ANTROPOLOGIJA ETNOLOGIJE I OBRATNO

Michael Herzfeld, Ours Once More. Folklore, Ideology, and the Making of Modern Greece, Pella Publishing Company, Inc., New York 1986.; Anthropology through the Looking-Glass. Critical Ethnography in the Margins of Europe, Cambridge University Press, New York 1987

Nasljeđe jugoslavenskih etnologija i suvremeno istraživanje postsocijalizma

U izlaganju se razmatraju uvjeti za antropološko istraživanje postsocijalističkih društava s obzirom na znanstveno nasljeđe etnologija u socijalizmu, posebno na primjeru hrvatske etnologije kao nekadašnjeg dijela jugoslavenskog sustava različitih etnoloških znanstvenih tradicija. Praznina etnografije socijalizma ali i elementi znanstvene postkolonijalnosti u istraživanju i interpretaciji istočnoeuropskih društava od strane zapadne antropologije posljednjih desetak godina otčitavaju se u nasljeđu bivših socijalističkih etnologija i njihovih nesvjesnih ili dirigiranih interpretativnih interesa. *** The conditions for the anthropological research of post-socialist societies are discussed with regard to the legacy of ethnologies in socialism, with the accent on the Croatian ethnology as the former part of the Yugoslav system of different ethnological scientific traditions. The blankness of ethnography of socialism, but also some features of the current anthropological interpretation of the East European cultures, are detected in the underlying heritage of the former socialist ethnologies and their unconscious or dictated interpretative interests

ON THE GROUND OF THE TRIVIAL: A LETTER FROM TRANSITION

Tekst se bavi mogućnostima i dvojbama unutarnjeg problematiziranja i dokumentiranja "stanja tranzicije" hrvatske kulture u uvjetima prebacivanja međunarodne pozornosti s problema "nacionalizama i antagonizama" prema novim interesima postsocijalističkih studija. Primjerom jednog simbolički markantnog kulturalnog događaja upućuje se na nužnost temeljnih promjena kritičkih i analitičkih perspektiva s obzirom na novonastala značenjska zamućenja i inverzije te upletanje medijskog i popularnokulturalnog segmenta u tradicionalni sustav hrvatske političke kulture.The text deals with the possibilities and uncertainties associated with the internal treatment as an issue and documentation of "the state of transition" of Croatian culture, under circumstances of transposition of international attention away from the problem of "nationalism and antagonism" towards the new foci of interest of post-socialist studies. The example of one symbolically striking cultural event indicates the necessity for fundamental changes in critical and analytical perspectives, due to newly-emerging semantic blurring and inversion, and the involvement of media and pop-cultural segmentsin the traditional system of Croatian political culture

THE BORDERS OF CUSTOM

Diskusija o pojmu običaja s pratećim referatima, koja je udružila autoritete na tom području 1987. godine u Zagrebu, uzeta je ovdje kao ogledni tekst koji govori o stanju tog pojma u našoj etnologiji. Članak je posvećen osvjetljavanju kontradikcija pojma kao posljedica različitih pristupa, preklapanja s drugim velikim pojmovima etnologije i uopće razloga koji su doveli do pomisli da bi taj pojam najjednostavnije bilo "baciti kroz prozor"

"TO BE HERE - TO PUBLISH THERE" - On the Position of A Small European Ethnology

U članku se problematizira položaj hrvatske etnologije u ponudi svjetske suvremene antropološke misli. Decentralizacija interpretativne moći i dijalog domaćih etnologija koje nudi postmoderna antropologija, upućuje na poseban komentar položaja znanosti s perifernim statusom. Ovdje se samo naznačuju neka ključna mjesta postmodernističkog zapleta koja, zbog bitno drukčijih povijesti antropologije kao svjetske znanosti i etnologije kao nacionalne, podliježu "autohtoniziranju". Radi se prvenstveno o njegovu kritičkom potencijalu, pogotovo onom izašlom iz antropološkog odmjeravanja problema drugog u etnologijama koje svoj predmet doživljuju kao vlastitu kulturu. Pitanje identiteta pojedinih znanstvenih tradicija upućuje na elemente povijesti etnološkog drugog različite od, danas visoko problematiziranog i osviještenog, antropološkog drugog, kao razlike između primarno nacionalnih i primarno "kolonijalnih" uvida u kulturu unutar paradigmi koje su određivale taj paralelizam: identitet naspram alteritetu, povijesna (vremenska) distanca naspram geografske (prostorne), dijakronijski slijed kulturnih elemenata naspram njihova sinkronijskog međusobnog odnosa, zahvat u tradiciju naspram zahvata u egzotiku, itd. Parafrazirajući Geertzovu glasovitu sintagmu biti tamo-pisati ovdje, kojom označuje udvojeni položaj "egzotičnih" antropologa - koje je postmoderna antropologija dovela "kućnom predmetu", problemima vlastite kulture i vlastitog diskursa - odmjerava se položaj starih domaćih etnografa, problem internacionalizacije malih disciplina kao "biti ovdje - objavljivati tamo". Na ovako postavljenom problemskom planu, dolazi do izražaja i posebnost hrvatske etnološke tradicije s kojom valja računati, ili kao s kapitalom, ili kao s bremenom u višestrano poželjnom međunarodnom dijalogu.The article considers the problem of the position of Croatian ethnology as part of the offer of modern anthropological thought. Decentralisation of interpretative power and the dialogue of domestic ethnologies offered by postmodern anthropology, point the way to specific comment on the position of a science with peripheral status. Mention is made of only certain key points of the postmodernistic scheme, which, because of the essentially different history of anthropology as a global science, and ethnology as a national one, are subject to authochthonisation. Primarily, critical potential is in question, particularly that deriving from the anthropological taking of measure of the problem of the Other in ethnologies which experience their subject as their own culture. Paraphrasing Geertz\u27s well-known sintagm to be there - to write here which denotes the ambiguous position of the "exotic" anthropologist - which postmodern anthropology brought the "domestic subject", the matters of one\u27s own culture and one\u27s own discourse - here the problem of the position of old domestic ethnographers is assessed, along with the problem of the internationalisation of small disciplines as " to be here - to publish there"

ETHNOLOGY OF POST-SOCIALISM AND BEFORE. Or: Twelve Years after "Ethnology of Socialism and after" (Summary)

Cilj je naznačiti neka konceptualna i metodološka pitanja istraživanja kulture nakon socijalizma, odnosno iz vizure iskustveno-metodoloških stečevina europske etnologije i antropologije posljednjih petnaestak godina. Između nekadašnje antropologije u socijalizmu i suvremene antropologije nakon socijalizma ustanovljava se hijatus antropologije socijalizma kao nedorečene konceptualizacije jednoga razdoblja kulture. Drugim riječima, socijalistička kultura se u antropologiji gotovo uvijek tematizirala iz nečeg drugog (tradicijske nacionalne kulture, kulture svakodnevlja, kulture zapadnoeuropskoga kruga, kulture poslijesocijalističkih ratova i nacionalizama, kulture tranzicije jugoistočno-europskih društava itd.). Ima li smisla danas ustanovljavati neki intrinzični kulturni identitet ovoga razdoblja i koji problemi prate pokušaje koji se za to zalažu?The aim of the paper is to point out some of the conceptual and methodological issues of the research of culture after socialism, that is, from the viewpoint of the experience-methodological acquirements of European ethnology and anthropology during the past fifteen years. Between what used to be the anthropology in socialism and the contemporary anthropology after socialism, a hiatus of anthropology of socialism as an understated conceptualisation of a cultural period is being founded. In other words, the socialist culture has almost always been looked into from some other angle (traditional national culture, culture of everyday life, culture of West European circle, cultures of post-socialist wars and nationalisms, cultures of transition of Southeastern European societies, etc). Does it make sense to found an intrinsic cultural identity of this period today and what problems accompany the these attempts