VOKATIVNOST U HRVATSKOJ I SRPSKOJ JEZIČNOJ NORMI I UPOTREBI: MORFOLOŠKI PRISTUP

Rad se bavi vokativnošću kao morfološkom kategorijom u hrvatskom i srpskom jezičnom standardu te u jezičnoj upotrebi. U uvodnom se poglavlju raspravlja o temeljnim obilježjima kategorije. Nadalje, pažnja se usmjerava na vokativnost kao morfološku kategoriju u slavenskim jezicima, posebice u hrvatskom i srpskom. U središnjem dijelu rada prikazuju se i analiziraju rezultati ankete kojom se utvrđuje upotreba vokativnih oblika među izvornim govornicima hrvatskog jezika. Na koncu se raspravlja o uzrocima i posljedicama gubljenja vokativnosti kao morfološke kategorije te spornom statusu vokativa kao padeža

VOKATIVNOST U HRVATSKOJ I SRPSKOJ JEZIČNOJ NORMI I UPOTREBI: MORFOLOŠKI PRISTUP

The article deals with the morphological category of vocative in Croatian and Serbian language norms and language use. After the core features of the category are presented, the introductory part of the article is dedicated to the display of this category in Slavic languages, with special regard to Croatian and Serbian. In the central part of the article the results of the survey on the vocative use are analyzed. The closing chapter raises two questions: (1) What are the causes and effects of losing the morphological category of vocative; (2) Should vocative be considered a case?Rad se bavi vokativnošću kao morfološkom kategorijom u hrvatskom i srpskom jezičnom standardu te u jezičnoj upotrebi. U uvodnom se poglavlju raspravlja o temeljnim obilježjima kategorije. Nadalje, pažnja se usmjerava na vokativnost kao morfološku kategoriju u slavenskim jezicima, posebice u hrvatskom i srpskom. U središnjem dijelu rada prikazuju se i analiziraju rezultati ankete kojom se utvrđuje upotreba vokativnih oblika među izvornim govornicima hrvatskog jezika. Na koncu se raspravlja o uzrocima i posljedicama gubljenja vokativnosti kao morfološke kategorije te spornom statusu vokativa kao padeža

Glavobolje kod adolescenata - učestalost, rizični čimbenici i druge zdravstvene poteškoće: hrvatsko presječno istraživanje

Headaches are very common in school population. The aim of this study was to determine epidemiological data on headaches among Croatian schoolchildren and their connection to risk factors and other health complaints. In the study, we used the Croatian database of the international research entitled Health Behavior in School-aged Children for 2013/2014. It is a cross-sectional study conducted every four years in 44 countries among children aged 11-16. The students were interviewed using an anonymous standardized questionnaire. The Croatian sample consisted of 5741 students, of which 2857(49.8%) girls and 2884 (50.2%) boys. The response rate was 85.9%. Headaches were reported to be often (once a week to daily) by 23.5% of students and were more often in girls and in higher school grades. They were positively linked to cigarette smoking and health complaints such as back pain and stomachache, bad mood, nervousness, irritability, difficulties with sleeping and dizziness. Headaches are associated to many health problems and can cause difficulties in student functioning. This could be a serious problem. This study pointed to connection of headaches with cigarette smoking and importance to underpin the smoking prevention programsGlavobolje su vrlo česte kod školske djece. Cilj ovoga rada bio je utvrditi epidemiološke karakteristike glavobolja kod školske djece i njihovu povezanost s rizičnim čimbenicima i drugim zdravstvenim tegobama. Koristili smo hrvatsku bazu podataka međunarodnog istraživanja Health Behavior in School-aged Children za 2013./2014. godinu. To je presječno istraživanje koje se provodi svake četiri godine u 44 zemlje, a uključuje školsku djecu u dobi od 11 do 16 godina. Učenici se ispituju standardiziranim, anonimnim upitnikom. Uzorkom je u Hrvatskoj obuhvaćeno 5741 učenika, od kojih je bilo 49,8% učenica (n=2857) i 50,2% učenika (n=2884), uz odziv od 85,9%. Glavobolje je imalo često (od jednom tjedno do svakodnevno) 23,5% učenika i to češće kod učenica u višim razredima. Utvrđena je pozitivna povezanost s pušenjem cigareta i drugim zdravstvenim tegobama poput bolova u leđima i trbuhu te lošim raspoloženjem, nervozom, iritabilnosti, poteškoćama spavanja i vrtoglavicama. Glavobolje su povezane s mnogim zdravstvenim tegobama i mogu utjecati na funkcioniranje učenika, što može biti ozbiljan problem. Ovaj rad je ukazao na povezanost glavobolja i pušenja cigareta te na važnost jačanja preventivnih programa u tu svrhu

Pojava vrste Paraleucilla magna (Porifera: Calcarea) na području istočnog dijela Jadranskoga mora

The paper presents the first record of invasive calcareous sponge Paraleucilla magna Klautau, Monteiro & Borojevic, 2004 in the area of the eastern Adriatic coast. The species was observed in the central Adriatic Sea in the area of Ploče harbour (international maritime transport) in 2011. It was present at depth from 0.5 m to 7 m in fouling community of photophilic algae and filter feeders. Maximal recorded abundance of this sponge was 4-5 N m-2 in the autumn. Collected data are the base for future monitoring of sponge’s spreading in the area of the eastern Adriatic coast.Ovaj rad predstavlja prvi nalaz strane vrste spužve vapnenjače Paraleucilla magna Klautau, Monteiro & Borojevic, 2004 na području istočne obale Jadrana. Vrsta je opažena 2011. godine na području luke Ploče (međunarodni pomorski promet) u srednjem Jadranu. Bila je prisutna na dubini od 0,5 m do 7 m u obraštajnoj zajednici fotofilnih algi i filtratorskih vrsta beskralješnjaka. Najveća zabilježena abundancija ove spužve je bila 4-5 N m-2 tijekom jeseni. Sakupljeni podaci su osnova za buduće praćenje širenja ove spužve na području istočne obale Jadrana

Proizvodnja, praksa i stavovi pčelara u Hrvatskoj

We conducted a survey on the beekeeping production, practices and attitudes of 117 beekeepers in Croatia, via a questionnaire. The beekeepers were divided into three groups: full-time (professionals), part-time (side-liners) and hobby (hobbyists) beekeepers. The questions covered the purpose and size of their beekeeping production, the production interests of the beekeepers, treatment of the economically most important honeybee diseases, and the possibilities of the growth of their operation. Professional beekeepers were the youngest (39 years of age on average), with the largest average number of beehives per beekeeper (135 beehives), the largest proportion of LR hives and migratory apiaries, and the largest yearly per hive production of 17.04 kg of honey. The results show that the most marketable beekeeping product was honey, and that professional beekeepers also value propolis as equally interesting for production. They all inherited their beekeeping operations from their predecessors. Varroosis is perceived as the largest cause of honeybee colony death, followed by bad beekeeping practices. About 56% of the beekeepers are prepared to switch to organic/ecological beekeeping. Almost all the beekeepers (96.46%) support the introduction of the early diagnostics of American foulbrood. We found that professional beekeepers prefer the conservative economic model of growth based on their own equity, while hobbyists prefer a more expansive but riskier model of growth based on financial leverage (debt). Professional beekeepers are not inclined to create a mutual beekeepers’ fund to cover losses. On the other hand, they strongly support the idea of creating an alliance for the purpose of joint market penetration.Upitnikom smo proveli istraživanje o pčelarskoj proizvodnji, praksi i stavovima 117 pčelara u Hrvatskoj. Pčelari su bili podijeljeni u tri skupine: profesionalci, pčelari iz dopunske djelatnosti i hobisti. Pitanja su obuhvatila svrhu i veličinu pčelarske proizvodnje, proizvodne interese pčelara, liječenje ekonomski najvažnijih bolesti pčela i mogućnosti za rast djelatnosti. Profesionalni pčelari bili su najmlađi (u prosjeku 39 godina), imali su najveći prosječan broj košnica po pčelaru (135 košnica), imali su najveći udio LR košnica i pokretnih pčelinjaka te su imali i najveću proizvodnju meda po košnici od 17,04 kg. Rezultati pokazuju da je najprodavaniji pčelarski proizvod med, dok profesionalni pčelari i propolis smatraju jednako zanimljivim za proizvodnju. Za razliku od drugih skupina, svi su pčelarstvo naslijedili od svojih predaka. Varooza se smatra najvećim uzrokom uginuća zajednica, a slijedi je loša pčelarska praksa. Oko 56 % pčelara spremno je prijeći na ekološko (organsko) pčelarstvo. Gotovo svi pčelari (96,46 %) podržavaju uvođenje rane dijagnostike američke gnjiloće pčelinjeg legla. Utvrdili smo da profesionalni pčelari preferiraju konzervativni ekonomski model rasta temeljen na vlastitom kapitalu, dok hobisti preferiraju ekspanzivniji, ali i rizičniji model rasta koji se temelji na financijskoj poluzi (dugu). Profesionalni pčelari nisu skloni stvaranju zajedničkoga pčelarskog fonda za pokrivanje gubitaka. S druge strane, snažno podupiru ideju udruživanja sa svrhom zajedničkog prodora na tržište

Potencijali razvitka manjih mjesta i gradova promicanjem knjige i čitanja

Cilj. Cilj je rada upoznati stručnu javnost s projektom Komisije za čitanje Hrvatskoga knjižničarskog društva „Potencijali razvitka manjih mjesta i gradova promicanjem knjige i čitanja“: kada je i kako nastao, koja je (bila) temeljna motivacija za njegovo pokretanje, na koje se strateške dokumente poziva te koje vrijednosti promiče. Razvijena kultura čitanja nije i ne smije biti povlastica stanovnika velikih gradova i sredina. Knjižnice u malim mjestima prepoznate su kao važni nositelji kulturnog života lokalne zajednice, nezamjenjive u provedbi Nacionalne strategije poticanja čitanja. Radom se nastoji ukazati na važnost knjižnica u promicanju prava na čitanje kao kulturnog prava te ukazati na knjižnice i knjižnične projekte kao generatore kulturnoga kapitala i velik potencijal za društveni, gospodarski i turistički razvoj malih sredina poticanjem i promicanjem kulture čitanja. U radu se pokazuju najvažniji statistički podaci i rezultati evaluacije provedene nakon okruglog stola kao središnje aktivnosti projekta u 2022. godini. Pristup/metodologija/dizajn. U prvom se dijelu rada opisuju ishodišta projekta: kulturološki, strateški i strukovni kontekst. Drugi dio opisuje središnju aktivnost projekta – Okrugli stol, održan 10. lipnja 2022. godine u Knjižnici i čitaonici Grada Preloga, kao mjesto susreta knjižničara iz narodnih, osnovnoškolskih i srednjoškolskih knjižnica iz cijele Hrvatske, na kojemu su prikazani primjeri dobre prakse u odnosu na primjenjivost teorijskih postavki i ostvarivost zadanih strateških ciljeva. U trećem se dijelu prezentiraju i analiziraju odgovori dobiveni u procesu evaluacije provedene nakon Okrugloga stola, a kojima se željelo ispitati zadovoljstvo sudionika temom, sadržajem, ozračjem i organizacijom skupa u svrhu planiranja i optimiziranja budućih aktivnosti projekta. Rezultati. Rad, s uporištem u odabranim strateškim dokumentima Vlade Republike Hrvatske, UN-a, Vijeća Europe, UNESCO-a te IFLA-e obrazlaže ostvarivanje potencijala knjižnica u malim mjestima u kontekstu ostvarivanja prava na čitanje kao kulturnog prava. Ukazuje na važnost kulturne raznolikosti te specifi čne mogućnosti i oblike razvoja pojedinih mjesta i regija kroz suradničke programe poticanja čitanja i svih vrsta pismenosti. Donosi rezultate ispitivanja zadovoljstva sudionika provedenim (okruglim stolom). Društveni značaj. Razvijena kultura čitanja podrazumijeva visoku razinu (čitalačke) pismenosti, a visoka razina pismenosti nužan je preduvjet svakog napretka – ekonomskog, socijalnog, kulturnog i osobnog. Stupanj razvijenosti nekoga društva u izravnoj je vezi s razvijenošću kulture čitanja upravo zbog njezinih dugoročnih i dalekosežnih implikacija na sve segmente društva. Originalnost/vrijednost. Rad razmatra promicanje knjige i čitanja u širem kontekstu koji bi možda mogao potaknuti knjižničare i osnivače knjižnica na promišljanje aktivnosti poticanja čitanja s novog motrišta te na ulaganje dodatnih intelektualnih i materijalnih resursa u inovativne kulturne programe u malim sredinama, ostvarene u suradnji s lokalnom zajednicom, što bi u konačnici moglo doprinijeti njihovu kulturnom, društvenom i ekonomskom razvitku i, ako se dosljedno provede, do promjene paradigme na nacionalnoj razini

Predicting autosomal dominant polycystic kidney disease progression: review of promising Serum and urine biomarkers

Autosomal dominant polycystic kidney disease (ADPKD) is one of the leading causes of end-stage renal disease. In spite of the recent tremendous progress in the understanding of ADPKD pathogenesis, the molecular mechanisms of the disease remain incompletely understood. Considering emerging new targeted therapies for ADPKD, it has become crucial to disclose easily measurable and widely available biomarkers for identifying patients with future rapid disease progression. This review encompasses all the research with a shared goal of identifying promising serum or urine biomarkers for predicting ADPKD progression or response to therapy. The rate of the ADPKD progress varies significantly between patients. The phenotypic variability is only partly explained by the underlying genetic lesion diversity. Considering significant decline in kidney function in ADPKD is not usually evident until at least 50% of the parenchyma has been destroyed, conventional kidney function measures, such as glomerular filtration rate (GFR), are not suitable for monitoring disease progression in ADPKD, particularly in its early stages. Since polycystic kidney enlargement usually precedes the decline in GFR, height-adjusted total kidney volume (ht-TKV) has been accepted as an early biomarker for assessing disease severity in ADPKD patients. However, since measuring ht-TKV is time-consuming and observer-dependent, the identification of a sensitive and quickly measurable biomarker is of a great interest for everyday clinical practice. Throughout the last decade, due to development of proteomic and metabolomic techniques and the enlightenment of multiple molecular pathways involved in the ADPKD pathogenesis, a number of urine and serum protein biomarkers have been investigated in ADPKD patients, some of which seem worth of further exploring. These include copeptin, angiotensinogen, monocyte chemoattractant protein 1, kidney injury molecule-1 and urine-to-plasma urea ratio among many others. The aim of the current review is to provide an overview of all of the published evidence on potentially clinically valuable serum and urine biomarkers that could be used for predicting disease progression or response to therapy in patients with ADPKD. Hopefully, this review will encourage future longitudinal prospective clinical studies evaluating proposed biomarkers as prognostic tools to improve management and outcome of ADPKD patients in everyday clinical practice