Volcano eruptions and it's impact on the environment

Promjene u okolišu mogu biti antropogenog ili prirodnog postanka. Iako je antropogeni utjecaj na okoliš sve vidljiviji kroz razna zagađenja, prirodni fenomeni još uvijek dominiraju kada je riječ o promjenama u okolišu. U ovom seminarskom radu prikazuju se posljedice vulkanskih erupcija na anorganski i organski svijet. Cilj ovog rada je prikazati na koji način vulkanske stijene, čestice i plinovi mogu svojom prisutnošću uzrokovati drastične promjene u kemijskom sastavu atmosfere, vode, tla te promjene u životinjskom i biljnom svijetu. Kontinuiranim promatranjem parametara, kao što su koncentracije plinova u zraku ili koncentracije kemijskih spojeva u tlu i vodi, neprestano se uči o vezi između vulkana i svih sfera planete Zemlje. Možda najpoznatija interakcija je ona između čovjeka i vulkanskih erupcija. Gledajući sa antropogenog stajališta, ovaj rad ukazuje na pozitivne i negativne strane spomenute interakcije. Erupcije vulkana relativno su neiscrpan izvor anorganskih spojeva važnih za razvoj života. Biljni život ovisi o mnogim mineralnim tvarima koje vulkani izbacuju. Također važnu ulogu za rast biljaka ima omjer minerala i prisutnost vode. Drugi 24 organizmi koriste biljke kao hranu i svojom prisutnošću povećavaju bioraznolikost vulkanskog okoliša. Naizgled negostoljubivo područje oko vulkana može biti stanište mnogim organizmima.Changes in the environment can be of antopogenic or natural origin. The natural phenomenons are still dominant over antropogenic influence on the environment. This paper shows how changes in the environment are caused by volcanic eruptions. The goal of this paper is to show how volcanic rocks, particles and gases can have an affect on life as well as on chemistry of water, atmosfere and soil. Parameters like the concetrations of certain gases in the air or chemicals in the water and soil are continuously measured in order to understand the conection between the volcanoes and every sphere of the planet Earth, respectively. The most known conection or interaction is the one between the man and the volcano eruptions. This paper points to positive and negative sides of the above mentioned interaction. Volcano eruptions are inexhaustible source of anorganic compounds which are necessary for the development of life. Plant life depends on the variety of minerals which come from volcanos. Animal life, which is plant-dependent, contributes to the biodiversity of the volcanic environment. Seemingly inhospitable area around certain volcano can be a habitat to a variety of organisms

Volcano eruptions and it's impact on the environment

Promjene u okolišu mogu biti antropogenog ili prirodnog postanka. Iako je antropogeni utjecaj na okoliš sve vidljiviji kroz razna zagađenja, prirodni fenomeni još uvijek dominiraju kada je riječ o promjenama u okolišu. U ovom seminarskom radu prikazuju se posljedice vulkanskih erupcija na anorganski i organski svijet. Cilj ovog rada je prikazati na koji način vulkanske stijene, čestice i plinovi mogu svojom prisutnošću uzrokovati drastične promjene u kemijskom sastavu atmosfere, vode, tla te promjene u životinjskom i biljnom svijetu. Kontinuiranim promatranjem parametara, kao što su koncentracije plinova u zraku ili koncentracije kemijskih spojeva u tlu i vodi, neprestano se uči o vezi između vulkana i svih sfera planete Zemlje. Možda najpoznatija interakcija je ona između čovjeka i vulkanskih erupcija. Gledajući sa antropogenog stajališta, ovaj rad ukazuje na pozitivne i negativne strane spomenute interakcije. Erupcije vulkana relativno su neiscrpan izvor anorganskih spojeva važnih za razvoj života. Biljni život ovisi o mnogim mineralnim tvarima koje vulkani izbacuju. Također važnu ulogu za rast biljaka ima omjer minerala i prisutnost vode. Drugi 24 organizmi koriste biljke kao hranu i svojom prisutnošću povećavaju bioraznolikost vulkanskog okoliša. Naizgled negostoljubivo područje oko vulkana može biti stanište mnogim organizmima.Changes in the environment can be of antopogenic or natural origin. The natural phenomenons are still dominant over antropogenic influence on the environment. This paper shows how changes in the environment are caused by volcanic eruptions. The goal of this paper is to show how volcanic rocks, particles and gases can have an affect on life as well as on chemistry of water, atmosfere and soil. Parameters like the concetrations of certain gases in the air or chemicals in the water and soil are continuously measured in order to understand the conection between the volcanoes and every sphere of the planet Earth, respectively. The most known conection or interaction is the one between the man and the volcano eruptions. This paper points to positive and negative sides of the above mentioned interaction. Volcano eruptions are inexhaustible source of anorganic compounds which are necessary for the development of life. Plant life depends on the variety of minerals which come from volcanos. Animal life, which is plant-dependent, contributes to the biodiversity of the volcanic environment. Seemingly inhospitable area around certain volcano can be a habitat to a variety of organisms

Volcano eruptions and it's impact on the environment

Promjene u okolišu mogu biti antropogenog ili prirodnog postanka. Iako je antropogeni utjecaj na okoliš sve vidljiviji kroz razna zagađenja, prirodni fenomeni još uvijek dominiraju kada je riječ o promjenama u okolišu. U ovom seminarskom radu prikazuju se posljedice vulkanskih erupcija na anorganski i organski svijet. Cilj ovog rada je prikazati na koji način vulkanske stijene, čestice i plinovi mogu svojom prisutnošću uzrokovati drastične promjene u kemijskom sastavu atmosfere, vode, tla te promjene u životinjskom i biljnom svijetu. Kontinuiranim promatranjem parametara, kao što su koncentracije plinova u zraku ili koncentracije kemijskih spojeva u tlu i vodi, neprestano se uči o vezi između vulkana i svih sfera planete Zemlje. Možda najpoznatija interakcija je ona između čovjeka i vulkanskih erupcija. Gledajući sa antropogenog stajališta, ovaj rad ukazuje na pozitivne i negativne strane spomenute interakcije. Erupcije vulkana relativno su neiscrpan izvor anorganskih spojeva važnih za razvoj života. Biljni život ovisi o mnogim mineralnim tvarima koje vulkani izbacuju. Također važnu ulogu za rast biljaka ima omjer minerala i prisutnost vode. Drugi 24 organizmi koriste biljke kao hranu i svojom prisutnošću povećavaju bioraznolikost vulkanskog okoliša. Naizgled negostoljubivo područje oko vulkana može biti stanište mnogim organizmima.Changes in the environment can be of antopogenic or natural origin. The natural phenomenons are still dominant over antropogenic influence on the environment. This paper shows how changes in the environment are caused by volcanic eruptions. The goal of this paper is to show how volcanic rocks, particles and gases can have an affect on life as well as on chemistry of water, atmosfere and soil. Parameters like the concetrations of certain gases in the air or chemicals in the water and soil are continuously measured in order to understand the conection between the volcanoes and every sphere of the planet Earth, respectively. The most known conection or interaction is the one between the man and the volcano eruptions. This paper points to positive and negative sides of the above mentioned interaction. Volcano eruptions are inexhaustible source of anorganic compounds which are necessary for the development of life. Plant life depends on the variety of minerals which come from volcanos. Animal life, which is plant-dependent, contributes to the biodiversity of the volcanic environment. Seemingly inhospitable area around certain volcano can be a habitat to a variety of organisms

Middle Miocene serial killers: Drilled gastropods from the south-western margin of the Central Paratethys, Croatia

This paper focuses on traces of drilling predation in the middle Miocene gastropod assemblage of the Zaprešić Brijeg locality, Croatia, which provides further insight into the palaeoecology of the south-western margin of the Pannonian Basin System during the Badenian. The analyzed gastropod shells were collected in the first half of the 20th century, and are housed in the Croatian Natural History Museum (CNHM) in Zagreb. The CNHM Zaprešić Brijeg collections contain 11063 gastropod shells, of which 1024 have been identified as drilled (9.3% of the sample), with 633 successfully drilled, 113 unsuccessfully drilled, and 278 multiply drilled shells. The most represented families are Potamididae, Nassariidae, Clavatulidae, Turritellidae, Cerithiidae, Muricidae and Naticidae. The gastropod families Naticidae and Muricidae are recognized as the probable predators based on the shape of the drill holes. Middle Miocene (Badenian) gastropods drilling frequency at Zaprešić Brijeg is 5.72%, which is lower than the recorded Badenian gastropods drilling frequency in the Central Paratethys, while the overall gastropod prey effectiveness from the studied locality (15.15%) is higher than the average of the neighbouring Badenian localities in the Central Paratethys. Among the most represented gastropods at this locality, the highest drilling frequency occurs in the infaunal suspension feeders Turritellidae (14.45%), which mostly show traces of the naticid drilling

TRAGOVI METALA U TLU, KORI I LIŠĆU KAO POSLJEDICA RATNIH ZBIVANJA (PRIMJER PRAŠUME PRAŠNIK, HRVATSKA)

As a special forest vegetation reserve, the Prašnik rain forest is a highly protected area which owes its protection not only to a unique composition of trees, but also to its geographical position and, to an extent, historical events. It is situated on the Sava River left bank, north of the city of Stara Gradiška (cca. 3 km). The study area belongs to the southwestern part of Pannonian Basin, specifically the Sava Depression. The aim of this study was to assess a possible impact of war activities in Croatia (23 years ago) when numerous mines were laid in this region and to establish a major and trace metal baseline concentrations for future investigations. Ten topsoil (S) samples were taken randomly with adjacent vegetation (bark and leaves) at each site. Major and trace metal concentrations were measured for all three types of samples using the ICP method. Analysed soils are composed of quartz, micaceous mineral, 14Å mineral, plagioclase and mixed layer minerals. All metal values in the sample taken from an ex-mine crater are 2-4 times higher compared to other. Generally, positive statistically significant Kendall’s Tau correlation coefficients of trace metals (Cd, Cr, Cu, Ni, and Zn) were found for all combinations of the S (soil), B (bark), and L (leaf) groups. Such results indicate that the war activity have played a certain role in a distribution pattern of soil as well as vegetative trace metal levels.Prašuma Prašnik kao poseban rezervat šumske vegetacije visoko je zaštićeno područje, ali ne samo zbog jedinstvenoga sastava drveća, već zahvaljujući i geografskomu položaju te u određenoj mjeri povijesnim zbivanjima. Nalazi se na lijevoj obali rijeke Save, oko 3 km sjeverno od Nove Gradiške. Područje istraživanja pripada jugozapadnomu dijelu Panonskoga bazenskog sustava, području Savske depresije. Cilj ovoga istraživanja bio je procijeniti mogući utjecaj ratnih zbivanja u Hrvatskoj (od prije 23 godine), kada je ovo područje minirano, i utvrditi koncentracije metala. Deset uzoraka tla nasumično je prikupljeno zajedno s korom i lišćem. Koncentracije glavnih metala i metala u tragovima mjerene su za sve 3 grupe uzoraka ICP metodom. Analizirano tlo sastoji se od kvarca, tinjčastoga minerala, minerala 14Å, plagioklasa i mješovitoga sloja minerala. Sve vrijednosti metala u uzorcima uzetim iz nekadašnjega minskog kratera veće su 2 – 4 puta u odnosu na ostale. Statističkom analizom dobiveni su pozitivni, statistički značajni Kendallovi tau-koeficijenti korelacije tragova metala (Cd, Cr, Cu, Ni, Zn) i za sve kombinacije uzoraka tla, lišća i kore. Takvi rezultati upućuju na to da je ratna aktivnost odigrala određenu ulogu u distribucijskome uzorku tla i vegetativnim razinama metala u tragovima

GREBENI I DRUGE BIOGENE TVOREVINE U MIOCENSKIM NASLAGAMA SJEVERNOHRVATSKOGA BAZENA – ČUDESNA RAZNOLIKOST KOJU TEK TREBA ISTRAŽITI

During the early stages of the Middle Miocene transgression marine biota invaded the newly formed Paratethys Sea. Reefs and reef-like structures particularly flourished with life, supported by the favourable climate conditions. Miocene biogene buildups show a variety of fossil assemblages and lithologic features. The main reef-builders were bryozoans, coralline algae, corals, oysters, vermetids, sponges and serpulids. Water turbidity and depth were major ecological factors controlling the reef biota. Lithofacies types at the studied localities in Northern Croatia show significant similarity with the Upper Langhian (Middle Badenian) of the Leitha Mountains in Austria, but can also be well compared with Miocene to recent reef structures in the Mediterranean. The Miocene reef-like buildups exhibit different porosity rates and other lithological characteristics.Tijekom početne faze srednjomiocenske transgresije marinski organizmi naselili su novonastalo more Paratethys. Zahvaljujući pogodnim klimatskim i okolišnim uvjetima život je bio posebno raznolik na grebenima i grebenolikim strukturama. Miocenske biogene tvorevine na raznim lokalitetima u području sjeverne Hrvatske pokazuju raznolikost fosilnih zajednica i litoloških osobina. Glavni grebenotvorci bili su mahovnjaci, koralinacejske alge, kamenice, vermetidi, spužve i serpulidi. Glavni ekološki faktori koji su kontrolirali grebensku biotu bili su donos čestica i hraniva s kopna i iz dubina vode. Tipovi litofacijesa pokazuju veliku sličnost s gornjolangijskim (srednji baden) gorjem Leitha u Austriji, a mogu se usporediti i s miocenskim i recentnim grebenskim strukturama u Mediteranu. Razne vrste miocenskih grebenolikih tvorevina pokazuju različitu šupljikavost i druge petrofizičke osobine. Koraligenske biokonstrukcije danas nastaju kao konkrecije u slabo osvijetljenim uvjetima, pogodnim scijafilnim algama, u vodi relativno hladne, ali stalne temperature, jednoličnoga saliniteta i niske energije. Nastaju na stjenovitoj podlozi i na pokretnoj podlozi u donjoj litoralnoj zoni i katkad na obalnome detritusu. Rast im započinje nastankom rodolita unutar pijeska i šljunka (platformske koraligenske zajednice). Aktualistički princip pomaže nam razumjeti ranu pojavu koraligenskih tvorevina na početku srednjomiocenske transgresije. Početna rodolitna faza rezultira slabo vezanim bioklastičnim naslagama. Dijagenetski procesi dodatno povećavaju njihovu šupljikavost, uslijed otapanja aragonitnih bioklasta. To je otapanje agresivno u vrlo plitkim staništima i povećava se s dubinom. Promjenjiva šupljikavost koraligenskih tvorevina istraživana je tijekom terenskoga rada na području Medvednice. Uzorci stijena s velikim rodolitima već na prvi pogled pokazuju najveću šupljikavost, dok su briozojsko-koralinacejski frejmstoni najkompaktniji. Time se otvara prostor za daljnja istraživanja ovih zanimljivih naslaga