Fitocenološke i fitogeografske značajke vegetacije okopavinskih korova u kontinentalnom području Hrvatske

In the period from 1976 to 1980 phytocenological investigations of the hoe weed vegetation were carried out in the continental region of Croatia. The investigated hoe weed vegetation belongs to the class Stellarietea mediae, which unites the whole segetal weed vegetation and to the order Chenopodietalia albi, including the hoe weed vegetation. There are two alliances within this order: the alliance Polygono-Chenopodion with the associations Panico-Galinsogetum, Panico-Mercurialietum annuae and Galeopsio-Sperguletum and the alliance Era- grostion with the association Hibisco-Eragrostietum.U razdoblju od 1976. do 1980. izvršena su fitocenološka istraživanja korovne vegetacije okopavina u kontinentalnom području Hrvatske s ciljem da se upozna fitocenološki i fitogeografski položaj te dotad relativno slabo istražene vegetacije u tom području. Istraživanja pokazuju da korovna vegetacija okopavina pripada razredu Stellarietea mediae, iredu Chenopodietalia albi te dvjema svezama, Polygono-Chenopodiort polyspermi i Eragrostion. Sveza Polygono-Chenopodion rasprostranjena je na najvećem dijelu istraživanoga područja, a pripadaju joj asocijacije Panico-Galinsogetum (subas. typicum i subas. eragrostietosum), Panico-Mercurialietum annuae i Galeopsio-Sperguletum arvensis. Svezi Eragrostion pripada u istraživanom području samo asocijacija Hibisco-Eragrostietum megastaćhyae, koja je vezana za najistočniji dio Hrvatske. Takva fitocenološka i fitogeografska raščlanjenost istraživane korovne vegetacije pokazuje značajnu pravilnost u odnosu na fitogeografsku raščlanjenost područja na temelju zonalne vegetacije Hrvatske, što je u najužoj vezi s klimatskim prilikama područja. Asocijacije Panico-Galinsogetum i Panico-Mercurialietum predstavljaju sastavni dio specifičnog vegetacijskog kompleksa zone Carpinion betuli illyricum, asocijacija Galeopsio-Sperguletum zone Fagion illyricum, a Hibisco-Eragrostietum sastavni je dio specifičnog vegetacijskog kompleksa šumostepske zone Aceri tatarici-Quercion. To potvrđuje da i korovna vegetacija koja se razvija pod vrlo intenzivnim antropogenim utjecajima odražava općeklimatske prilike istraživanog područja

Quantitative analysis of weed flora of Podravina region (north Croatia)

The share of single species was expressed for the weed flora in the Podravina region, North Croatia. The analysis was based on standard phytosociological records according to Braun-Blanquet. Different types of crops were included, both row crops (maize, sugar beet, potato, vine, sunflower) and dense cereals such as wheat and barley. An analysis of 552 records was made, to find quantitative relations within the same type of weed vegetation, such as in row crops, with respect to climate change from West to East, as well as the differences between row crops and dense cereals, wheat and barley

Novo nalazište vrste Convolvulus lineatus L. u Hrvatskoj

The species Convolvulus lineatus L., noted only once in Croatia, on Purara island, Kornati islands (Bedalov, Gazi 1969), was recently found on a new locality in Istria. The species grows on rocky shore of the southernmost point of the Istrian peninsula, within the community Crithmo-Limonietum cancellati Horvatic 1939 schoenetosum Pavletic 1992 (Crithmo-Limonion Molinier 1934, Crithmo-Limonietalia Molinier 1943, Crithmo-Limonietea Br.-Bl. 1947).Vrsta Convolvulus lineatus L. prvi je put zabilježena u Hrvatskoj 1969. Tada su je Bedalov i Gaži-Baskova (1969) našle na otočiću Purara, najjužnijem u nizu Kornatskih otoka. Na istom staništu, na kamenitoj obali, u gornjoj zoni prskanja valova, nađena je 1993. godine u Istri, na samom Rtu Kamenjaku, najjužnijoj točki poluotoka. Tu je krajem svibnja bila u cvatu, a nađena je uz vrste Crithmum maritimum, Limonium cancellatum, Inula viscosa, Dorycnium hirsutum i Schoenus nigricans, unutar zajednice Plantagini-Limonietum ( = Staticetum) cancellati Horvatić 1939 schoenetosum Pavletić 1992, (Crithmo-Limonion Molinier 1934, Crithmo-Limonietalia Molinier 1934, Crithmo-Limonietea Br.-Bl. 1947

Sukcesija vegetacije na dvjema trajnim plohama u istočnoj Hrvatskoj u periodu 1978—1991.

The vegetation succession was surveyed on two permanent plots in eastern Croatia in the period 1978—1991. One of these plots started from an abandoned pasture, the other from arable land. Although they were geographically very near each other, vegetation develops toward different wood communities on these plots, due to different ecological conditions. After fourteen years the vegetation reached nearly the same stage as the wood vegetation, considering the number of woody individuals as well as their height and cover

Fitocenološki odnosi vrste Chrysopogon gryllus u Jugoslaviji

According to different authors the species Chrysopogon gryllus has different synecologic (diagnostic) validity in dry grasslands in Yugoslavia, namely as the character species of several associations or of higher syntaxonomic units, or as the differential species or companion. A comparative analysis of plant communities containing Chrysopogon gryllus in Yugoslavia shows that this plant has its sociological optimum in the communities of the order Festucetalia valesiacae (class Festuco-Brometea). Consequently, it can be designated as the character species of this order, and in other communities of the class Festuco-Brometea as the transgressive character species of the class.Pontskormediteranska (južnoevropsko-zapadnoazijska) vrsta Chrysopogon gryllus rasprostranjena je na području Jugoslavije u prvom redu kao element suhih submediteranskih i istočnokontinentalnih travnjaka. Rjeđe je rasprostranjena u travnjačkoj vegetaciji izvanmediteranskih zapadnih područja naše zemlje. S obzirom na razmjerno široku fiteocenološko-ekološku amplitudu, razni autori pridaju toj biljci različito sintaksonomsko dijagnostičko značenje. Jedni je smatraju karakterističnom vrstom pojedinih asocijacija, dok je drugi označavaju karakterističnom vrstom viših vegetacijskih jedinica, dominatnom vrstom ili pratilicom (usp. engleski tekst i tab. 1). Komparativna analiza zajednica s Chrysopogon gryllus (tab. 1) pokazuje da je ta vrsta u našoj zemlji nazočna pretežno u zajednicama razreda Festuco-Brometea s optimumom u fitocenozama istočnokontinental- nog reda Festucetalia valesiacae Br.-Bl. et Tx., a veliko značenje ima i u različitim asocijacijama submediteranskih redova Scorzonero-Chrysopogo- netalia Hić i Astragalo-Potentilletalia Micev., pa (uz ostale ekološki slične biljke indicira fitocenološko-ekološku i fitogeografsku srodnost zajednica triju navedenih vegetacijskih redova. Stoga smo mišljenja da red Scorzonero-Chrysopogonetalia H-ić (1956) 1958 (barem najvećim dijelom) prirodnije pripada razredu Festuco-Brometea Br.-Bl. et Tx. nego razredu Brachypodio-Chrysoponetea H-ić. kako ga je prvobitno shvatio Horvatić (1958, 1963), ujedinivši submediteranske i eumediteranske suhe travnjake u zajednički razred. Kasnije je i sam uvidio da to rješenje nije dobro, pa je revidirao svoje ranije gledište i dio zajednica reda Scorzonero-Chrysopogonetalia kao novi red Scorzoneretalia villosae podredio razredu Festuco-Brometea (Horvatić 1973, 1975). Daljnja komparativna fitocenološka i ekološka istraživanja pokazat će je li novo rješenje, kako ga je predložio Horvatić, u cijelosti prihvatljivo. Čini nam se da nije dovoljno dosljedno provedeno. Sto se tiče reda Astraaalo-PotentilletaUa Micev. 1970. prvobitne nedoumice u pogledu njegova sintaksonomskog položaja (Micevski 1970), autor je naknadno, po našem mišljenju pravilno, riješio tako da je taj red jednoznačno priključio razredu Festuco-Brometea (Micevski 1973, 1977). Na temelju ovdje prikazane komparativne fitocenološke analize može se Chrysopogon gryllus po našem mišljenju označiti karakterističnom vr- reda Festucetalia valesiacae, dok u zajednicama redova Scorzonero-Chry- sopogonetalia i Astragalo-Potentilletalia predstavlja transgresivnu karakterističnu vrstu razreda Festuco-Brometea. Mjestimično, u pojedinim područjima, ulazi ona i u sastav nekih zajednica drugih vegetacijskih razreda. često kao dominantna pratilica, odnosno diferencijalna vrsta koia indicira fitogeografske i sinekološke veze sa zajednicama razreda Festuco- Brometea. Nameće se pitanje, ne bi li zajednice razreda Festuco-Brometea u kojima značajnu ulogu ima vrsta Chrysopogon gryllus (uz druge vrste sličnih fitocenoloških odnosno ekoloških karakteristika) trebalo izdvojiti kao zasebnu skupinu fitocenoza (podrazred u okviru Festuco-Brometea ili možda čak zaseban razred?). Za sigurniji odgovor na to pitanje potrebna je, dakako, mnogo detaljnija i opsežnija fitocenološka komparativna analiza razreda Festuco- Brometea kao i srodnih zajednica u cijelom arealu. Međutim, takva analiza prelazi okvire ovoga priloga

Calla palustrias L. (Araceae) u Hrvatskoj

The boreal plant species Calla palustris L. (Araceae) was found in the Gorski Kotar region (Croatia, Yugoslavia), near the village of Sunger (between Delnice and Mrkopalj), in shallow depressions, in an open area within the wood complex of Sungerski lug (Fig. 1, 2, 3). This is one of the southernmost localities of this rare plant in Europe. Flora Europaea (Vol. 5:298) does not note it for the territory of Yugoslavia.Vrsta Calla palustris L. (zmijinac) nađena je u Sungerskom lugu (kraj Sungera) između Delnica i Mrkoplja u Gorskom kotaru (si. 1). Tamo ona raste na čistinama u malim ponikvama u šumskom kompleksu zajednice Blechno-Abietetum Horv. U sastojinama zmijinca (si. 2 i 3) dominiraju mahovi tresetari (Sphagnum palustre i Sph. fallax). U Hayekovu djelu »Prodromus florae peninsulae Balcanicae-« (1933) nije ta biljka navedena za Hrvatsku niti za bilo koje drugo područje Balkanskog poluotoka. Ni u djelu »Flora Europaea« (Vol. V, 1980), gdje je rasprostranjenost označena po državama, Jugoslavija nije navedena kao područje rasprostranjenosti zmijinca, iako u florističkoj literaturi odavno postoje podaci o nalazištima u Hrvatskoj i u Sloveniji. Iz toga se može zaključiti da su ranije objavljena nalazišta smatrana spornima. Najnoviji podaci o recentnim nalazištima te biljke u Sloveniji (Peterlin, Skoberne, Wraber 1985, Wraber i Skoberne 1989) pokazuju, međutim, da Calla palustris još uvijek raste tamo, a naš nalaz u Gorskom kotaru nesumnjivi je dokaz da je ta vrsta također recentni član i hrvatske flore. U tom smislu valja dopuniti podatke u »Evropskoj flori«. Kako je zmijinac općenito rijetka vrsta, a kao borealni florni element u našem području s fitogeografskog i ekološkog gledišta vrlo zanimljiva, neophodno je tu biljku, odnosno njezina staništa u cjelini, zakonski zaštititi. Osim toga, pri daljnjim florističkim i vegetacijskim istraživanjima valja joj i nadalje posvetiti odgovarajuću pažnju, jer se s dosta sigurnosti može pretpostaviti da na sličnim staništima raste još ponegdje u Gorskom kotaru

Carex punctata Gaudin (Cyperaceae), nova vrsta u hrvatskoj flori

Carex punctata Gaudin 1811. Agrost. Helv., 2: 152, (Cyperaceae), was found in Croatia in three localities in the period of 2004-2009. This species has never before been noted in Croatia. It was found by the second author, the former confirming the determination.Carex punctata Gaudin 1811. Agrost. Helv., 2: 152 (Cyperaceae) pronađen je na tri lokaliteta u razdoblju 2004-2009. Vrsta nikad nije zabilježena za Hrvatsku. Pronašao ju je drugi autor, a prvi je potvrdio determinaciju

Floristic and ecological characteristics of the southernmost part of Istria (Croatia)

The flora of the wider area of Rt Kamenjak, the southernmost part of Istria, has been investigated. Some unique plant species in the Croatian flora as well as other plants more distributed along the southern Mediterranean coast indicate something of the specific ecological position of the investigated area