Preliminarni rezultati istraživanja faune pauka Nacionalnog parka Kornati (Hrvatska)

As is the case for the whole of Croatia, most of the data on the spider faunamof Dalmatia dates back to the early 20th century. However, some recent works on the spider fauna of Dalmatia have been published by Rucner & Rucner (1995), Dobroruka (2004) and Majer et al. (2008). Recently, a considerable contribution to the knowledge on spider fauna of Dalmatia was made by the Association for Biological Research – BIOM through their research into central Dalmatian nature-protected areas. In order to increase the knowledge on the spider fauna of Dalmatia, the Spider Section of the Biology Students Association BIUS, conducted research into the spider fauna of Kornati National Park in 2009. The research was performed as part of the biology research camp “Kornati 2009”, organized by BIUS. The Spider Section spent a total of 12 days in the field, from 14th to 21st of May and from 26th of September to 1st of October 2009. The research covered Kornat Island and several neighbouring islands, which are a part of the National Park: Gustac, Piškera, Lavsa, Levernaka, Mana and Velika Smokvica. Sampling sites were selected according to habitat types, i.e. olive groves, rocky pastures, dry meadows and pine forests. The aim was to include as many different habitats as possible, in order to collect the maximum possible spider taxa. Forty-two different taxa were identified: 31 to the species level and 11 to the genus, divided into 19 families. The remaining 6 taxa were represented with juvenile specimens, which could not be identified to the species level, but probably belong to the identified species. The families Araneidae, Lycosidae, Salticidae, Theridiidae were represented with the highest number of species. We found 2 new species for the Croatia araneofauna.Kao i za cijelu Hrvatsku, većina podataka o fauni pauka srednje Dalmacije potječe s početka 20. stoljeća, dok u novije vrijeme radove o fauni pauka Dalmacije objavljuju Rucner & Rucner (1995.), Dobroruka (2004.), Majer i sur. (2008.). Doprinos poznavanju pauka Dalmacije daje i Udruga za biološka istraživanja BIOM istraživanjem zaštićenih prirodnih područja središnje Dalmacije. Radi daljnjeg prikupljanja podataka o raznolikosti faune pauka Dalmacije, Sekcija za pauke Udruge studenata biologije BIUS provela je 2009. godine inventarizaciju pauka Nacionalnog parka Kornati. Istraživanje je provedeno 2009. godine u sklopu biološkog kampa Kornati u organizaciji Udruge studenata biologije - BIUS. Sekcija za pauke provela je na terenu 12 dana, i to u razdoblju od 14. do 21. svibnja te od 26. rujna do 1. listopada 2009. godine. Istraživanje je obuhvatilo otok Kornat i nekoliko susjednih otoka unutar Nacionalnog parka, a to su: Gustac, Piškera, Lavša, Levernaka, Mana i Velika Smokvica. Lokaliteti na kojima je provedeno uzorkovanje pauka odabrani su prema tipu staništa, odnosno cilj je bio obuhvatiti što više različitih staništa kako bi se uzorkovala i što raznolikija fauna pauka. Staništa obuhvaćena istraživanjem bili su maslinici, kamenjarski pašnjaci, suhe livade te borove šume. Uzorkovanje se provodilo metodom sakupljanja rukom te pomoću ekshaustora (engl. pooter). Do sada su uspješno određene 42 takse raspoređene u 19 porodica.Od toga je 31 taksa određena do vrste, a 11 do roda.Njih 6 predstavljene su s juvenilnim oblicima, ali najvjerojatnije pripadaju već određenim vrstama. Porodice Araneidae, Lycosidae Salticidae, Theridiidae zastupljene s najviše vrsta. Pronađene su 2 nove vrste za Hrvatsku araneofaunu

Preliminarni rezultati istraživanja faune pauka Nacionalnog parka Kornati (Hrvatska)

As is the case for the whole of Croatia, most of the data on the spider faunamof Dalmatia dates back to the early 20th century. However, some recent works on the spider fauna of Dalmatia have been published by Rucner & Rucner (1995), Dobroruka (2004) and Majer et al. (2008). Recently, a considerable contribution to the knowledge on spider fauna of Dalmatia was made by the Association for Biological Research – BIOM through their research into central Dalmatian nature-protected areas. In order to increase the knowledge on the spider fauna of Dalmatia, the Spider Section of the Biology Students Association BIUS, conducted research into the spider fauna of Kornati National Park in 2009. The research was performed as part of the biology research camp “Kornati 2009”, organized by BIUS. The Spider Section spent a total of 12 days in the field, from 14th to 21st of May and from 26th of September to 1st of October 2009. The research covered Kornat Island and several neighbouring islands, which are a part of the National Park: Gustac, Piškera, Lavsa, Levernaka, Mana and Velika Smokvica. Sampling sites were selected according to habitat types, i.e. olive groves, rocky pastures, dry meadows and pine forests. The aim was to include as many different habitats as possible, in order to collect the maximum possible spider taxa. Forty-two different taxa were identified: 31 to the species level and 11 to the genus, divided into 19 families. The remaining 6 taxa were represented with juvenile specimens, which could not be identified to the species level, but probably belong to the identified species. The families Araneidae, Lycosidae, Salticidae, Theridiidae were represented with the highest number of species. We found 2 new species for the Croatia araneofauna.Kao i za cijelu Hrvatsku, većina podataka o fauni pauka srednje Dalmacije potječe s početka 20. stoljeća, dok u novije vrijeme radove o fauni pauka Dalmacije objavljuju Rucner & Rucner (1995.), Dobroruka (2004.), Majer i sur. (2008.). Doprinos poznavanju pauka Dalmacije daje i Udruga za biološka istraživanja BIOM istraživanjem zaštićenih prirodnih područja središnje Dalmacije. Radi daljnjeg prikupljanja podataka o raznolikosti faune pauka Dalmacije, Sekcija za pauke Udruge studenata biologije BIUS provela je 2009. godine inventarizaciju pauka Nacionalnog parka Kornati. Istraživanje je provedeno 2009. godine u sklopu biološkog kampa Kornati u organizaciji Udruge studenata biologije - BIUS. Sekcija za pauke provela je na terenu 12 dana, i to u razdoblju od 14. do 21. svibnja te od 26. rujna do 1. listopada 2009. godine. Istraživanje je obuhvatilo otok Kornat i nekoliko susjednih otoka unutar Nacionalnog parka, a to su: Gustac, Piškera, Lavša, Levernaka, Mana i Velika Smokvica. Lokaliteti na kojima je provedeno uzorkovanje pauka odabrani su prema tipu staništa, odnosno cilj je bio obuhvatiti što više različitih staništa kako bi se uzorkovala i što raznolikija fauna pauka. Staništa obuhvaćena istraživanjem bili su maslinici, kamenjarski pašnjaci, suhe livade te borove šume. Uzorkovanje se provodilo metodom sakupljanja rukom te pomoću ekshaustora (engl. pooter). Do sada su uspješno određene 42 takse raspoređene u 19 porodica.Od toga je 31 taksa određena do vrste, a 11 do roda.Njih 6 predstavljene su s juvenilnim oblicima, ali najvjerojatnije pripadaju već određenim vrstama. Porodice Araneidae, Lycosidae Salticidae, Theridiidae zastupljene s najviše vrsta. Pronađene su 2 nove vrste za Hrvatsku araneofaunu

Koliko znamo o paucima Hrvatske? - povijesni pregled literature

As is the case with most groups of invertebrates, the spider fauna of Croatia is still poorly known, as seen by the scarcity of relevant publications. Since the first written record by Alberto Fortis in the year 1774 only around 300 papers concerning this fauna have been published. Here we present a review of this literature to the present, and show the interest in this subject through recent history and determine the share of manuscripts published by Croatian authors. The analysis includes a list of 232 titles known to contain any data on the Croatian spider fauna. Our analysis shows that the most work was published in the second half of the 20th century, while the least productive period of Croatian arachnology lay between the end of World War I and the 1960s. Croatian authors are considerably less numerous than foreign researchers. It is only in the early 21st century that the number of publications by Croatian scientists matches that from the end of the 19th century. Within this analysis, a brief overview of the work of the most important arachnologists is given.Kao i u slučaju većine drugih skupina beskralješnjaka, fauna pauka u Hrvatskoj slabo je istražena te je broj publikacija o njoj oskudan. Pretpostavlja se da je od prvog pisanog spomena Alberta Fortisa iz 1774. do danas objavljeno oko 300 radova koji spominju nalaze pauka iz Hrvatske. Ovdje je predstavljena kratka analiza popisa literature provedena da bi se pratio interes istraživača za pauke Hrvatske kroz povijest te odredila zastupljenost hrvatskih autora u obrađenom popisu literature. Analiza je obuhvatila popis od 232 naslova za koje nam je poznato da sadrže bilo kakav podatak o fauni pauka Hrvatske. Analiza ovog popisa pokazala je da je najveći broj publikacija izdan u drugoj polovici 20. stoljeća, dok je za hrvatsku arahnologiju najlošije razdoblje od kraja Prvog svjetskog rata do 1960. godine. U ukupnom broju objavljenih publikacija hrvatski autori su znatno manje zastupljeni.Tek početkom 21. stoljeća broj radova hrvatskih autora o paucima dostiže onaj od kraja 19. stoljeća. U okviru ove analize dan je i kratak osvrt na rad naših najznačajnijih istraživača svijeta pauka

Pauci (Arachnida: Araneae) poplavnih i nepoplavnih livada Parka prirode Lonjsko polje, Hrvatska

Lonjsko Polje is one of the largest and the best preserved flood plains in Europe. Periodical flooding of this area occurs mostly during spring and autumn, and water stays on the ground for more than 100 days. These hydrological conditions provide high habitat diversity with specific ecological factors and represent interesting research objects. Field research for this paper was performed from April to November 2004 on two locations; one flooded and one non-flooded meadow. At both the sites, spider fauna and difference in species composition were determined.Lonjsko polje predstavlja jedno od najvećih i najbolje očuvanih poplavnih područja u Europi. Periodična poplavljivanja na ovom području događaju se najčešće tijekom proljeća i jeseni pri čemu se voda na dijelu Lonjskog polja zadržava i do više od 100 dana. Ovakve hidrološke prilike stvaraju mnoštvo različitih staništa sa specifičnim ekološkim čimbenicima koji predstavljaju zanimljive objekte istraživanja. Istraživanje za ovaj rad provedeno je od travnja do studenog 2004. godine na dvije lokacije, jednoj poplavnoj te drugoj, nepoplavnoj livadi. Na obje istraživane lokacije utvrđena je fauna pauka te razlike u sastavu faune pauka

Analiza isplativosti uvođenja biopsije prostate navođene multiparametrijskom magnetskom rezonancom

Continuous increase of the cost of medical services around the world has become a major topic in the world today. Multiparametric prostate MRI has recently become a new standard in prostate cancer detection, especially in repeated biopsy settings. The method, although superior in cancer detection rates, is costly and requires additional training and equipment. The purpose of our study was to determine the costs and benefits that arise when introducing this method in prostate cancer diagnostics. Repeated prostate biopsy was performed in 101 consecutive patients in the period from 1 October 2016 to 1 July 2017. Patients were divided into two groups based on whether prostate mp-MRI was performed or not. The prices of specific procedures were obtained from the billing service of the Sestre milosrdnice University Hospital Center and patient models were created to determine financial costs and benefits. The cost of the entire diagnostic process per patient in the non-MRI group was HRK 1.931,05 and HRK 1.848,42 in the mpMRI group, or 4.28% less. Prostate mpMRI and subsequent mpMRI guided biopsies can reduce the overall cost in prostate cancer diagnostics despite the procedure itself being an additional cost. This is achieved by omitting prostate biopsies in patients with low malignancy risk.Kontinuirani rast troškova medicinskih postupaka aktualna je tema i razlog zabrinutosti u cijelome svijetu. Ciljana, multiparametrijskim magnetom (mpMRI) navođena biopsija prostate polako postaje standard u dijagnostici karcinoma prostate, pogotovo kod ponovljene biopsije. Iako superiorna klasičnoj, sistemskoj biopsiji prostate, navedena metoda zahtijeva skupu dodatnu opremu i vješte, educirane kliničare. Naš cilj je analizirati ekonomsku isplativost uvođenja multiparametrijske magnetne rezonance prostate i posljedične kognitivno mpMRI-om navođene biopsije prostate u dijagnostički protokol bolesnika sa inicijalno negativnom sistemskom biopsijom prostate, kod kojih postoji daljnja klinička sumnja na karcinom prostate. U periodu od 01.10.2016. do 01.07.2017 kod 101 uzastopnog bolesnika s povišenim PSA i/ili pozitivnim DRP, a nakon negativne prve TRUS biopsije učinjena je druga, ponovljena biopsija prostate. Bolesnici su podijeljeni u dvije skupine ovisno o tome dali je učinjen mpMRI prostate ili ne. Učinjena je analiza broja i troškova posjeta specijalisti urologu kao i broja i troškova ordiniranih pretraga za svaku skupinu. Tijek kliničkih postupaka standardiziran je na temelju prosjeka za pojedine promatrane skupine te preračunat na 100 bolesnika za svaku skupinu radi lakše usporedbe rezultata. Kalkulacije su vršene na temelju dobivenih modela. Prosječna cijena obrade bolesnika u skupini bez mpMRI-a iznosi 1931,05 HRK dok u sa mpMRI-em iznosi 1848,42 HRK tj. 4,28% manje. Iako mpMRI prostate pojedinačno predstavlja značajan dodatan trošak u dijagnostici karcinoma prostate, kod bolesnika sa inicijalno negativnom biopsijom prostate isti omogućava velikom broju bolesnika izbjegavanje biopsije te posljedično smanjenje ukupnog troška

DIJAGNOSTIČKI ZNAČAJ BIOPSIJE PROSTATE VOĐENE KOGNITIVNOM FUZIJOM MULTIPARAMETRIJSKE MAGNETNE REZONANCE I TRANSREKTALNOG ULTRAZVUKA (mpmri-TRUS) KOD BOLESNIKA S PRETHODNO NEGATIVNOM TRUS VOĐENOM BIOPSIJOM

The aim of this prospective clinical study was to determine the detection rate of prostate cancers by multiparametric magnetic resonance and transrectal ultrasound (mpMRI-TRUS) cognitive fusion biopsies in patients with a previously negative TRUS-guided biopsy. Between 1 October 2016 and 1 July 2017, in 101 consecutive patients with elevated antigen (PSA) and/or positive digital rectal examination and after a negative first TRUS biopsy, a second, repeated prostate biopsy was performed. In 24 patients, cognitive fusion mpMRI-TRUS biopsy of the prostate with 8-10 system cores and 1-3 target biopsies was performed, in line with the European Association of Urology guidelines. In 77 patients, only a classic, repeated TRUS guided biopsy was performed. In patients with mpMRI, the detection rate according to PIRADS-v2 reporting system was: PIRADS 1, n = 0; PIRADS 2, n = 0; PIRADS 3, n = 0; PIRADS 4, n = 6/8 (75%); and PIRADS 5, n = 2/3 (67%). In the group of patients with MR-TRUS cognitive fusion biopsy, the prostate cancer detection rate was 8/24 (33%), while in the control group the detection rate was 12/77 (16%), which was statistically significant (t test, p = 0.037, CI 95% is 0.01 to 0.37). Patients with PIRADS ≤ 3 (54%) could have avoided the biopsy.U ovoj prospektivnoj kliničkoj studiji cilj je odrediti stopu detekcije raka prostate biopsije vođene kognitivnom fuzijom multiparametrijske magnetne rezonance i transrektalnog ultrazvuka (mpMRI-TRUS) kod bolesnika s prethodno negativnom TRUS vođenom biopsijom. U razdoblju od 1. 10. 2016. do 1. 7. 2017. kod 101 uzastopnog bolesnika s povišenim prostata specifičnim antigenom (PSA) i/ili pozitivnim digitorektalnim pregledom, a nakon negativne prve TRUS biopsije je učinjena druga, ponovljena biopsija prostate. Kod 24 bolesnika učinjena je, u skladu sa Smjernicama Europskog urološkog društva, prethodna mpMRI i potom kognitivna fuzijska biopsija prostate s 8-10 sistemskih cilindara i 1-3 ciljane biopsije prema mpMRI nalazu. Kod 77 bolesnika je učinjena samo klasična, ponovljena TRUS biopsija bez prethodne slikovne obrade. Kod bolesnika s mpMRI, stopa detekcije raka prema PIRADSU-v2 je PIRADS 1, n = 0; PIRADS 2, n = 0; PIRADS 3, n = 0; PIRADS 4, n = 6/8 (75%) i PIRADS 5, n = 2/3 (67%). U skupini bolesnika s MR-TRUS kognitivnom fuzijskom biopsijom stopa detekcije raka prostate je 8/24 (33%), dok je u kontrolnoj skupini stopa detekcije 12/77 (16%), što se pokazalo statistički značajnom razlikom (t test; p=0.037, CI 95% je 0.01 to 0.37). Bolesnici s PIRADS ≤ 3 (54%) su mogli izbjeći biopsiju

Spiders of Croatia and analysis of the environmental determinants of their distribution

Sastav zajednica pauka dobar je pokazatelj stanja i stabilnosti staništa, te se može uspješno koristiti kao bioindikator raznolikosti i očuvanosti kopnenih staništa. Određivanje okolišnih čimbenika koji utječu na njihovu rasprostranjenost te primjena predikcijskih modela rasprostranjenosti može usmjeriti istraživanja na prioritetna područja, smanjiti financijske troškove i ubrzati provođenje mjera očuvanja. Obradom podataka iz muzejskih zbirki, literature te recentnih istraživanja, izrađen je cjelokupan popis faune pauka Hrvatske i digitalna baza podataka te je provedena prostorna analiza istraženosti. Ukupno je zabilježena 821 vrsta, iz 305 rodova i 45 porodica. Trideset se vrsta smatra endemičnim za Hrvatsku, uz još 31 endema Balkanskog poluotoka. Osamdeset faune pauka Hrvatska palearktičke je distribucije, a slijede holarktičke vrste (10%) te vrste rasprostranjene na području od saharo-arapskog do palearktičkog zoogeografskog područja (4%). Uzevši u obzir slabiji stupanj istraženosti te površinu države, Hrvatske se po broju zabilježenih vrsta pauka nalazi iznad europskog prosjeka. Usporedbom faunističkih podataka te različitih okolišnih varijabli potvrđeno je da su temperatura, vlažnost staništa te struktura vegetacije glavni okolišni čimbenici koji utječu na raznolikost i sastav faune pauka. Ne temelju navedenih okolišnih čimbenika izrađeni su predikcijski modeli rasprostranjenosti za vrste Nesticus eremita i Latrodectus tredecimguttatus.Composition of spider communities is a good indicator of the condition and stability of habitat, and can serve as bioindicator of diversity and conservation status of terrestrial habitats. Determination of environmental determinants influencing spider distribution and application of predictive distribution modelling may focus research on priority conservation areas, reduce financial costs and accelerate the implementation of conservation measures. By processing data from museum collections, literature and recent research, a complete list of Croatian spider fauna and digital database was created allowing spatial analysis of the state of spider research. In total, 821 species is listed, belonging to 305 genera from 45 families. Thirty species are considered endemic to Croatia, with additional 31 Balkan Peninsula endemics. Eighty-one percent of Croatian spider fauna has Palearctic distribution, followed by Holarctic species (10%) and species distributed on Saharo-Arabian and Palearctic realm. Taking into account low research completeness and country size, Croatia is above European average on the number of recorded species. Through comparison of faunistic data and different environmental variables, it was confirmed that temperature, humidity and vegetation structure are the main environmental determinants of diversity and composition of spider fauna. Using these environmental variables predictive distribution models for species Nesticus eremita and Latrodectus tredecimguttatus were developed

Katalog Zbirke pauka (Araneae) u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju

The paper presents information on the spider collection (Araneae) housed in the Natural History Museum in Zagreb, Croatia. The collection was founded in 1931 and now includes the material assembled in 1884–1964; it consists of 2,461 lots and numbers 8,478 specimens belonging to 464 species, mainly collected by the Croatian arachnologist Narcis Damin. Most specimens are well-preserved in ethanol. This spider collection does not cover all Croatian regions with the majority of samples (67%) originating from coastal regions of east Adriatic. A taxonomic re-examination of the collection has revealed 31 species that are new to the Croatian spider fauna. Spider collecting has been resumed in Croatia recently.Rad donosi podatke o Zbirci pauka (Araneae) pohranjenoj u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju u Zagrebu. Zbirka je osnovana 1931. godine i danas obuhvaća materijal prikupljan u razdoblju 1884.–1964.; sastoji se od 2.461 inventarne jedinice te broji 8.478 primjeraka 464 vrste, koje je uglavnom prikupio hrvatski arahnolog Narcis Damin. Većina primjeraka je dobro očuvana u etanolu. Zbirka pauka ne pokriva sve hrvatske regije; većina uzoraka (67%) potječe s istočne obale Jadrana. Taksonomska revizija zbirke utvrdila je 31 vrstu novu za hrvatsku faunu pauka. Odnedavno je prikupljanje pauka u Hrvatskoj ponovno započelo

Monitoring of saproxylic beetles in Croatia: following the path of the stag beetle

Volume: 19Start Page: 39End Page: 5