Evaluation of remotely sensed precipitation product in a hydrological model of the Bednja watershed

U radu je provedena statistička i prostorna analiza oborina za period 2000. - 2018. godine na slivu rijeke Bednje, u svrhu čega su uspoređeni podaci s meteoroloških/kišomjernih postaja DHMZ-a s podacima u obliku daljinski opažanog oborinskog produkta - CHIRPS (Climate Hazards Group InfraRed Precipitation with Station). Rezultati analize u obliku hoda godišnjih visina oborina, mjesečnog hoda unutar godine i prostornog rasporeda te omjera ulaznih podataka iznad sliva pokazuju dobru korelaciju mjerene te daljinski opažene oborine. Kako bi se dodatno ocijenila kvaliteta daljinski opaženog produkta, izrađen je SWAT hidrološki model otjecanja.In this paper, a statistical and spatial analysis of precipitation for the period 2000-2018 for the Bednja basin was performed, were the measured data from meteorological and/or rainfall stations of Croatian Meteorological and Hydrological Service (DHMZ) were compared with the data in form of remotely sensed precipitation product - CHIRPS (Climate Hazards Group InfraRed Precipitation with Station). The results of the analysis in the form of the annual sum, monthly distribution within the year and the spatial distribution and input data ratio over the basin show a good correlation between the measured and remotely sensed precipitation. In order to further evaluate the quality of the remotely sensed product, a SWAT hydrological runoff model was created

Hidrološka analiza rijeke Plitvice pored Varaždina

U ovom radu provedena je analiza protoka rijeke Plitvice na hidrološkoj postaji Vidovićev mlin, nedaleko od Varaždina. Svrha rada je poticanje važnosti hidroloških analiza na manjim slivovima i rijekama koje su pod znatnim utjecajem sve aktualnijih klimatskih promjena. Režim rijeke Plitvice izrazito je pluvijalan, tj. protoci i vodostaji ovise o oborinama na samome slivu. Stoga je vrlo važno provođenje ovakvih analiza koje upućuju na utjecaj klimatskih promjena na povećanje protoka manjih rijeka bujičnoga karaktera. Provedbom analize uočeno je višestruko povećanje protoka neposredno nakon obilnih oborina, što je vrlo često uzrokovalo izlijevanje rijeke i poplavljivanje okolnoga terena. Rijeka Plitvica prolazi kroz ili neposredno uz nekoliko naselja Varaždinske županije, stoga je važno poznavanje karakteristika riječnog režima s ciljem zaštite od nepovoljnoga djelovanja velikih voda. Izraziti trendovi povećanja protoka nisu uočeni, ali se svakako može pretpostaviti da klimatske promjene koje uzrokuju sve ekstremnije intenzitete i količine oborina, mogu znatno utjecati na protoke ovom inače vrlo mirnom rijekom

Hidrogeološki odnosi u priobalnim krškim vodonosnicima

U diplomskom radu prikazane su karakteristike krških priobalnih vodonosnika. Obrađen je teorijski i stvarni odnos slane vode u priobalnim vodonosnicima. Kod teorijskog razmatranja odnosa slane i slatke vode korišten je Ghyben-Herzbergov zakon. Kao praktičan primjer obrađeni su podaci hidrogeoloških istraživanja provedenih 2003. godine na kaptažnom objektu Dobrica u Bakarskom zaljevu čiji je cilj istraživanja bio utvrditi uzroke zaslanjenja na kaptaži Dobrica te dati rješenje za problem. Provedenim istraživanjima je utvrđeno da bi se povlačenjem u zaleđe postojeće kaptaže Dobrica mogao spriječiti negativan utjecaj mora. U međuvremenu je izveden istražno-eksploatacijski zdenac profila 300 mm neposredno ispod magistralne ceste, a napuštena je ideja izvođenja istražne bušotine iznad ceste za praćenje stanja vodonosnika po dubini. Izvedenim probnim crpljenjem novoizvedenog zdenca nisu dobiveni zadovoljavajući rezultati, odnosno izmjereno je blago povišenje saliniteta crpljene vode. O razlozima povišenja saliniteta na novoizvedenom zdencu se može samo nagađati, a najvjerojatnija je opcija o regionalnom donosu zaslanjene vode, a ne o direktnom zaslanjenju kroz izvorišnu zonu

Assessing the Long-Term Production of Suspended Sediment and the Climate Changes Impact on Its Deposition in Artificial Lakes—A Case Study of Lake Trakošćan, Croatia

A prevalent engineering task in practice is calculating the annual balance of sediments on some watercourses. This is particularly challenging when assessing the backfilling of river reservoirs that have a multifunctional purpose. Trakošćan Lake was built in the period from 1850 to 1862 as a pond and landscape addition to the park and Trakošćan castle. After 60 years, the lake was drained in 2022, and the work began on sediment excavation to improve the lake’s ecological condition due to about 200,000 cubic meters of deposited silt in the lake. In this research, the annual sediment production is calculated for the long-term period 1961–2020, based on empirical parametric methods (Fleming, Brunne). The results are compared with results from previous projects and recent sediment deposit investigations. Since there are no changes in LC/LU on this natural catchment, the decreasing trends in long-term sediment transport were compared with meteorological values, daily rainfall, and snow days. It is concluded that the intensity characteristics of the rainfall should be investigated more in detail and could provide much more tangible information regarding climate change impacts. Some targets for future monitoring design and research techniques are set