The impact of passive smoking on asthma control in children

Izloženost duhanskom dimu je rizični čimbenik za nastanak ili pogoršanje mnogih poremećaja, uključujući astmu. Cilj ovog istraživanja je ustvrditi pogoršava li pasivno pušenje u djece vrijednosti spirometrijskih i alergijskih parametara mjerenih iz krvi. Provedeno je retrospektivno istraživanje parova u razdoblju od 2011. do 2013. godine, u Alergološkoj ambulanti Klinike za dječje bolesti KBC-a Split. U istraživanje je uključeno 60-ero djece u dobi od 5 do 18 godina s dijagnozom astme (postavljenom prema GINA smjernicama iz 2006. godine), koje smo podijelili u dvije skupine: 36-ero djece čiji su ukućani pušili i 24-ero kojoj su ukućani bili nepušači. Analizi rani su parametri krivulje protok-volumen: PEF, FVC, FEV1, FEF25, FEF50 i FEF75 prije i poslije obavljenog bronhodilatacijskog testa sa dva udaha salbutamol (Ventolin) spreja, 100 μg po udahu; alergijski markeri iz krvi: ukupna konc. IgE-a u serumu, apsolutni i relativni broj eozinofi la u krvi te broj eozinoifi la u brisu nosa. Podatci su prikupljeni od roditelja putem upitnika te uvidom u elektroničku medicinsku dokumentaciju. Nije dokazana statistički značajna razlika između skupine djece izložene pasivnom pušenju i kontrolne skupine u promatranim vrijednostima. Broj pušača u kućanstvu također nije pokazao značajan utjecaj na spomenute vrijednosti. Pronađena je značajna razlika u vrijednosti ECP-a između skupine djece čiji su ukućani pušili u domu i one kojoj su ukućani pušili izvan njega (P = 0,009). Broj na dan popušenih cigareta u domu statistički značajno korelira s relativnim brojem eozinofi la u krvi (P = 0,048). Pasivno pušenje nije se pokazalo povezanim s brojem alergena na koje je dijete alergično.The aim of this study was to determine whether passive smoking aff ects spirometry parameters and allergy blood test results in children. A retrospective case control study was conducted in the allergy clinic of the Department of Pediatrics, Split University Hospital Center, during the 2011-2013 period. The study included 60 children with asthma, aged between 5 and 18, that presented to the allergy clinic with their parents. Children were divided into two groups: 36 children whose household members smoked and 24 children whose household members did not smoke. We analyzed spirometric parameters before and after bronchodilatator test with two salbutamol 100 micrograms/dose inhalations (Ventolin); allergy blood tests; and eosinophil count in nasal swab. All necessary data were collected by a questionnaire fi lled out by the parents and accessing the patient electronic medical records. There was no statistically signifi cant diff erence in spirometry parameters, eosinophil count in nasal swab and allergy blood tests between the group of children whose household members smoked and the control group. The number of household smokers showed no signifi - cant eff ect on the aforementioned values either. ECP concentration showed a statistically signifi cant diff erence according to the household members smoking within and outside the household (P=0.009). A positive correlation was found between the number of daily smoked cigarettes and relative eosinophil count (P=0.048). We found no connection between passive smoking and the number of allergens in children

THE IMPACT OF PASSIVE SMOKING ON ASTHMA CONTROL IN CHILDREN : A RETROSPECTIVE COHORT STUDY

Cilj istraživanja: Ustvrditi pogoršava li pasivno pušenje vrijednosti spirometrijskih i alergijskih parametara mjerenih iz krvi; provjeriti postoji li razlika spirometrijskih parametara i alergijskih markera u odnosu na to puše li ukućani unutar ili izvan kuće; provjeriti postoji li razlika spirometrijskih parametara i alergijskih markera u odnosu na broj pušača u kućanstvu; ispitati postoji li povezanost pasivnog pušenja i broja alergena u djece te ustvrditi utječe li broj dnevno popušenih cigareta u kućanstvu na vrijednosti spirometrijskih parametara i alergijskih markera iz krvi. Ustroj istraživanja: Provedeno je retrospektivno kohortno istraživanje. Mjesto istraživanja: Istraživanje je provedeno u Alergološkoj ambulanti Klinike za dječje bolest KBC-a Split. Ispitanici i metode: U istraživanje je uključeno 60 djece u dobi između 5 i 18 godina sa anamnezom astme, koju su roditelji dovodili u Alergološku ambulantu na pregled. Djeca su bila podijeljena u dvije skupine: skupinu od 36 djece čiji članovi kućanstva puše i skupinu od 24 djece čiji su članovi kućanstva nepušači. Analizirani su: spirometrijski parametri prije (PEF, FVC, FEV1, FEF25, FEF50, FEF75) i poslije (VENT_FEF50, VENT_FEF75) učinjenog bronhodilatacijskog testa sa dvije inhalacije salbutamola, svaka u dozi od 100 μg; alergijski markeri iz krvi (Dünger, relativni broj eozinofila u perifernoj krvi, koncentracija ECP-a u serumu, koncentracija ukupnih IgE protutijela u krvi) te broja eozinofila u brisu nosa. Svi potrebni podaci su prikupljeni od roditelja koji su ispunili upitnike te uvidom u medicinsku dokumentaciju na računalu. Rezultati: Nije dokazana statistički značajna razlika u promatranim vrijednostima spirometrijskih parametara (PEF, FVC, FEV1, FEF25, FEF50, FEF75, VENT_FEF50, VENT_FEF75), broju eozinofila u brisu nosa te alergijskim markerima iz krvi (Dünger, relativni broj eozinofila u perifernoj krvi, koncentracija ECP-a u serumu te koncentraciji ukupnih IgE protutijela u krvi) između djece čiji su ukućani pušači i djece čiji su ukućani nepušači. Vrijednost ECP-a pokazala je statistički značajnu razliku između skupine djece čiji ukućani puše unutar doma i skupine djece čiji ukućani puše izvan doma (P = 0,009). Broj dnevno popušenih cigareta unutar doma statistički značajno korelira sa relativnim brojem eozinofila u krvi (P = 0,048). Nije dokazana statistički značajna razlika u promatranim vrijednostima spirometrijskih parametara (PEF, FVC, FEV1, FEF25, FEF50, FEF75, VENT_FEF50, VENT_FEF75), broju eozinofila u brisu nosa te alergijskim markerima iz krvi (Dünger, relativni broj eozinofila u perifernoj krvi, koncentracija ECP-a u serumu te koncentraciji ukupnih IgE protutijela u krvi) u skupini gdje puši samo jedan član kućanstva u odnosu na skupinu gdje puše dva ili više članova kućanstva. Nije pronađena povezanost pušenja ukućana, pušenja ukućana unutar doma i pušenja ukućana izvan doma sa brojem alergena na koje je dijete alergično. Zaključak: Iako je većina objavljenih istraživanja dokazala da pasivno pušenje ima značajan utjecaj na nastanak i razvoj astme u djece, ovo istraživanje nije uspjelo pronaći značajnu razliku u spirometrijskim parametrima (PEF, FVC, FEV1, FEF25, FEF50, FEF75, VENT_FEF50, VENT_FEF75), broju eozinofila u brisu nosa te alergijskim markerima iz krvi (Dünger, relativni broj eozinofila u perifernoj krvi, koncentracija ECP-a u serumu te koncentracija ukupnih IgE protutijela u krvi) između skupine djece izložene pasivnom pušenju i kontrolne skupine. Broj pušača u kućanstvu također nije pokazao značajan utjecaj na spomenute vrijednosti. Pasivno pušenje nije se pokazalo povezanim s brojem alergena na koje je dijete alergično. Pronađena je značajna razlika u vrijednosti ECP-a između grupe djece čiji ukućani puše unutar doma i grupe djece čiji ukućani puše izvan doma. Pronađena je značajna povezanost broja dnevno popušenih cigareta i relativnog broja eozinofila u perifernoj krvi. Ovi rezultati sugeriraju kako postoji utjecaj pasivnog pušenja na astmu u djece, ali nije jasno izražen. Osjetljivost promatranih parametara očito se razlikuje te je čak i u ovako malom broju ispitanika iskazana razlika među njima. Na taj način možemo objasniti razliku koja je za ECP i relativan broj eozinofila statistički značajna, što nije slučaj za ostale promatrane parametre. Za pretpostaviti je da bi se ta razlika dobila i za ostale parametre na većem uzorku ispitanika.Objectives: To determine whether passive smoking affects spirometry parameters and allergy blood test results in children; to verify if there is a difference in spirometry parameters and allergy blood test results in children whose household members smoke within the household and children whose household members smoke outside the household; to verify if there is a difference in spirometry parameters and allergy blood test results in children in regard to the number of smokers in the household; to determine if there is a connection between tobacco smoke and the number of allergens in children; to determine if the number of daily smoked cigarettes inside the household correlates with the spirometry parameters and allergy blood test results in children. Design: A retrospective cohort study was conducted. Settings: The study was conducted in the allergy clinic of the Children's ward of the Clinical Medical Centre Split. Patients and methods: The study included 60 children, aged between 5 and 18 with a diagnosis of asthma, who were brought in the allergy clinic by their parents. Children were divided into two groups: a group of 36 children whose household members smoke and a group of 24 children whose household members do not smoke. We analyzed: spirometric parameters (PEF, FVC, FEV1, FEF25, FEF50, FEF75) before and after (VENT_FEF50, VENT_FEF75) we performed a bronchodilatator test with two salbutamol 100 micrograms/dose inhalations; allergy blood tests (Dünger test, relative eosinophile count, concentration of eosinophil cationic protein (ECP), total serum IgE concentration) and eosinophile count in the nasal swab. All the necessary data was gathered from the questionnaire filled out by the parents and by accessing the patients' medical history on the computer. Results: There is no statistically significant difference in spirometry parameters (PEF, FVC, FEV1, FEF25, FEF50, FEF75, VENT_FEF50, VENT_FEF75), eosinophile count in the nasal swab and allergy blood tests (Dünger test, relative eosinophile count, concentration of eosinophil cationic protein (ECP), total serum IgE concentration) between the group of children whose household members smoke and whose household members do not smoke. ECP concentration has shown a statistically significant difference between the group of children whose household members smoke within the household and the group of children whose household members smoke outside the household (P = 0,009). The number of daily smoked cigarettes inside the household statistically significantly correlates with relative eosinophile count in children (P = 0,048). There is no statistically significant difference in spirometry parameters (PEF, FVC, FEV1, FEF25, FEF50, FEF75, VENT_FEF50, VENT_FEF75), eosinophile count in the nasal swab and allergy blood tests (Dünger test, relative eosinophile count, concentration of eosinophil cationic protein (ECP), total serum IgE concentration) between the groups of children in regard to the number of smokers in the household. There is no statistically significant connection between the smoking of the household members and the number of allergens in children. Conclusion: Even though most of the published papers have proven that passive smoking has an effect on development of childhood asthma, this research did not find statistically significant difference in spirometry parameters (PEF, FVC, FEV1, FEF25, FEF50, FEF75, VENT_FEF50, VENT_FEF75), eosinophile count in the nasal swab and allergy blood tests (Dünger test, relative eosinophile count, concentration of eosinophil cationic protein (ECP), total serum IgE concentration) between the groups of children whose household members smoke and children whose household members do not smoke. The number of smokers in the household also did not show significant effect on the aforementioned values. We did not find a connection between passive smoking and the number of allergens in children. A statistically significant difference was found in the ECP value between the group of children whose household members smoke within the household and the group whose household members smoke outside the household. Also, a positive correlation was found between the number of daily smoked cigarettes and relative eosinophile count. These results suggest that passive smoking might have an effect on childhood asthma. There is an obvious difference in the sensitivity of the observed parameters, but despite the small number of patients in this research, it was still possible to find a significant difference in some of the parameters. This way we can explain why the values of ECP and relative eosinophile count showed a statistically significant difference while other observed parameters did not. It is possible that in a larger number group of patients, other parameters would also show statistically significant difference

THE IMPACT OF PASSIVE SMOKING ON ASTHMA CONTROL IN CHILDREN : A RETROSPECTIVE COHORT STUDY

Cilj istraživanja: Ustvrditi pogoršava li pasivno pušenje vrijednosti spirometrijskih i alergijskih parametara mjerenih iz krvi; provjeriti postoji li razlika spirometrijskih parametara i alergijskih markera u odnosu na to puše li ukućani unutar ili izvan kuće; provjeriti postoji li razlika spirometrijskih parametara i alergijskih markera u odnosu na broj pušača u kućanstvu; ispitati postoji li povezanost pasivnog pušenja i broja alergena u djece te ustvrditi utječe li broj dnevno popušenih cigareta u kućanstvu na vrijednosti spirometrijskih parametara i alergijskih markera iz krvi. Ustroj istraživanja: Provedeno je retrospektivno kohortno istraživanje. Mjesto istraživanja: Istraživanje je provedeno u Alergološkoj ambulanti Klinike za dječje bolest KBC-a Split. Ispitanici i metode: U istraživanje je uključeno 60 djece u dobi između 5 i 18 godina sa anamnezom astme, koju su roditelji dovodili u Alergološku ambulantu na pregled. Djeca su bila podijeljena u dvije skupine: skupinu od 36 djece čiji članovi kućanstva puše i skupinu od 24 djece čiji su članovi kućanstva nepušači. Analizirani su: spirometrijski parametri prije (PEF, FVC, FEV1, FEF25, FEF50, FEF75) i poslije (VENT_FEF50, VENT_FEF75) učinjenog bronhodilatacijskog testa sa dvije inhalacije salbutamola, svaka u dozi od 100 μg; alergijski markeri iz krvi (Dünger, relativni broj eozinofila u perifernoj krvi, koncentracija ECP-a u serumu, koncentracija ukupnih IgE protutijela u krvi) te broja eozinofila u brisu nosa. Svi potrebni podaci su prikupljeni od roditelja koji su ispunili upitnike te uvidom u medicinsku dokumentaciju na računalu. Rezultati: Nije dokazana statistički značajna razlika u promatranim vrijednostima spirometrijskih parametara (PEF, FVC, FEV1, FEF25, FEF50, FEF75, VENT_FEF50, VENT_FEF75), broju eozinofila u brisu nosa te alergijskim markerima iz krvi (Dünger, relativni broj eozinofila u perifernoj krvi, koncentracija ECP-a u serumu te koncentraciji ukupnih IgE protutijela u krvi) između djece čiji su ukućani pušači i djece čiji su ukućani nepušači. Vrijednost ECP-a pokazala je statistički značajnu razliku između skupine djece čiji ukućani puše unutar doma i skupine djece čiji ukućani puše izvan doma (P = 0,009). Broj dnevno popušenih cigareta unutar doma statistički značajno korelira sa relativnim brojem eozinofila u krvi (P = 0,048). Nije dokazana statistički značajna razlika u promatranim vrijednostima spirometrijskih parametara (PEF, FVC, FEV1, FEF25, FEF50, FEF75, VENT_FEF50, VENT_FEF75), broju eozinofila u brisu nosa te alergijskim markerima iz krvi (Dünger, relativni broj eozinofila u perifernoj krvi, koncentracija ECP-a u serumu te koncentraciji ukupnih IgE protutijela u krvi) u skupini gdje puši samo jedan član kućanstva u odnosu na skupinu gdje puše dva ili više članova kućanstva. Nije pronađena povezanost pušenja ukućana, pušenja ukućana unutar doma i pušenja ukućana izvan doma sa brojem alergena na koje je dijete alergično. Zaključak: Iako je većina objavljenih istraživanja dokazala da pasivno pušenje ima značajan utjecaj na nastanak i razvoj astme u djece, ovo istraživanje nije uspjelo pronaći značajnu razliku u spirometrijskim parametrima (PEF, FVC, FEV1, FEF25, FEF50, FEF75, VENT_FEF50, VENT_FEF75), broju eozinofila u brisu nosa te alergijskim markerima iz krvi (Dünger, relativni broj eozinofila u perifernoj krvi, koncentracija ECP-a u serumu te koncentracija ukupnih IgE protutijela u krvi) između skupine djece izložene pasivnom pušenju i kontrolne skupine. Broj pušača u kućanstvu također nije pokazao značajan utjecaj na spomenute vrijednosti. Pasivno pušenje nije se pokazalo povezanim s brojem alergena na koje je dijete alergično. Pronađena je značajna razlika u vrijednosti ECP-a između grupe djece čiji ukućani puše unutar doma i grupe djece čiji ukućani puše izvan doma. Pronađena je značajna povezanost broja dnevno popušenih cigareta i relativnog broja eozinofila u perifernoj krvi. Ovi rezultati sugeriraju kako postoji utjecaj pasivnog pušenja na astmu u djece, ali nije jasno izražen. Osjetljivost promatranih parametara očito se razlikuje te je čak i u ovako malom broju ispitanika iskazana razlika među njima. Na taj način možemo objasniti razliku koja je za ECP i relativan broj eozinofila statistički značajna, što nije slučaj za ostale promatrane parametre. Za pretpostaviti je da bi se ta razlika dobila i za ostale parametre na većem uzorku ispitanika.Objectives: To determine whether passive smoking affects spirometry parameters and allergy blood test results in children; to verify if there is a difference in spirometry parameters and allergy blood test results in children whose household members smoke within the household and children whose household members smoke outside the household; to verify if there is a difference in spirometry parameters and allergy blood test results in children in regard to the number of smokers in the household; to determine if there is a connection between tobacco smoke and the number of allergens in children; to determine if the number of daily smoked cigarettes inside the household correlates with the spirometry parameters and allergy blood test results in children. Design: A retrospective cohort study was conducted. Settings: The study was conducted in the allergy clinic of the Children's ward of the Clinical Medical Centre Split. Patients and methods: The study included 60 children, aged between 5 and 18 with a diagnosis of asthma, who were brought in the allergy clinic by their parents. Children were divided into two groups: a group of 36 children whose household members smoke and a group of 24 children whose household members do not smoke. We analyzed: spirometric parameters (PEF, FVC, FEV1, FEF25, FEF50, FEF75) before and after (VENT_FEF50, VENT_FEF75) we performed a bronchodilatator test with two salbutamol 100 micrograms/dose inhalations; allergy blood tests (Dünger test, relative eosinophile count, concentration of eosinophil cationic protein (ECP), total serum IgE concentration) and eosinophile count in the nasal swab. All the necessary data was gathered from the questionnaire filled out by the parents and by accessing the patients' medical history on the computer. Results: There is no statistically significant difference in spirometry parameters (PEF, FVC, FEV1, FEF25, FEF50, FEF75, VENT_FEF50, VENT_FEF75), eosinophile count in the nasal swab and allergy blood tests (Dünger test, relative eosinophile count, concentration of eosinophil cationic protein (ECP), total serum IgE concentration) between the group of children whose household members smoke and whose household members do not smoke. ECP concentration has shown a statistically significant difference between the group of children whose household members smoke within the household and the group of children whose household members smoke outside the household (P = 0,009). The number of daily smoked cigarettes inside the household statistically significantly correlates with relative eosinophile count in children (P = 0,048). There is no statistically significant difference in spirometry parameters (PEF, FVC, FEV1, FEF25, FEF50, FEF75, VENT_FEF50, VENT_FEF75), eosinophile count in the nasal swab and allergy blood tests (Dünger test, relative eosinophile count, concentration of eosinophil cationic protein (ECP), total serum IgE concentration) between the groups of children in regard to the number of smokers in the household. There is no statistically significant connection between the smoking of the household members and the number of allergens in children. Conclusion: Even though most of the published papers have proven that passive smoking has an effect on development of childhood asthma, this research did not find statistically significant difference in spirometry parameters (PEF, FVC, FEV1, FEF25, FEF50, FEF75, VENT_FEF50, VENT_FEF75), eosinophile count in the nasal swab and allergy blood tests (Dünger test, relative eosinophile count, concentration of eosinophil cationic protein (ECP), total serum IgE concentration) between the groups of children whose household members smoke and children whose household members do not smoke. The number of smokers in the household also did not show significant effect on the aforementioned values. We did not find a connection between passive smoking and the number of allergens in children. A statistically significant difference was found in the ECP value between the group of children whose household members smoke within the household and the group whose household members smoke outside the household. Also, a positive correlation was found between the number of daily smoked cigarettes and relative eosinophile count. These results suggest that passive smoking might have an effect on childhood asthma. There is an obvious difference in the sensitivity of the observed parameters, but despite the small number of patients in this research, it was still possible to find a significant difference in some of the parameters. This way we can explain why the values of ECP and relative eosinophile count showed a statistically significant difference while other observed parameters did not. It is possible that in a larger number group of patients, other parameters would also show statistically significant difference