Fizičko-geografski uvjeti za rast vinove loze na području Krasa, Slovenija

The paper presents the results of research that focused on dependence of vine growth to physical geographical conditions in the research area of Karst region - geologic, geomorphologic, climatic and soil conditions. Among the conditions the biggest impacts are climatic and soil conditions. We have found that in the case of the research area the geologic conditions are as important as climatic and soil conditions. Vine growth is best in the middle part of the research area, between the villages of Tomaj, Dutovlje in Križ and also in the area of Avber and Komen where specific geological formations cause the better soil quality.U radu su predstavljeni rezultati istraživanja utjecaja fizičko-geografskih čimbenika (geološka građa, reljef, klima i pedologija) na rast vinove loze. Uz klimu i tlo, kao najvažnije čimbenike za rast vinove loze, istraživanjima je ustanovljeno da na području Krasa jednako značenje ima i geološka podloga. Vinova loza najbolje uspijeva na središnjem dijelu proučavanoga područja, i to između Tomaja, Dutovlja i Križa te u okolici Avbera i Komna, gdje su specifične geološke osobine pogodovale i nastanku kvalitetnijih tala

Vinova loza i vinogradarstvo Krasa (Slovenija)

Vine in the Slovene Kras (Karst) region is unique due to the specific geologic, climatic, geomorphologic and soil conditions. Small sized villages with low number of inhabitants are typical for the area as well as fragmented land units. The percentage of the active population in agricultural sector is continuously decreasing. With the land use data for years 1961, 1994 and 2000 we studied the changes in land use by land register units in the area. Abandonment of arable land and its grass overgrowing, insufficient vineyard renewal, abandonment of cattle breeding and forest overgrowing are the biggest threats to the vine growth in the area. Due to forest overgrowing the local wind called "burja" is weaker and less frequent which leads to higher relative air moisture. The last mentioned fact is of the most important ones, because the local vine is very sensitive to high air moisture conditions which cause different kinds of plant diseases. The renewal of the vineyards in the Karst area is insufficient to maintain the present situation. In the last few years local farmers have been trying to protect the local wine called "Teran" as a regional specialty.Vinova loza na Krasu uspijeva zbog posebnih geoloških, klimatskih i geomorfoloških te pedoloških prilika. Za to područje karakteristična su sela s malim brojem stanovnika, usitnjenim zemljišnim posjedima i stalnim smanjivanjem udjela zaposlenih u primarnom sektoru. Na osnovi podataka za godine 1991., 1994. i 2000. utvrdili smo stanje i promjene u upotrebi parcela u katastarskim općinama na istraživanom području. Napuštanje obradivih površina i njihovo ozelenjivanje, nedostatno obnavljanje vinograda, odbacivanje ispaše, zarašćivanje pašnjaka, a s time nezaustavljivo širenje šumskih površina, predstavlja najveću prijetnju vinovoj lozi na Krasu. Upravo širenje šumskih površina smanjuje također čestinu i snagu bure, što se odražava u većoj relativnoj vlazi, pa je tako loza refošk najviše pogođena budući da je osobito osjetljiva na plijesan. Vinograde na Krasu ne obnavljaju u dovoljnoj mjeri da bi se održalo barem postojeće stanje. Već neko vrijeme pokušavaju kraški vinogradari zaštititi vino teran kao regionalnu posebitost slovenskog Krasa

Small Size Protected Areas – Development Potentials of Slovenia

Dobro očuvana prirodna sredina, visoki stupanj bioraznolikosti i jedinstvena mozaička struktura krajolika Slovenije doveli su do relativno visokog udjela zaštićenih područja, područja Natura 2000, kao i ekološki značajnih područja. Zaštićena područja se uglavnom smatraju kočnicom, rijetko kao prilika za razvoj, što najviše proizlazi iz rezultata prostornog planiranja i zaštite prirode u prošlosti. Članak predstavlja dva manja područja istraživanja – spomenik prirode i park prirode. Ta dva primjera pokazuju sadašnju valorizaciju prirodnih vrijednosti i stupanj uključivanja potencijala zaštićenog područja u regionalni razvoj. Održivi regionalni razvoj uz aktivaciju različitih potencijala zaštićenog područja još uvijek je na početku, a razvijat će se samo uz efikasan sustav upravljanja s poticanjem društvenog kapitala i razvoja ljudskih resursa.A well preserved natural environment, a high level of biodiversity and a unique mosaic landscape structure in Slovenia has led to a relatively high percentage of protected areas, areas of Natura 2000, as well as ecologically important areas. Protected areas are mainly recognized as development restriction and rarely as development opportunity, although they are more a coincidental result of past spatial planning and nature preservation. The paper presents two smaller study areas –a natural monument and a landscape park. The two cases show the present activation of natural values and the rate of inclusion of protected area potential into endogen regional development. The sustainable regional development with activation of various protected area’s potentials is still at the beginning and will only be developing through the efficient management system as well as with encouragement of social capital and human resources development

Periglacial Relief in Velebit Mountain Area

Iako je Velebit niska planina koja se nalazi u umjerenom klimatskom pojasu, u njegovom vršnom dijelu javljaju se periglacijalni procesi u oblikovanju reljefa. Razlog tome je međuovisnost djelovanja geoloških, geomofoloških, klimatskih, vegetacijskih i pedoloških značajki, ali i dugotrajnih antropogenih i zoogenih utjecaja. Među periglacijalnim oblicima mogu se izdvojiti oni nastali snježnim i mraznim procesima.Although the Velebit is a low mountain situated in the moderate climate zone, there exist periglacial processes in relief modelling in its highest part. The reason for this is interdependance of geological, geomorphological, climatic, vegetational and pedological influences, but also long antropogenic and zoogenic influences. Among periglacial forms the features which originated from the activity of nival and frost processes can be singled out

Perinatalna zaščita z imunoglobulinom anti-D in vpliv senzibilizacije na antigen RhD med nosečnicami v Sloveniji

Izhodišča: Senzibilizacije na eritrocitne antigene so lahko pomemben vzrok perinatalne obolevnosti plodov in novorojenčkov. Od vseh eritrocitnih antigenov lahko med nosečnostjo preprečujemo nastanek aloprotiteles le proti antigenu RhD (D), in sicer s perinatalnim preventivnim vbrizganjem imunoglobulina anti-D (Ig anti-D). Kljub temu odkrivamo med nosečnicami nove senzibilizacije na antigen D. Namen članka je določiti incidenco senzibilizacij na antigen D med nosečnicami v Sloveniji v obdobju od 1. 1. 2010 do 31. 12. 2020 ter prepoznati najverjetnejše vzroke za njihov nastanek. Metode: Retrospektivno smo pregledali medicinsko dokumentacijo z anamnestičnimi podatki in izvide laboratorijskih preiskav v transfuzijskem informacijskem sistemu za nosečnice, pri katerih smo v izbranem obdobju prvič odkrili protitelesa anti-D. Iz dokumentacije smo razbrali najverjetnejše vzroke za nastanek anti-D. Raziskava je potekala na Zavodu RS za transfuzijsko medicino v Ljubljani (ZTM) ter na Centru za transfuzijsko medicino v Univerzitetnem kliničnem centru Maribor (CTM). Rezultati: V obravnavanem obdobju smo odkrili 69 novih senzibilizacij na antigen D, kar pomeni, da se je senzibiliziralo 0,16 % D-negativnih (D-neg) nosečnic oz. 0,26 % D-neg nosečnic s tveganjem. Med nosečnostjo je nastalo 45 % senzibilizacij, 29 % po rojstvu D-pozitivnega (D-poz) otroka, 9 % po predhodni prekinitvi nosečnosti. Od 45 % senzibilizacij med nosečnostjo bi lahko preprečili 8 primerov (26 %), 1 primera (3 %) nismo mogli preprečiti, ostali primeri (71 %) pa so najverjetneje posledica tihih fetomaternalnih krvavitev (FMK). Od 38 % senzibilizacij, ki so nastale po predhodnem porodu ali prekinitvi nosečnosti, bi lahko preprečili 4 primere (15 %): 2 primera po prekinitvi nosečnosti, 1 primer po rojstvu D-poz otroka v tujini, 1 primer zavrnitve zaščite. Skupno bi lahko preprečili 12 senzibilizacij (17,5 %), ki so najverjetneje posledica nepopolnega upoštevanja smernic za preventivno vbrizganje Ig anti-D (med njimi sta 2 nosečnici (3 %) zaščito zavrnili), enega primera (1,5 %) nismo mogli preprečiti (nosečnica kljub krvavitvi ni prišla h ginekologu). Zaključek: Več kot 80 % senzibilizacij je nastalo kljub upoštevanju smernic za njihovo preprečevanje, 12 primerov (17,5 %) bi lahko preprečili (7 primerov nepopolne perinatalne zaščite z Ig anti-D, 1 primer neizvedene zaščite po rojstvu D-poz otroka in 2 po prekinitvi nosečnosti, 2 primera zavrnjene zaščite), enega primera (1,5 %) pa kljub upoštevanju smernic nismo mogli preprečiti, ker nosečnica kljub krvavitvi ni obiskala ginekologa. Novi ukrep za preprečevanje senzibilizacij bi lahko bila rutinska zaščita z Ig anti-D še v drugem trimesečju nosečnosti in dodatni izobraževalni programi pred načrtovanjem nosečnosti. Posebno pozornost bi bilo potrebno nameniti prepoznavanju in ukrepanju ob možnih dogodkih, ko lahko pride do senzibiliziranja v nosečnosti, krvni skupini D ter ob posledicah zavrnitve zaščite z Ig anti-D. Ciljana zaščita že predstavlja enega od ukrepov na tem področju

Geografska identifikacija razvojnih potencijala za održivi razvoj zaštićenih područja Slovenije

The principles of sustainable development for protected areas give priority to environmental objectives, but the economic and social objectives, have an important development role as well. A version of regional development of protected areas in various landscape types and settlement areas, which has a strong conservation component, is attainable only through a sustainable and responsible, multilevel activation of endogenous development potential. Only in this way it is possible to implement the challenging and necessary transition from passive to active biodiversity and geodiversity conservation.Principi održivog razvoja zaštićenih područja daju prednost ciljevima usmjerenima na zaštitu okoliša, no ekonomski i društveni ciljevi također igraju važnu ulogu u razvoju. Regionalni razvoj zaštićenih područja u različitim tipovima krajolika i oblika naseljenosti sa snažnom konzervacijskom komponentom moguće je postići samo kroz održivo i odgovorno aktiviranje unutarnjih razvojnih potencijala. Samo se tako može implementirati izazovnu i nužnu tranziciju iz pasivne u aktivnu zaštitu bioraznolikosti i georaznolikosti

Types of grikes and their genesis on the Velebit Mountain

Karbonatne stijene koje prevladavaju u sastavu gorskog hrpta masiva Velebita pogodovale su nastanku brojnih krških oblika. Na površini se svojom raznolikošću izdvajaju razni tipovi malih \u27\u27izjedlina\u27\u27 - grižina. Njihovo oblikovanje i učestalost pojave posljedica su međuovisnosti geoloških, klimatskih, pedoloških, vegetacijskih i geomorfoloških značajki, ali i antropogenih utjecaja. Među njima se izdvajaju brojni mikro oblici kao što su žljebići, škrape, kamenice, biokorozijska udubljenja, škrapski bunari, krški stolovi, zdjeličaste grižine, te grižine poznate pod lokalnim nazivom \u27\u27sige\u27\u27. Također, kod pojedinih tipova grižina uočavaju se razlike kao posljedica načina na koji su oblikovane: direktno pod utjecajem atmosferske vode, subkutanom korozijom ili vodom koja je u tlu dodatno obogaćena s CO2 biogenog porijekla.Numerous karst forms were generated on carbonate rocks which prevail on the Velebit Mt. Ridge. Here occur numerous varieties of karren (\u27\u27grižine\u27\u27 in Croatian), whose genesis and number is conditioned by interaction of geological, climatic, pedological, floristical and geomorphological characteristics, as well as by antropogenic influence. This term encompases various types of small-scale corrosional forms such as various types of karren, grikes, solution pans – kamenitzas (\u27\u27kamenice\u27\u27 in Croatian), root karren, karren wells, karst tables, pot-like karren, and the karren locally reffered to as \u27\u27sige\u27\u27 (\u27\u27tufa\u27\u27). Several types of karren display differences as a consequence of their genesis; directly under the atmospheric water, subcutal corrosion or the water which was secondary enriched by soil-derived biogenic CO2

Kirgizistan

Leta 1991 je z razpadom Sovjetske zveze nekdanja srednjeazijska republika Kirgizija postala neodvisna država Kirgizistan. To je izrazito gorata država: njen večji del sestavlja Nebeško gorovje ali Tjanšan, ki dokaj revnemu prebivalstvu nudi eno največjih razvojnih priložnosti – gorski turizem v neokrnjeni pokrajini, ki jo zahodni alpinisti in pohodniki šele začenjajo odkrivati. Ob standardnih opisih v vodničku izpostavljamo političnogeografski oris, podroben prikaz odkrivanja dežele z »ruskim« severnim in srednjeazijskim južnim delom ter opisa sufizma in ogromnega jezera Isik Kul, katerega ime v kirgiščini pomeni ‘toplo jezero’

Electric potential difference in oral cavity in patient with burning mouth syndrome

Cilj: Sindrom pekućih usta (SPU) je kronično, idiopatsko, multifaktorijalno bolno stanjekoje karakteriziraju pekuće bolne senzacije u području usne šupljine koje mogu varirati tijekomdana. Simptomi SPU-a mogu potrajati godinama. Bol je najčešće lokaliziran bilateralnou području lateralne i prednje dvije trećine jezika, tvrdog nepca i donje usne. Najčešće se pojavljujeu populaciji žena srednje i starije dobi. Iako je etiopatogeneza ove bolesti i dalje nepoznata,u dijagnostici se koristi metoda isključenja svih mogućih uzročnih čimbenika. Kao jedanod mogućih lokalnih čimbenika u nastanku SPU-a spominje se i galvanizam koji se uusnoj šupljini može javiti kada pacijent ima dvije ili više legura koje međusobno interferiraju,stoga je bitno dobro poznavati svojstva dentalnih materijala koja mogu pridonijeti nastankurazlike električnog potencijala. Svrha rada bila je ispitati pojavnost električnog potencijalakod osoba s dijagnosticiranim primarnim ili sekundarnim sindromom pekućih usta koje imajunajmanje dva metala različite plemenitosti u usnoj šupljini. Ispitanici i postupci: U istraživanjusu sudjelovala 34 pacijenta u SPU-ovoj skupini i 38 pacijenata u kontrolnoj skupini. Rezultati:Statističkom obradom podataka nije otkrivena značajna razlika električnog potencijalameđu ispitanim skupinama (p = 0,925). Zaključak: Iako je razlika električnog potencijala u literaturispomenuta kao potencijalni lokalni čimbenik u nastanku SPU-a, ovim istraživanjemnismo dokazali njihovu povezanost.Aim: Burning mouth syndrome is a chronic, idiopathic, multifactorial painfulcondition which is characterized by a burning sensation in the mouth and can vary during theday. Once BMS symptoms occur, they can last for a few years. The pain is mostly localisedbilaterally in the lateral and anterior two-thirds of tongue, hard palate, and lower lip. BMS ismostly present in middle age and old female population. Even though etiopathogenesis ofthe disease remains unknown, its diagnostic methods are based on exclusion of all possiblecausal factors. Oral electrogalvanism, known as one of the potential factors responsible forBMS can occur when the patient has two or more alloys that can interfere. Therefore it isessential to know all the characteristics of dental materials that may contribute to galvanism.The purpose of this study was to examine the occurence of electrical potential diffrence inpatients with primary or secondary burning mouth syndrome having at least two metals ofdifferent nobility in their oral cavity. Methods: This study included 34 patients in BMS and 38patients in the control group. Results: Statistical analysis of the data revealed no significantdifference in the electrogalvanic potential between the examined gruops (p = 0.925).Conclusion: Although oral electrogalvanism is mentioned in the literature to be potentiallocal factor in BMS development, in this study we did not prove their connection

Burning mouth syndrome- what is new therapeutic approach?

Sindrom pekućih usta predstavlja kompleksan poremećaj kroničnog bola multifaktorijalnoga podrijetla. Sindrom predstavlja izazov u dijagnostici tijekom kliničkog rada. Najveća zastupljenost uočena je u ženskoj populaciji. Prosječna pojavnost kod žena u odnosu na muškarce iznosi 7 : 1. Razvoj sindroma povezuje se s lokalnim, sustavnim, psihološkim i neurološkim poremećajima. Uz pečenje oralne sluznice koje obuhvaća najčešće prednje dvije trećine jezika, pacijenti se javljaju i sa simptomima promjene okusa i suhoće usta. Današnji terapijski pristup obuhvaća medikamentoznu terapiju, kao i bihevioralne i alternativne metode. Svrha ovog rada je prikazati sindrom pekućih usta s osvrtom na terapijski pristup predstavljen u recentnoj literaturi.Burning mouth syndrome is a complex chronic pain disorder of multifactorial origin. The syndrome presents a challenge during clinical work. The highest prevalence was observed in the female population. The average incidence between male and female is 7:1. The development of the syndrome is associated with local, systemic, psychological and neurological causes. Burning sensations usually spans the first two thirds of the tongue. Patients usualy have taste distuurbance and dry mouth sensation. Today\u27s therapeutic approach includes medication therapy as well as behavioral and alternative methods. The purpose of this paper is to present burning mouth syndrome with a review of the therapeutic approach presented in the recent literature