Translation of the HeadacheAttributed Restriction, Disability, Social Handicap and Impaired Participation (HARDSHIP) questionnaire into the Croatian language, and its diagnostic validation

Despite increasing awareness promoted by the Global Campaign against Headache (1,2) and the Global Burden of Disease (GBD) study (3-5), knowledge and understanding of the burdens attributable to headache disorders remain incomplete in many countrie

The effect of eccentric exercises in treatment of patellar tendinopathies depending on the application period

Patelarna tendinopatija jest sindrom prenaprezanja koji se očituje pojavom boli u prednjem dijelu koljena, a nastaje kao posljedica niza mikrotrauma s insuficijentnim mehanizmom reparacije tkiva. Brojna istraživanja potvrđuju pozitivne posljedice vježbi ekscentrične kontrakcije na obnovu strukture i funkciju tetive. Promjenom u strukturi vulnerabilne tetive povećava se njezina sposobnost apsorpcije opterećenja, vraća funkcija i smanjuje bol. Terapijski protokoli primjene vježbi ekscentrične kontrakcije razlikuju se u načinu provedbe, doziranju i frekvenciji. Cilj je rada usporediti terapijski učinak vježbi ekscentrične kontrakcije u liječenju patelarne tendinopatije s obzirom na period primjene terapijskog protokola. U provedenom istraživanju uspoređeni su rezultati procjene intenziteta subjektivnog doživljaja boli i deficita funkcije na 20 ispitanika s postavljenom dijagnozom patelarne tendinopatije raspoređenih u dvije skupine. Obje skupine uključene su u program terapijskih vježbi ekscentrične kontrakcije u frekvenciji dva puta dnevno po tri serije, kroz šest tjedana u prvoj skupini ispitanika odnosno kroz 12 tjedana u drugoj skupini ispitanika. Zabilježen je učinak vježbi ekscentrične kontrakcije na smanjenje intenziteta boli za 1,5 jedinica na numeričkoj skali boli i unaprjeđenje funkcije za 6,9 bodova ispitano upitnikom VISA-P nakon šest tjedana provođenja vježbi. Nakon 12 tjedana provođenja vježbi zabilježen je učinak na smanjenje intenziteta boli za 3,8 jedinica na numeričkoj skali boli i unaprjeđenje funkcije za 13,2 boda ispitano upitnikom VISA-P. Period od 12 tjedana primjene protokola terapijskih vježbi ekscentrične kontrakcije u liječenju patelarne tendinopatije na skupini sportaša i rekreativaca mlađe dobi znatnije utječe na smanjenje boli i unaprjeđenje funkcije u usporedbi s periodom od šest tjedana.Patellar tendinopathy is an overuse injury manifested by anterior knee pain. It is the result of a series of micro traumas and insufficient tissue repair mechanism. Numerous studies confirm the positive consequences of eccentric exercises on restoring the tendon structure and function. Changing structure of vulnerable tendon increases its ability to absorb the load, restore function and reduce pain. There are differences between eccentric exercise protocols in treatment mode, dosage and frequency. The objective is to compare the therapeutic effect of eccentric exercises depending on the period of application. In this study, 20 subjects with diagnosed patellar tendinopathy were distributed in 2 groups. Both groups were treated with eccentric exercises frequency twice a day for 3 series, for 6 weeks in the first group and for 12 weeks in the second group. The results of the pain intensity and function deficits assessment were compared within those two groups. In the first group after 6 weeks, the pain intensity was reduced for 1.5 units on the pain scale and the function was improved for 6.9 points at VISA-P questionnaire. In the second group after 12 weeks the pain intensity was reduced for 3.8 units on the pain scale and the function was improved for 13.2 points at VISA-P questionnaire. The period of 12 weeks in treatment of patellar tendinopathy by eccentric exercises in a group of younger professional and nonprofessional athletes significantly affects the reduction of pain intensity and function improvement compared with 6 weeks period

Diagnostic Criteria and Classification of Migraine

Migrena je primarna, funkcionalna, periodična, srednje jaka do jaka glavobolja koja neliječena traje između 4 do 72 sata. Često je praćena mučninom i/ili povraćanjem, fotofobijom i fonofobijom, a za nju je karakteristično pogoršanje simptoma tijekom fizičke aktivnosti. Epidemiološki podatci nedvojbeno pokazuju da je migrena česta bolest s prevalencijom oko 14 % u općoj populaciji. Važno je istaknuti da je broj dijagnosticiranih bolesnika često podcijenjen. Razlozi tomu mogu biti relativno rijetko pojavljivanje napadaja zbog kojih se oboljeli ne javlja liječniku obiteljske medicine ili neurologu, loše uzeta anamneza te druge dijagnostičke poteškoće. Također, neophodno je naglasiti znatan socioekonomski aspekt migrene. Migrena je velik trošak društvu u cjelini, uzimajući u obzir njezinu učestalost te činjenicu da znatan udio bolesnika s migrenom obično ne može normalno funkcionirati za vrijeme trajanja napadaja. Budući da se radi o bolesti u kojoj se dijagnoza postavlja na temelju detaljno uzete anamneze i kliničke slike, Međunarodno društvo za glavobolje objavilo je međunarodnu klasifikaciju glavobolja te ju revidiralo zadnji put 2018. Detaljno poznavanje te klasifikacije neophodno je za svakodnevnu kliničku praksu.Migraine is a primary, functional and recurrent moderate to severe headache which, when untreated, lasts 4-72 hours. It is often associated with nausea and/or vomiting, photophobia and phonophobia. The symptoms of migraine are characteristically aggravated by physical activity. Epidemiological data undoubtedly show that migraine is a common disease with a prevalence of around 14% in the general population. It is important to point out that the number of diagnosed patients is often underestimated. This might be due to the relatively rare occurrence of migraine attacks which do not prompt the patient to consult their family physician or a neurologist, inefficient past patient history taking or other diagnostic difficulties. Furthermore, it is necessary to emphasize the significant socioeconomic aspects of migraine. Migraine is a great burden to society as a whole, considering its frequency and the fact that a considerable portion of patients with migraine cannot function normally during an attack. Since migraine is a disease which is diagnosed based on taking a detailed patient history and clinical presentation, the International Headache Society published The International Classification of Headache Disorders, the latest edition of which dates from 2018. A detailed knowledge of this classification is essential for everyday clinical practice

Assesment of work ability in physiotherapists

Contemporary concepts of work ability emphasise the need to adjust work conditions to workers’ ability, bearing in mind that the psychophysical abilities of workers change over time. A physiotherapist is a health expert who assesses plans and implements therapeutic and rehabilitation procedures. The aim of this study was to determine the level of work ability of physiotherapists and to investigate its relations to some socio-demographic variables. The study included 61 physiotherapists at the Zagreb University Hospital Centre. The average subject age was 42.8 11.05. We used the Work Ability Index Questionnaire – WAI for assessing their work ability. The results show that the average work ability index is 39.16 ± 6.9 points which indicates that the self-reported work ability of physiotherapists is very good. In addition, we found a negative correlation between work ability, age and duration of employment. The most frequent confirmed diagnoses were movement related disorders. We can conclude that on average physiotherapists rate their work ability as very good, while those who are older and have been working longer show lower work ability

Assesment of work ability in physiotherapists

Contemporary concepts of work ability emphasise the need to adjust work conditions to workers’ ability, bearing in mind that the psychophysical abilities of workers change over time. A physiotherapist is a health expert who assesses plans and implements therapeutic and rehabilitation procedures. The aim of this study was to determine the level of work ability of physiotherapists and to investigate its relations to some socio-demographic variables. The study included 61 physiotherapists at the Zagreb University Hospital Centre. The average subject age was 42.8 11.05. We used the Work Ability Index Questionnaire – WAI for assessing their work ability. The results show that the average work ability index is 39.16 ± 6.9 points which indicates that the self-reported work ability of physiotherapists is very good. In addition, we found a negative correlation between work ability, age and duration of employment. The most frequent confirmed diagnoses were movement related disorders. We can conclude that on average physiotherapists rate their work ability as very good, while those who are older and have been working longer show lower work ability

Epidemiological characteristics of primary headaches in a population of students of the University of Applied Health Sciences

Glavobolje su prepoznate kao jedan od najčešćih zdravstvenih problema zbog kojih se pacijenti obraćaju liječniku obiteljske medicine i među deset su vodećih uzroka onesposobljenja, usprkos tome podcjenjuje se opseg i razmjer glavobolja u populaciji te posljedična opterećenja. Cilj ovog istraživanja je utvrditi prevalenciju primarnih glavobolja, individualna i socioekonomska opterećenja te subjektivni doživljaj dobrobiti i kvalitete života u skupini studenata zdravstvenih stručnih studija Zdravstvenog veleučilišta u Zagrebu. Provedeno je presječno epidemiološko istraživanje na populaciji studenata zdravstvenih stručnih studija Zdravstvenog veleučilišta u Zagrebu, ukupno 1364 studenta, odnosno 1104 studentice i 260 studenata. Primjenom upitnika HARDSHIP prikupljeni su demografski i socioekonomski podatci ispitanika; podatci o pojavnosti glavobolja: u životu, u posljednjoj godini i posljednjih 30 dana, podatci koji klasificiraju primarne glavobolje; podatci o ograničenjima uzrokovanima primarnim glavoboljama; podatci o zdravstvenim potrebama ispitanika s primarnim glavoboljama; podatci o utjecaju primarne glavobolje na kvalitetu života i osjećaj dobrobiti ispitanika. U provedenom istraživanju prema dijagnostičkom algoritmu HARDSHIP u populaciji studenata Zdravstvenog veleučilišta (N=1350; 81.3% ženskog spola i 18.7% muškog spola,) prosječne dobi od 23 godine (M=22,9) utvrđena je jednogodišnja prevalencija migrene kod 38.9% ispitanika i tenzijske glavobolje kod 35.6% ispitanika; 91% ispitanika pozitivno je odgovorilo na pitanje o pojavnosti glavobolje u proteklih 12 mjeseci, 74,5% ispitanika pozitivno je na dijagnostičke kriterije za migrenu i tenzijsku glavobolju, 121 (9%) ispitanik negativan je na kriterije probira, a 223 (16,5%) ispitanika mogu se uvrstiti u kategoriju nediferencirane glavobolje koja je definirana trajanjem kraćim od 1 sata i s blagim intenzitetom. Utvrđena je dijagnoza migrene češća kod studentica, 41.7%, u usporedbi s učestalošću kod studenata, 26.9% (omjer M:Ž = 1:1,5). Dijagnoza tenzijske glavobolje utvrđena je kod 35% studentica i kod 38,3 % studenata (omjer M:Ž = 1:0,9). Utvrđena su individualna i socioekonomska opterećenja povezana s glavoboljom, studentice pozitivne na kriterije probira za migrenu imaju veća individualna i socioekonomska opterećenja koja su povezana s glavoboljom, češće upotrebljavaju lijekove i zdravstvenu zaštitu te imaju nižu procjenu subjektivnog osjećaja dobrobiti i kvalitete života u odnosu na ispitanike bez glavobolja i pozitivne na kriterije probira za tenzijske glavobolje i nediferencirane glavobolje. Dobiveni rezultati pokazuju višu prevalenciju primarnih glavobolja u usporedbi s objavljenim rezultatima epidemioloških istraživanja u svijetu. Provedba populacijskih istraživanja u području epidemiologije primarnih glavobolja sa snažnim fokusom na individualna i socioekonomska opterećenja uzrokovana glavoboljom nužna su za prikupljanje relevantnih dokaza o prevalenciji primarnih glavobolja u skladu s aktualnom Međunarodnom klasifikacijom glavobolja, kao i za stvaranje preduvjeta za ekonomično upravljanje zdravstvenim resursima.Headaches are a prevalent health condition that leads patients to seek medical assistance and ranks among the top ten causes of disability. However, the extent and impact of headaches in the population are often underestimated. The aim of this cross-sectional epidemiological study is to determine the prevalence of primary headaches, as well as the individual and socioeconomic burdens, subjective well-being, and quality of life among a population of students at the University of Applied Health Sciences in Zagreb. The study found a one-year prevalence of migraines in 38.9% of participants and tension-type headaches in 35.6% (N=1350; 81.3% female and 18.7% male). Migraines were more commonly diagnosed among female students (41.7%) compared to male students (26.9%) with a gender ratio of 1:1.5. The diagnosis of tension-type headaches was established in 35% of female students and 38.3% of male students, with a gender ratio of 1:0.9. The study also identified individual and socioeconomic burdens associated with headaches. Female students who tested positive for migraine screening criteria experienced greater burdens in terms of both individual well-being and socioeconomic factors. Population-based research with a strong focus on understanding the individual and socioeconomic burdens caused by headaches is crucial for effective healthcare resource management

Epidemiological characteristics of primary headaches in a population of students of the University of Applied Health Sciences

Glavobolje su prepoznate kao jedan od najčešćih zdravstvenih problema zbog kojih se pacijenti obraćaju liječniku obiteljske medicine i među deset su vodećih uzroka onesposobljenja, usprkos tome podcjenjuje se opseg i razmjer glavobolja u populaciji te posljedična opterećenja. Cilj ovog istraživanja je utvrditi prevalenciju primarnih glavobolja, individualna i socioekonomska opterećenja te subjektivni doživljaj dobrobiti i kvalitete života u skupini studenata zdravstvenih stručnih studija Zdravstvenog veleučilišta u Zagrebu. Provedeno je presječno epidemiološko istraživanje na populaciji studenata zdravstvenih stručnih studija Zdravstvenog veleučilišta u Zagrebu, ukupno 1364 studenta, odnosno 1104 studentice i 260 studenata. Primjenom upitnika HARDSHIP prikupljeni su demografski i socioekonomski podatci ispitanika; podatci o pojavnosti glavobolja: u životu, u posljednjoj godini i posljednjih 30 dana, podatci koji klasificiraju primarne glavobolje; podatci o ograničenjima uzrokovanima primarnim glavoboljama; podatci o zdravstvenim potrebama ispitanika s primarnim glavoboljama; podatci o utjecaju primarne glavobolje na kvalitetu života i osjećaj dobrobiti ispitanika. U provedenom istraživanju prema dijagnostičkom algoritmu HARDSHIP u populaciji studenata Zdravstvenog veleučilišta (N=1350; 81.3% ženskog spola i 18.7% muškog spola,) prosječne dobi od 23 godine (M=22,9) utvrđena je jednogodišnja prevalencija migrene kod 38.9% ispitanika i tenzijske glavobolje kod 35.6% ispitanika; 91% ispitanika pozitivno je odgovorilo na pitanje o pojavnosti glavobolje u proteklih 12 mjeseci, 74,5% ispitanika pozitivno je na dijagnostičke kriterije za migrenu i tenzijsku glavobolju, 121 (9%) ispitanik negativan je na kriterije probira, a 223 (16,5%) ispitanika mogu se uvrstiti u kategoriju nediferencirane glavobolje koja je definirana trajanjem kraćim od 1 sata i s blagim intenzitetom. Utvrđena je dijagnoza migrene češća kod studentica, 41.7%, u usporedbi s učestalošću kod studenata, 26.9% (omjer M:Ž = 1:1,5). Dijagnoza tenzijske glavobolje utvrđena je kod 35% studentica i kod 38,3 % studenata (omjer M:Ž = 1:0,9). Utvrđena su individualna i socioekonomska opterećenja povezana s glavoboljom, studentice pozitivne na kriterije probira za migrenu imaju veća individualna i socioekonomska opterećenja koja su povezana s glavoboljom, češće upotrebljavaju lijekove i zdravstvenu zaštitu te imaju nižu procjenu subjektivnog osjećaja dobrobiti i kvalitete života u odnosu na ispitanike bez glavobolja i pozitivne na kriterije probira za tenzijske glavobolje i nediferencirane glavobolje. Dobiveni rezultati pokazuju višu prevalenciju primarnih glavobolja u usporedbi s objavljenim rezultatima epidemioloških istraživanja u svijetu. Provedba populacijskih istraživanja u području epidemiologije primarnih glavobolja sa snažnim fokusom na individualna i socioekonomska opterećenja uzrokovana glavoboljom nužna su za prikupljanje relevantnih dokaza o prevalenciji primarnih glavobolja u skladu s aktualnom Međunarodnom klasifikacijom glavobolja, kao i za stvaranje preduvjeta za ekonomično upravljanje zdravstvenim resursima.Headaches are a prevalent health condition that leads patients to seek medical assistance and ranks among the top ten causes of disability. However, the extent and impact of headaches in the population are often underestimated. The aim of this cross-sectional epidemiological study is to determine the prevalence of primary headaches, as well as the individual and socioeconomic burdens, subjective well-being, and quality of life among a population of students at the University of Applied Health Sciences in Zagreb. The study found a one-year prevalence of migraines in 38.9% of participants and tension-type headaches in 35.6% (N=1350; 81.3% female and 18.7% male). Migraines were more commonly diagnosed among female students (41.7%) compared to male students (26.9%) with a gender ratio of 1:1.5. The diagnosis of tension-type headaches was established in 35% of female students and 38.3% of male students, with a gender ratio of 1:0.9. The study also identified individual and socioeconomic burdens associated with headaches. Female students who tested positive for migraine screening criteria experienced greater burdens in terms of both individual well-being and socioeconomic factors. Population-based research with a strong focus on understanding the individual and socioeconomic burdens caused by headaches is crucial for effective healthcare resource management