri faze. Rezultati predstavljeni u radu nastali su na temelju podataka prikupljenih u trećoj fazi istraživanja, u individualnim intervjuima u kojima je sudjelovalo 18 učenika. Rezultati. Ispitanici se pri odabiru izvora vode kriterijima koji se grupiraju u četiri tipa: (1) kriteriji koji su povezani s kredibilitetom i kognitivnim autoritetom izvora, (2) kriteriji koji izražavaju kvalitetu odnosa osobnog izvora i osobe koja traži informacije, (3) kriteriji koji odražavaju namjeru da se osigura dostupnost i jednostavno, brzo i lako stjecanje informacija te (4) kriteriji koji vode stjecanju informacija u formatima koji  su privlačni i lako razumljivi. Jedino vođenje kriterijima prvog tipa pri odabiru izvora informacija jamči da odabrani izvor pruža kvalitetne informacije. Ograničenja. Rezultati izražavaju stajališta i ponašanja ispitanika koji su sudjelovali u istraživanju i ne predstavljaju populaciju koja nije obuhvaćena srednjoškolskim obrazovanjem. Praktična primjena. Spoznaje dobivene istraživanjem primjenjive su u osmišljavanju programa informacijskog opismenjavanja mladih te edukacije za donošenje informiranih odluka u svakodnevnom životu. Originalnost/vrijednost. Rad donosi nove spoznaje o kriterijima koje adolescenti koriste pri odabiru izvora informacija te ih stavlja u kontekst dosadašnjih istraživanja. Istraživanje obuhvaća informacijsko ponašanje adolescenata u svakodnevnom životu, što je nedovoljno istražena tema u Republici Hrvatskoj. Rad je nastao na temelju disertacije pod nazivom Understanding adolescent information behav   ior from the perspective of informed decision making process, pod mentorstvom prof. dr. sc. Ivanke Stričević i komentorstvom dr. sc. Colleen Cool, prof. emerite te je obranjena na Sveučilištu u Zadru 2020. godine

    Tragači and Knjiški frikovi blogs – library services for children and young adults on the Web 2.0

    Get PDF
    Informatičko-tehnološki napredak osuvremenjuje knjižnične usluge, što omogućuje kontakt s korisnicima na daljinu. Prednosti novih tehnologija osobito su primjenjive u radu s mladim korisnicima koji se svakodnevno služe internetom. Pojavom novih internetskih aplikacija čitateljski klub, jedan od oblika rada s djecom i mladima s ciljem poticanja čitanja, koristi se njihovim mogućnostima te čini iskorak u virtualni prostor. Koristeći se pomagalima weba 2.0 (kao što su blog, Facebook, Google Docs), narodne knjižnice Bjelovara, Rijeke, Vinkovaca i Zadra pokreću blogove za djecu i mlade koji postaju online čitateljski klubovi uvijek otvoreni korisnicima svih knjižnica hrvatskoga govornog područja te rado posjećeno mjesto mladih čitatelja.Information and technological revolution modernizes library services and enables remote communication with patrons. The advantages of new technologies are particularly applicable in working with young patrons who use the Internet daily. Being one of the well known forms of encouraging reading among children and teenagers, book clubs now also use the possibilities of new Internet applications in order to step out into the virtual space. By applying the Web 2.0 tools (blog, Facebook, Google Docs) public libraries from Bjelovar, Rijeka, Vinkovci and Zadar managed to set up blogs for children and young adults functioning as online book clubs always open to patrons of all Croatian libraries and becoming a popular website for young readers

    Informacijsko ponašanje adolescenata iz aspekta uloge informacija u procesu donošenja odluka

    No full text
    Although the topic of adolescent information behavior in the context of dealing with everyday life concerns and challenges has gotten some of the research attention, the adolescent information behavior as a part of the decision making process is still a relatively under-examined area in the library and information science field, both in the international context and in Croatia. Adolescence is a sensitive period of leaving the age of childhood, and gradually taking over the responsibility for managing one’s own life, including taking over the burden of making one’s own decisions. Starting with the assumption that being well-informed increases adolescents’ ability to make some sound decisions, this dissertation sought to reveal: (1) what are the adolescents’ information needs that arise from everyday life decisions, (2) what types of information behavior accompany the information needs, (3) how adolescents select sources to acquire helpful information, (4) to what extent information serves as a basis in adolescent everyday life decision making. The study took the social phenomenological approach and employed a three-phase, sequential mixed methods strategy to explore the phenomenon of interest. The methods used include focus group interview, a survey and a semi-structured individual interview. The study was conducted among high school students in the city of Rijeka, third-graders and fourth-graders coming from three types of high schools: grammar school, art school and vocational school. The focus group interviews sample consisted of 22 students, the survey sample included 270 students, and the semi-structured individual interview sample consisted of 18 students. The research was conducted from February 2018 to June 2020. The results show that the participants’ information needs originate from a multitude of everyday life decisions in diverse areas of life: education, future and career, identity and personality development, relations to other people, social life and behavior, earning and money management, appearance, leisure time activities and entertainment, consumption of illegal and/or harmful substances – drugs and alcohol, purchase, food and diet, health, and others. However, they seem to be aware of only one type of information need, the one that originates from decisions related to higher education and career. Moreover, it showed that the participants acquire information which helps them in making everyday life decisions via two main types of behavior: active and passive. Active behavior includes intentional information seeking, information sharing, and information avoidance, while passive behavior includes passive monitoring of information and passive attention, which sometimes results in an accidental acquisition of some useful information. Two main types of information sources are consulted for information that might help in making decisions: interpersonal sources of information, and sources that are available online, on the Internet, while traditional information sources, such as books, magazines and newspapers, are rarely consulted, libraries especially. Interpersonal sources of information include family members, friends and peers, and people with experience and knowledge in the domain of the decision, while sources available on the Internet include the Internet in general, usually approached from the Google search engine, specialized websites and social networking sites. Overall, interpersonal sources of information are preferred sources of helpful information. Although it is believed that the information acquired from social networking sites cannot be completely trusted, it is considered useful to some extent. Four types of information source characteristics serve as criteria (i.e. reasons) which the participants use when choosing where to seek information: (1) the characteristics related to credibility and cognitive authority, which guarantee that the information provided is of good quality (e.g. source being knowledgeable, experienced, honest, etc.), (2) other personal characteristics of interpersonal information sources which refer to a kind of personal trust, which does not exclusively refer to trust in providing information of good quality, but more to some personal trust the decision-maker puts in the consulted interpersonal source of information (e.g. source being helpful, understanding, supportive, in a close relationship to the decision-maker, etc.), (3) the accessibility characteristics which enable quick, simple and easy access to information (such as being easily and quickly accessible, convenient to access, etc.), and (4) the form characteristics which enable that useful information to come in various formats, which makes the information appealing to the participants and easier to comprehend (the form is visual, auditory and textual, interactive). Furthermore, the judgment of the credibility of the acquired information is mainly based on the characteristics of the information sources which provided the information. Some of the criteria used are the characteristics of information sources which correspond with two main components of credibility, competence in some area and trustworthiness (e.g. knowledgeable, experienced, honest, believable, etc.), but some others do not. These other information source characteristics, which are used for the credibility assessment, are some of the personal characteristics of interpersonal information sources (e.g. being familiar to the decision-maker, supportive, in a close relationship, etc), and popularity and reputation in the user community for social networking sites. As these information source characteristics do not stem from knowledge, expertise, and other features that can be linked to the concept of credibility, and include opinions of anonymous individuals expressed online, we may argue that they do not seem to be the proper way of judging credibility and do not guarantee the quality of acquired information. Nevertheless, some of the adolescents deal with the credibility issues by using the strategy for verifying the accuracy of information by comparing information acquired from different information sources. The findings show that the participants’ cognitive authorities include mostly their friends, parents, especially mothers, and experts in the domain of the decision, such as physicians, teachers, university students, and in some cases some YouTubers. The adolescents base their trust in their cognitive authorities on features such as experience and knowledge, which aligns with the general understanding of cognitive authority and characterize sources which can be trusted to make a positive influence on one’s decision. Nevertheless, they also base their trust in the authorities on some characteristics which highlight the importance of the quality of the relationship between the decision-maker and the person who is believed worthy of authority, which seems important in the construction of the cognitive authority of the interpersonal information source. Finally, it showed that the acquired information provides two types of help that facilitates the adolescents' decision making: instrumental help which assists in increasing the knowledge and deepening the understanding of the decision situations they deal with by providing some new knowledge, a second opinion, another perspective, etc., and emotional help which provides encouragement, inspiration, motivation, assurance, approval, and similar forms of support. This dissertation contributes to the library and information science by systematizing the existing body of knowledge on the research topic and reflect upon it from the view of the research findings, and by shedding new lights on an important area that has not been explored in Croatia yet and has been insufficiently explored in the international scholar community. It offers some valuable insights to adolescents and information educators, who educate them to navigate today’s complex information environment successfully. It is expected that the results will contribute to the development of strategies and methods for teaching decision-making skills to adolescents, information literacy being one of them, to help them make well-informed decisions. Lastly, it offers the methodological framework and strategy, built for conducting the research among the sensitive population of adolescents about their everyday life issues, to be used in some future studies.Informacijsko ponašanje adolescenata u kontekstu briga i izazova koje donosi svakodnevni život posljednjih desetljeća privlači pažnju istraživača. Unatoč tomu, informacijsko ponašanje adolescenata kao sastavni dio procesa donošenja odluka još je uvijek slabo istraženo područje informacijskih znanosti i u međunarodnom kontekstu i u Hrvatskoj. Istodobno, informacije imaju važnu ulogu u procesu donošenja odluka jer omogućuju stvaranje novog znanja i dublje razumijevanje situacije donošenja odluke u kojoj se pojedinac nalazi, pa sposobnost uspješnog snalaženja u vlastitom informacijskom okruženju utječe na odluke adolescenata u svakodnevnom životu. Zato su pitanja o načinu interakcije adolescenata s informacijama i o načinu na koji vrednuju kvalitetu stečenih informacija od iznimne važnosti. Informacije koje stječu i koriste utječu na ishode njihovih odluka te posljedično na njihove živote. Poznati pojam informirane odluke izražava uvjerenje da donošenje odluka treba zasnivati na relevantnom znanju i u skladu s vlastitim vrijednostima. Informacije na kojima se informirana odluka zasniva trebaju biti kvalitetne, odnosno točne, aktualne (engl. current), korisne i važne u kontekstu odluke koja se donosi. Istodobno, suvremeno informacijsko okruženje prezasićeno je informacijama, pa odgovarajuća informiranost o nekoj temi postaje pravi izazov, jednako kao i donošenje informiranih odluka. U suvremenom mrežnom okruženju brojne sadržaje stvaraju korisnici, stoga se informacije stvaraju i dijele izvan nekadašnjih tradicionalnih modela izdavaštva. Izvori informacija poput stranica za društveno umrežavanje sve se više koriste za praćenje novosti, a posebnu pažnju posljednjih godina privlači fenomen lažnih vijesti koji podsjeća kako lažne informacije u digitalnom okruženju mogu imati stvaran utjecaj na društvo. U svakodnevnoj komunikaciji dominiraju mobilni digitalni mediji prilagođeni prikazu na ekranu (engl. screen media), poput pametnih telefona, koji pružaju najbrži i najlakši način pristupanja informacijama. U takvim okolnostima posebno važnim postaje pitanje procjene kvalitete stečenih informacija. Knjižničari i ostali informacijski stručnjaci trebaju biti svjesni izazova ovakva informacijskog okruženja te prigrliti svoju tradicionalnu ulogu informacijskih edukatora u poučavanju kritičkog pristupa informacijama te njihovu vrednovanju. Korisnike informacija treba poučavati učinkovitu pristupu informacijama, ali i prepoznavanju vjerodostojnih informacija. Vještine informacijske pismenosti od ključne su za upravljanje vlastitim životima i postavljanje ciljeva, ali i za nastojanja da se oni ostvare, za donošenje odluka i rješavanje problema te sudjelovanje u procesima demokratskog društva. Sposobnost stjecanja, razumijevanja i vrednovanja informacija neophodna je za donošenje informiranih odluka, uključujući odluke povezane s obrazovanjem, profesionalnim razvojem, prehranom, zdravljem, glasanjem na izborima i druge, te za korištenje svih mogućnosti koje život pruža. Stoga je važno saznati više o tome kako se mladi ljudi snalaze u vlastitom informacijskom okruženju kada donose odluke iz različitih područja svakodnevnog života. Važno je znati kako adolescenti stječu informacije koje im pomažu u donošenju odluka, kako odabiru izvore informacija te kako vrednuju kvalitetu informacija. Dosadašnja saznanja govore da adolescenti pokazuju različita aktivna i pasivna informacijska ponašanja pri suočavanju sa životnim izazovima, brigama i odlukama, da su skloni informacije tražiti od drugih ljudi, no i da se rado koriste prednostima pogodna i laka pristupa mrežnim izvorima informacija. Također je poznato da dijelovi populacije ulažu različite napore u vrednovanje informacija te da su ta nastojanja u brojnim slučajevima rijetka, skromna i nedovoljna. Stoga je potrebno saznati više o informacijskom ponašanju adolescenata i o načinima na koje se odnose prema informacijama da bismo im mogli pomoći u učenju kako bolje donositi odluke i kako donositi informirane odluke. Adolescenti u današnjoj Hrvatskoj žive u kompleksnom informacijskom okruženju zasićenom informacijskim izvorima, počevši od osobnih izvora poput članova obitelji, prijatelja i vršnjaka, ali i stručnjaka u pojedinim područjima, pa do tradicionalnih izvora informacija i globalne mreže, tj. interneta, koja pruža pristup idejama, znanju i iskustvima ljudi iz cijelog svijeta. Unatoč tomu, prema našim saznanjima, dosad u Hrvatskoj nije bilo istraživanja informacijskih potreba i informacijskog ponašanja adolescenata u kontekstu donošenja odluka u svakodnevnom životu. Adolescencija je razdoblje napuštanja djetinjstva i postupnog preuzimanja odgovornosti za upravljanje vlastitim životom, što uključuje i preuzimanje tereta samostalnog donošenja vlastitih odluka. U ovom radu polazi se od pretpostavke da dobra informiranost povećava sposobnost adolescenata za donošenje odluka i želi se utvrditi: (1) koje su to informacijske potrebe koje proizlaze iz odluka koje adolescenti donose u svakodnevnom životu; (2) koji oblici informacijskog ponašanja adolescenata prate njihove informacijske potrebe koje proizlaze iz odluka koje donose u svakodnevnom životu; (3) kako adolescenti odabiru izvore informacija kojima se obraćaju za stjecanje informacija koje im mogu pomoći; (4) u kojoj mjeri adolescenti temelje donošenje odluka u svakodnevnom životu na informacijama. Istraživanju se pristupa iz polazišta sociološke fenomenologije, u čemu se slijede znanstveni autoriteti u području informacijskog ponašanja ljudi T. Wilson i Savolainen, koji zagovaraju takav pristup. Istražuju se fenomeni informacijskih potreba adolescenata koje proizlaze iz njihovih odluka i povezano informacijsko ponašanje te se nastoji otkriti kako ih percipiraju i razumiju adolescenti koji sudjeluju u istraživanju. Metodološki je pristup dominantno induktivan i interpretativan, u skladu s pristupom sociološke fenomenologije, što određuje nacrt istraživanja i odabir istraživačkih metoda. Induktivni pristup također je odgovarajući za pristupanje istraživačkom problemu koji dosad nije istraživan u značajnoj mjeri. Primjereno induktivnom pristupu, istraživanje nije određeno strogim teorijskim okvirom, ali se oslanja i vodi nizom pojmova i teorija relevantnih za temu rada. Istraživanje se provodi u trima fazama, primjenjujući sekvencijalnu strategiju istraživanja koja uključuje kvalitativne i kvantitativne metode istraživanja. U prvoj fazi primjenjuje se kvalitativna istraživačka metoda, a rezultati se upotrebljavaju za daljnje planiranje druge i treće faze istraživanja. Metode istraživanja primijenjene u radu jesu intervju fokusnih grupa, anketni upitnik i polustrukturirani individualni intervju. Istraživanju informacijskih potreba i informacijskog ponašanja u prvoj i trećoj fazi istraživanja pristupa se primjenom strategije koju Shenton i Dixon nazivaju strategijom osobnog razotkrivanja (eng. personal disclosure), koja podrazumijeva primjenu tehnika kojima se podaci prikupljaju izravno od mladih ispitanika. Također se primjenjuje način ispitivanja koji oni označavaju kao usmjeren na život (engl. life centered), a kojim se sudionike ispituje o problemima i brigama iz kojih potiču informacijske potrebe. Nadalje, poznato je da se informacija može pojaviti u obliku savjeta te da informalni načini informiranja poput davanja savjeta ili usmjeravanja imaju informativnu vrijednost, što je prije više desetljeća ustvrdila Dervin. Stoga je pojam informacije tijekom istraživanja praćen frazom dodatno znanje, savjet ili pomoć. Julien i drugi autori također konceptualiziraju informaciju kao pomoć. Istraživanje je provedeno u Rijeci među učenicima trećih i četvrtih razreda u trima tipovima srednjih škola: gimnazijama, umjetničkim školama i strukovnim školama. Uzorak za fokusne grupe sastojao se od 22 učenika, uzorak za anketu sastojao se od 270 učenika, a uzorak se za polustrukturirane individualne intervjue sastojao od 18 učenika. Istraživanje je provedeno između veljače 2018. i lipnja 2020. godine. Rezultati istraživanja pokazuju da informacijske potrebe ispitanika proizlaze iz mnoštva odluka koje donose u različitim područjima svakodnevnog života, a to su: obrazovanje i profesionalni razvoj, identitet i razvoj osobnosti, odnosi s drugim ljudima, društveni život i ponašanje, zarađivanje i upravljanje novcem, izgled, slobodno vrijeme i zabava, konzumiranje ilegalnih i/ili štetnih tvari poput droge i alkohola, kupovina, prehrana, zdravlje i druga područja. Istraživanje također pokazuje da su ispitanici svjesni samo onih informacijskih potreba koje proizlaze iz odluka u vezi s obrazovanjem i profesionalnim razvojem. Nadalje, istraživanje je pokazalo da ispitanici stječu informacije koje im pomažu u donošenju odluka u svakodnevnom životu pomoću dva tipa informacijskog ponašanja: aktivnog i pasivnog. Aktivno informacijsko ponašanje uključuje namjerno traženje, dijeljenje i izbjegavanje informacija, dok pasivno informacijsko ponašanje uključuje pasivno praćenje informacija i pasivnu pažnju, ponašanja koja ponekad završavaju slučajnim nailaženjem na korisne informacije. Namjerno traženje informacija ponašanje je kojim osoba traži informacije kako bi olakšala i poboljšala proces donošenja odluke, dok dijeljenje informacija podrazumijeva dvosmjernu aktivnost osoba koji pružaju i primaju informacije u kontekstu jedne odluke sa zajedničkim ciljem informiranja. Većina aktivnog informacijskog ponašanja, utvrđenog istraživanjem, odnosi se na odluke povezane s obrazovanjem i profesionalnim razvojem, što je razumljivo ako se uzme u obzir da su to vjerojatno najveće odluke s kojima se adolescenti susreću pri završetku srednjoškolskog obrazovanja. S druge se strane također pokazalo da neki adolescenti primjenjuju aktivno informacijsko ponašanje koje nije usmjereno na stjecanje informacija, već na izbjegavanje informacija, zbog uvjerenja da bi one mogle ugroziti ostvarenje opcije kojoj osoba daje prednost. Nadalje, pokazalo se da ispitanici slučajno nailaze na informacije pasivnim praćenjem medija za društveno umrežavanje (npr. Facebooka, YouTubeovih kanala i Instagrama) i časopisa. Također slučajno nailaze na informacije pasivnim obraćanjem pažnje i: (1) primanjem informacija od drugih ljudi koji smatraju da bi one bile korisne osobi koja donosi odluku, (2) primanjem informacija od ljudi koji sami traže informacije kako bi osobi koja donosi odluku pomogli, (3) stjecanjem informacija tijekom razgovora u kojem korisne informacije jednostavno iskrsnu te (4) općenito nailaženjem na korisne informacije u okruženju. Najviše primjera slučajnog nailaženja na informacije do kojeg je došlo pasivnim obraćanjem pažnje povezano je s odlukama o daljnjem obrazovanju i profesionalnom razvoju, što je i očekivano s obzirom na to da članovi obitelji, nastavnici i ostali odrasli koji brinu o njihovu interesu nastoje adolescente informirati i pripremiti za odluke koje utječu na njihovu budućnost. Nadalje, možemo razlikovati dva tipa informacijskih izvora kojima se obraćaju za pomoć u donošenju odluka: osobni izvori informacija i izvori koji su dostupni putem interneta, dok se tradicionalnim izvorima informacija poput knjiga, časopisa i novina koriste rjeđe. Posebno rijetko korišten tradicionalan izvor informacija jesu knjižnice. Osobni izvori informacija uključuju članove obitelji (roditelje, braću i sestre itd.), prijatelje i vršnjake te ljude koji imaju iskustvo i znanje iz područja odluke (primjerice liječnike, nastavnike i studente), a informacijski izvori dostupni putem interneta uključuju internet općenito, kojem se obično pristupa putem tražilice Google, te specijalizirana mrežna mjesta i stranice za društveno umrežavanje (primjerice, forume, YouTube, Instagram i Facebook). Istraživanje pokazuje da ispitanici preferiraju osobne izvore informacija za stjecanje informacija koje im mogu pomoći u donošenju odluka u svakodnevnom životu. Usprkos iskazanom uvjerenju da ne mogu u potpunosti vjerovati informacijama dobivenim putem stranica za društveno umrežavanje, ispitanici ih ipak u određenoj mjeri smatraju korisnima. Nadalje, istraživanje pokazuje da ispitanici biraju izvore od kojih će tražiti informacije s obzirom na četiri tipa karakteristika informacijskih izvora: (1) karakteristike povezane s kredibilitetom i kognitivnim autoritetom, koji jamče kvalitetu dobivene informacije (npr. izvor posjeduje znanje, iskustvo, kompetentan je, pruža kvalitetne, točne, provjerene, svježe i precizne informacije, vrijedan je povjerenja, autoritet je, izvor je iskren, objektivan, profesionalan, služben, ugledan, kredibilan, pruža informacije koje se mogu provjeriti); (2) druge karakteristike osobnih izvora informacija koje se odnose na određeno osobno povjerenje koje donositelj odluke ima u osobni izvor informacija (npr. izvor je takav da uvijek pomaže, ima razumijevanja, pruža podršku, povjerljiv je, u bliskoj je vezi s osobom koja donosi odluku, želi ono što je najbolje za tu osobu, sličan joj je i/ili je u sličnoj je situaciji kao osoba koja donosi odluku) i koje nije nužno povezano s uvjerenjem da izvor pruža kvalitetne informacije; u određenom broju slučajeva takve su karakteristike bile jedini razlog odabira određene osobe za izvor informacija; (3) karakteristike povezane s pristupačnošću izvora informacija koje omogućuju brz, jednostavan i lak pristup informacijama (npr. izvoru je lako

    Information seeking behavior for decision making in everyday life: a pilot study on adolescents

    Get PDF
    The pilot study investigates adolescents’ information-seeking behavior for decision-making purposes. The aim of the study is to explore adolescents’ information-seeking behavior in everyday life decision-making situations. In this research we use a survey method with a questionnaire comprised of hypothetical decision-making situations which allows respondents to elaborate on their answers. The research aims to reveal whether adolescents engage in deliberate information seeking when facing everyday life decisions and if so, which information sources they use. Moreover, the research explores the importance attached by adolescents to information in making decisions. In addition, the results will be used for developing a methodology for a large-scale research project
    corecore