Exceptionally high sea levels in the northern Adriatic and the east-to-west sea-level slope

Jadransku obalu ponekad pogađaju ekstremno visoke razine mora pri čemu je Venecija najizloženija njihovom učinku. Ovaj fenomen nastaje kao superpozicija nekoliko procesa u moru od kojih je najvažniji olujni uspor tj. prisilno uzdizanje razine mora pod utjecajem tlaka zraka i vjetra. U posljednjih desetak godina zabilježeno je nekoliko iznimnih poplava prilikom kojih je zahvaćen veći dio istočne obale s istovremeno umjerenim intenzitetom na suprotnoj obali. Cilj rada je odgonetnuti meteorološke uvjete tj. razdiobu prizemnog tlaka zraka i vjetra koji su naročito opasni za istočnu odnosno zapadnu obalu Jadrana te ocijeniti hoće li se njihove karakteristike mijenjati u budućoj klimi. Rad sadrži: (1) detaljnu empirijsku analizu dviju destruktivnih poplava koje su pogodile jadransku obalu 4. studenoga 1966. i 1. prosinca 2008.; (2) identifikaciju sinoptičkih uvjeta povoljnih za poplavljivanje istočne odnosno zapadne obale Jadrana, na temelju analize događaja izdvojenih iz 31-godišnjih nizova vodostaja u Bakru i Veneciji (uz izvođenje numeričkih eksperimenata); (3) istraživanje kako će se klimatske promjene odraziti na pojave opasnih epizoda vjetra u budućnosti, koristeći simulacije tri regionalna klimatska modela. Rezultati su pokazali da se prilikom olujnih uspora u Jadranu, osim nagiba morske površine uzduž bazena, uspostavlja i značajan nagib u poprečnom smjeru. Odnos uzdužnog i poprečnog nagiba određuje intenzitet poplave na određenoj obali. Ustanovljeno je da je istočna obala, u odnosu na zapadnu, ugroženija za vrijeme dubljih sredozemnih ciklona pomaknutih na sjever. U ovim prilikama se iznad Jadrana razvija jugo s izraženom poprečnom komponentom prema istočnoj obali te smicanjem uzdužne komponente s većim brzinama uz istočnu obalu. Ovime je pokazano da poplavljivanje istočne jadranske obale ne ovisi samo o vjetru prema obali već i o smicanju komponente vjetra paralelne s obalom. Analizom polja vjetra iz klimatskih simulacija ustanovljeno je da nas u budućnosti očekuju uvjeti slični sadašnjima. Ovaj signal je robustan po više kriterija, uz malu vjerojatnost da će doći do promjene svojstava potencijalno opasnih epizoda vjetra.Extended abstract in the thesi

Exceptionally high sea levels in the northern Adriatic and the east-to-west sea-level slope

Jadransku obalu ponekad pogađaju ekstremno visoke razine mora pri čemu je Venecija najizloženija njihovom učinku. Ovaj fenomen nastaje kao superpozicija nekoliko procesa u moru od kojih je najvažniji olujni uspor tj. prisilno uzdizanje razine mora pod utjecajem tlaka zraka i vjetra. U posljednjih desetak godina zabilježeno je nekoliko iznimnih poplava prilikom kojih je zahvaćen veći dio istočne obale s istovremeno umjerenim intenzitetom na suprotnoj obali. Cilj rada je odgonetnuti meteorološke uvjete tj. razdiobu prizemnog tlaka zraka i vjetra koji su naročito opasni za istočnu odnosno zapadnu obalu Jadrana te ocijeniti hoće li se njihove karakteristike mijenjati u budućoj klimi. Rad sadrži: (1) detaljnu empirijsku analizu dviju destruktivnih poplava koje su pogodile jadransku obalu 4. studenoga 1966. i 1. prosinca 2008.; (2) identifikaciju sinoptičkih uvjeta povoljnih za poplavljivanje istočne odnosno zapadne obale Jadrana, na temelju analize događaja izdvojenih iz 31-godišnjih nizova vodostaja u Bakru i Veneciji (uz izvođenje numeričkih eksperimenata); (3) istraživanje kako će se klimatske promjene odraziti na pojave opasnih epizoda vjetra u budućnosti, koristeći simulacije tri regionalna klimatska modela. Rezultati su pokazali da se prilikom olujnih uspora u Jadranu, osim nagiba morske površine uzduž bazena, uspostavlja i značajan nagib u poprečnom smjeru. Odnos uzdužnog i poprečnog nagiba određuje intenzitet poplave na određenoj obali. Ustanovljeno je da je istočna obala, u odnosu na zapadnu, ugroženija za vrijeme dubljih sredozemnih ciklona pomaknutih na sjever. U ovim prilikama se iznad Jadrana razvija jugo s izraženom poprečnom komponentom prema istočnoj obali te smicanjem uzdužne komponente s većim brzinama uz istočnu obalu. Ovime je pokazano da poplavljivanje istočne jadranske obale ne ovisi samo o vjetru prema obali već i o smicanju komponente vjetra paralelne s obalom. Analizom polja vjetra iz klimatskih simulacija ustanovljeno je da nas u budućnosti očekuju uvjeti slični sadašnjima. Ovaj signal je robustan po više kriterija, uz malu vjerojatnost da će doći do promjene svojstava potencijalno opasnih epizoda vjetra.Extended abstract in the thesi

Exceptionally high sea levels in the northern Adriatic and the east-to-west sea-level slope

Jadransku obalu ponekad pogađaju ekstremno visoke razine mora pri čemu je Venecija najizloženija njihovom učinku. Ovaj fenomen nastaje kao superpozicija nekoliko procesa u moru od kojih je najvažniji olujni uspor tj. prisilno uzdizanje razine mora pod utjecajem tlaka zraka i vjetra. U posljednjih desetak godina zabilježeno je nekoliko iznimnih poplava prilikom kojih je zahvaćen veći dio istočne obale s istovremeno umjerenim intenzitetom na suprotnoj obali. Cilj rada je odgonetnuti meteorološke uvjete tj. razdiobu prizemnog tlaka zraka i vjetra koji su naročito opasni za istočnu odnosno zapadnu obalu Jadrana te ocijeniti hoće li se njihove karakteristike mijenjati u budućoj klimi. Rad sadrži: (1) detaljnu empirijsku analizu dviju destruktivnih poplava koje su pogodile jadransku obalu 4. studenoga 1966. i 1. prosinca 2008.; (2) identifikaciju sinoptičkih uvjeta povoljnih za poplavljivanje istočne odnosno zapadne obale Jadrana, na temelju analize događaja izdvojenih iz 31-godišnjih nizova vodostaja u Bakru i Veneciji (uz izvođenje numeričkih eksperimenata); (3) istraživanje kako će se klimatske promjene odraziti na pojave opasnih epizoda vjetra u budućnosti, koristeći simulacije tri regionalna klimatska modela. Rezultati su pokazali da se prilikom olujnih uspora u Jadranu, osim nagiba morske površine uzduž bazena, uspostavlja i značajan nagib u poprečnom smjeru. Odnos uzdužnog i poprečnog nagiba određuje intenzitet poplave na određenoj obali. Ustanovljeno je da je istočna obala, u odnosu na zapadnu, ugroženija za vrijeme dubljih sredozemnih ciklona pomaknutih na sjever. U ovim prilikama se iznad Jadrana razvija jugo s izraženom poprečnom komponentom prema istočnoj obali te smicanjem uzdužne komponente s većim brzinama uz istočnu obalu. Ovime je pokazano da poplavljivanje istočne jadranske obale ne ovisi samo o vjetru prema obali već i o smicanju komponente vjetra paralelne s obalom. Analizom polja vjetra iz klimatskih simulacija ustanovljeno je da nas u budućnosti očekuju uvjeti slični sadašnjima. Ovaj signal je robustan po više kriterija, uz malu vjerojatnost da će doći do promjene svojstava potencijalno opasnih epizoda vjetra.Extended abstract in the thesi

Long-term measurements at Bakar tide-gauge station (east Adriatic)

U radu su detaljno prikazana mjerenja satnih visina razine mora na mareografskoj postaji Bakar, smještenoj na istočnoj obali Jadrana. Mareografska je postaja utemeljena 1929. godine, a prikupljeni podaci predstavljaju najdulji vremenski niz nekog oceanografskog parametra izmjerenog u Republici Hrvatskoj. Podaci su do sada korišteni u mnogobrojnim znanstvenim studijama a imali su i praktičnu primjenu. Vodostaji su izmjereni analognim plovčanim mareografom uz koji su nedavno postavljena i dva digitalna instrumenta. U radu je opisana lokacija bakarske postaje, njena operativna povijest, održavanje, princip mjerenja, provjera lokalne mareografske nule te povijest geodetskih niveliranja. Uključeni su i detalji o uzorkovanju, provjeri kvalitete i obradi podataka. Također, dan je kratak pregled najvažnijih znanstvenih rezultata proizašlih iz ovih mjerenja, a spomenute su i neke praktične primjene. Podaci su dostupni u bazi SEANOE (Međugorac i sur., 2021; https://doi.org/10.17882/85171).We present hourly sea levels at Bakar tide-gauge station, located on the east coast of the Adriatic Sea. The station was established in 1929. The recorded data represent the longest time series of an oceanographic parameter measured in Croatia. They have been used in various scientific studies and practical applications. Sea levels were collected using float-type chart-recording tide gauge to which two digital instruments have been added recently. We describe station\u27s location, its operational history, maintenance, principle of measurements, recorder zero checks and practice, and leveling history. Details on data sampling, quality checks and processing are included. Also, a brief summary of the most important results derived from these data is given and some practical applications are mentioned. The data are available through SEANOE (Međugorac et al., 2021; https://doi.org/10.17882/85171)

Coastal Sea Level Monitoring in the Mediterranean and Black Seas

Spanning over a century, a traditional way to monitor sea level variability by tide gauges is – in combination with modern observational techniques like satellite altimetry – an inevitable ingredient in sea level studies over the climate scales and in coastal seas. The development of the instrumentation, remote data acquisition, processing and archiving in last decades allowed for extending the applications towards a variety of users and coastal hazard managers. The Mediterranean and Black50 seas are an example for such a transition – while having a long tradition for sea level observations with several records spanning over a century, the number of modern tide gauge stations are growing rapidly, with data available both in real-time and as a research product at different time resolutions. As no comprehensive survey of the tide gauge networks has been carried out recently in these basins, the aim of this paper is to map the existing coastal sea level monitoring infrastructures and the respective data availability. The survey encompasses description of major monitoring networks in the Mediterranean and Black55 seas and their characteristics, including the type of sea level sensors, measuring resolutions, data availability and existence of ancillary measurements, altogether collecting information about 236 presently operational tide gauge stations. The availability of the Mediterranean and Black seas sea level data in the global and European sea level repositories has been also screened and classified following their sampling interval and level of quality-check, pointing to the necessity of harmonization of the data available with different metadata and series at different repositories. Finally, an assessment of the networks’ capabilities60 for their usage in different sea level applications has been done, with recommendations that might mitigate the bottlenecks and assure further development of the networks in a coordinated way, being that more necessary in the era of the human-induced climate changes and the sea level ris