Ispuštanja i poopćavanja povratne zamjenice u usvajanju povratnih konstrukcija u hrvatskom kao J1

Verb constructions with a reflexive marker are termed “reflexive constructions”. Reflexive constructions in language acquisition research have been studied mainly within a formal theoretical framework while focusing on developmental differences in comprehension of syntactically bound or free pronominal elements. The present study aimed to determine the acquisition pathway of reflexive constructions in Croatian by examining the errors that children produce in early stages of acquisition. Correct and erroneous reflexive verb constructions were extracted from the spontaneous language production of three children previously recorded and transcribed for the Croatian Corpus of Child Language (Kovačević 2003). Errors were classified as omissions or overgeneralizations and further analyzed with respect to the type of reflexive construction, the complexity of the verb’s argument structure and consistency between the reflexive marker and verb. The results showed that children initially omitted the reflexive marker, then gradually introduced it into their production, occasionally overextending its use and thus producing overgeneralization errors. With age they became more successful in producing reflexive constructions. Consistent use of a reflexive marker alongside the verb in child-directed speech influenced the error rates in different types of reflexive constructions, while potential influence of the complexity of argument structure needs to be studied further.Glagolske konstrukcije u kojima se uz glagol nalazi povratna oznaka nazivaju se povratnim konstrukcijama (eng. reflexive constructions). Većina istraživanja usvajanja povratnih konstrukcija provedena je na engleskom govornom području u okviru formalističkih pristupa usvajanju jezika, dok su istraživanja u ostalim jezicima malobrojna, unatoč činjenici da je u mnogim jezicima uloga povratne oznake složenija nego u engleskome. Cilj istraživanja predstavljenog u ovom radu bio je opisati tijek ranog usvajanja povratnih konstrukcija u hrvatskome kao prvom jeziku kroz analizu jezičnih pogrešaka djece. Iz zapisa spontane jezične proizvodnje troje djece od progovaranja do 3. godine (Croatian Corpus of Child Language, Kovačević 2003) izdvojeni su iskazi koji sadrže povratne konstrukcije u ispravnom ili neispravnom obliku. Potonji su analizirani u odnosu na vrstu pogreške – izostavljanje povratne oznake se ili poopćavanje njezine uporabe, složenost argumentne strukture glagola te dosljednost uporabe povratne oznake uz glagol u povratnoj konstrukciji u ciljnom jeziku. Rezultati su pokazali da djeca započinju proizvodnju povratnih konstrukcija u potpunosti izostavljajući povratnu oznaku koju s vremenom počinju rabiti uz glagol, ponekad i u konstrukcijama u kojima njezina uporaba nije ispravna, čime nastaju pogreške poopćavanja uporabe nenaglasnice se. Udio pogrešaka u proizvodnji povratnih konstrukcija smanjuje se s povećanjem dobi djece. Dosljednost uporabe povratne oznake uz glagol u ciljnom jeziku pokazala se kao značajni čimbenik u pogrešnoj proizvodnji glagolskih konstrukcija, dok utjecaj složenosti argumentne strukture glagola treba još istražiti

HRVATSKI KORPUS GOVORNOG JEZIKA (HrAL)

Interest in spoken-language corpora has increased over the past two decades leading to the development of new corpora and the discovery of new facets of spoken language. These types of corpora represent the most comprehensive data source about the language of ordinary speakers. Such corpora are based on spontaneous, unscripted speech defined by a variety of styles, registers and dialects. The aim of this paper is to present the Croatian Adult Spoken Language Corpus (HrAL), its structure and its possible applications in different linguistic subfields. HrAL was built by sampling spontaneous conversations among 617 speakers from all Croatian counties, and it comprises more than 250,000 tokens and more than 100,000 types. Data were collected during three time slots: from 2010 to 2012, from 2014 to 2015 and during 2016. HrAL is today available within TalkBank, a large database of spoken-language corpora covering different languages (https://talkbank.org), in the Conversational Analyses corpora within the subsection titled Conversational Banks. Data were transcribed, coded and segmented using the transcription format Codes for Human Analysis of Transcripts (CHAT) and the Computerised Language Analysis (CLAN) suite of programmes within the TalkBank toolkit. Speech streams were segmented into communication units (C-units) based on syntactic criteria. Most transcripts were linked to their source audios. The TalkBank is public free, i.e. all data stored in it can be shared by the wider community in accordance with the basic rules of the TalkBank. HrAL provides information about spoken grammar and lexicon, discourse skills, error production and productivity in general. It may be useful for sociolinguistic research and studies of synchronic language changes in Croatian.Zanimanje za korpuse govornog jezika posljednja dva desetljeća raste, pri čemu nastaju i razvijaju se novi istovrsni korpusi koji omogućuju uvid u nove činjenice o govornom jeziku. Ova vrsta korpusa predstavlja najiscrpniji izvor podataka o jeziku prosječnoga govornika. Ti se korpusi temelje na spontanom i nestrukturiranom govorenju koje je određeno različitim stilovima, registrima i dijalektima. Cilj je ovog rada predstaviti Hrvatski korpus govornog jezika odraslih (HrAL), njegovu strukturu i moguću primjenu u različitim lingvističkim granama. HrAL je oblikovan uzorkovanjem spontane konverzacije između 617 govornika iz svih hrvatskih županija i sadrži više od 250.000 pojavnica i više od 100.000 različnica. Podatci su prikupljani u tri vremenska razdoblja: od 2010. do 2011., od 2014. do 2015. te tijekom 2016. godine. HrAL je danas dostupan u TalkBank-u, bazi korpusa govornih jezika prikupljenih u različitim jezicima (https://talkbank.org), i to u pododjeljku Conversational analyses corpora unutar Conversational Bank. Podatci su transkribirani, kodirani i segmentirani rabeći transkripcijske for¬ma¬te Codes for Human Analysis of Transcripts (CHAT) i Computerised Language Analysis (CLAN), iz niza programa TalkBank-a. Govorni nizovi segmentirani su na komunikacijske jedinice (C-jedinice) temeljene na sintaktičkom kriteriju. Većina je transkripata povezana sa svojim audiozapisom. TalkBank je javno dostupan, odnosno svi podatci pohranjeni u njemu mogu biti slobodno upotrijeb¬lje¬ni prema osnovnim pravilima TalkBank-a. HrAL daje informacije o gramatici i leksikonu govornog jezika, diskursnim vještinama, proizve-denim pogreškama i produktivnosti općenito. Koristan je za sociolingvistička istraživanja kao i za istraživanja sinkronijskih jezičnih promjena u hrvatskom

Overgeneralisations of the verb stem in the acquisition of Croatian language

Usvajanje morfološkog sustava složen je zadatak u jezičnom usvajanju. Kako bi ga olakšali, mladi govornici rabe različite strategije pojednostavnjivanja. Pojednostavnjivanja sustava s vremenom se u urednome jezičnom razvoju gube i jezik mladoga govornika postaje sve sličniji onomu odraslih govornika. Rekonstrukcija strategija pojednostavnjivanja moguća je proučavanjem preopćavanja (engl. overregularizations), specifične skupine pogrešaka u spontanome govornom jeziku. Prijašnja istraživanja i teorijska promišljanja izdvajaju transparentnost i produktivnost glagolskih paradigmi kao osnovne kriterije opisa preopćavanja glagola tijekom jezičnog usvajanja. Ovaj rad opisuje istraživanje glagolskih preopćavanja u usvajanju hrvatskog jezika. Polazi se od glagolskih paradigmi opisanih u sustavu glagolskih vrsta i razreda kako bi se klasificirala glagolska preopćavanja. U kroatističkoj su literaturi glagoli svrstani u vrste i razrede s obzirom na razliku između infinitivne i prezentske osnove. Veći se dio preopćavanja sastoji od odabira pogrešnog oblika osnove u tvorbi glagolskog oblika (pr. infinitivna osnova: pis–a–, prezentska osnova: piš–e–, ispravan oblik: piš–e–m, preopćavanje: *pis–a–m). Izdvojena su sva glagolska preopćavanja iz Hrvatskog korpusa dječjeg jezika (Kovačević, 2002.), longitudinalnog korpusa koji sadržava transkripte govornog jezika troje djece koja usvajaju hrvatski jezik. Djeca su snimana više puta na mjesec, od progovaranja do otprilike treće godine života. Sva su preopćavanja kategorizirana s obzirom na pripadnost glagola glagolskoj vrsti ili razredu te na pripadnost preopćenog oblika glagolskoj vrsti ili razredu. Analiza pokazuje da je u hrvatskome transparentnost određene glagolske vrste ili razreda ključna za opisivanje preopćavanja. Utjecaj produktivnosti nije se mogao odrediti jer ne postoje glagolske vrste koje su produktivne, a da istovremeno nisu i transparentne.Acquisition of morphology is a demanding task in language acquisition. Young speakers use diverse strategies to simplify complex segments of language morphology. As a child reaches the competence level of adult speakers the need for such strategies gradually decreases. Studying overgeneralisations, specific types of errors occurring during language acquisition, is a way to reconstruct the mechanisms underlying the strategies of simplification. Previous research and theoretical assumptions emphasise the importance of transparency and productivity of morphological paradigms for overgeneralisations. This paper describes the research on verb overgeneralisations in Croatian language acquisition. The system of verb classes and subclasses was used to classify overgeneralisations. Croatian verbs are classified according to differences between present and infinitive stems and most overgeneralizations consist of picking the wrong stem in building a verb form (e.g. inf. stem pis–a– ’write’, pres. stem pi{–e– as in pi{–e–m ’I write’ and overgeneralized form *pis–a–m). The study is based on data from Croatian Corpus of Child Language (Kova~evi}, 2002). Croatian Corpus of Child Language is a longitudinal corpus of spoken language transcripts of children acquiring Croatian. Verb overgeneralisations were classified according to their verb class and the verb class of the overgeneralised form. Analysis shows the influence of transparency of verb paradigm on overgeneralisation. Productivity of verb class did not show the effect on overgeneralisation

KADA JE HRVATSKI PRETEŽAK I HRVATIMA: METODOLOGIJA NASTAVE HRVATSKOGA KAO DRUGOG JEZIKA

Različiti su motivi za studiranje hrvatskog kao drugog jezika. a različite su i metode. Cesta želja Hrvata koji žive u inozemtvu je naučiti svoj materinski jezik. Njihova prijašnja jezična iskust>a (usvajanje jezika kroz interakciju s obitelji, prijateljima i hrvatskim zajednicama) odredila su njihovo znanje jezika u tolikoj mjeri, da se oni razlikuju od drugih učenika hrvatskog, koji su iskusili neku vrstu formalnog, ciljanog poučavanja. Znanstveni i metodološki aspekt poučavanja hrvatskog kao stranog i kao drugog jezika značajno su unaprijeđeni lijekom posljednjih nekoliko godina. Ipak, skupini govornika rvatskog koja živi u inozemstvu posvećeno je malo pažnje. Oni su učili hrvatski kao prvi (u hrvatskim školama u inozemstvu) ili kao strani jezik. Oba su načina neprimjerena njihovim prijašnjim jezičnim iskustvima i njihovu znanju. U radu će biti predstavljeni teorijski i metodološki aspeki poučavanja hrvatskog kao drugog jezika. Posebna pozornost bit će posvećena posebnim potrebama učenika, govornika hrvatskog koji žive u inozemstvu. Također će se pokazati neki materijali koji se koriste u poučavanju uz upute za njihov daljnji razvoj

HRVATSKI KORPUS GOVORNOG JEZIKA (HrAL)

Interest in spoken-language corpora has increased over the past two decades leading to the development of new corpora and the discovery of new facets of spoken language. These types of corpora represent the most comprehensive data source about the language of ordinary speakers. Such corpora are based on spontaneous, unscripted speech defined by a variety of styles, registers and dialects. The aim of this paper is to present the Croatian Adult Spoken Language Corpus (HrAL), its structure and its possible applications in different linguistic subfields. HrAL was built by sampling spontaneous conversations among 617 speakers from all Croatian counties, and it comprises more than 250,000 tokens and more than 100,000 types. Data were collected during three time slots: from 2010 to 2012, from 2014 to 2015 and during 2016. HrAL is today available within TalkBank, a large database of spoken-language corpora covering different languages (https://talkbank.org), in the Conversational Analyses corpora within the subsection titled Conversational Banks. Data were transcribed, coded and segmented using the transcription format Codes for Human Analysis of Transcripts (CHAT) and the Computerised Language Analysis (CLAN) suite of programmes within the TalkBank toolkit. Speech streams were segmented into communication units (C-units) based on syntactic criteria. Most transcripts were linked to their source audios. The TalkBank is public free, i.e. all data stored in it can be shared by the wider community in accordance with the basic rules of the TalkBank. HrAL provides information about spoken grammar and lexicon, discourse skills, error production and productivity in general. It may be useful for sociolinguistic research and studies of synchronic language changes in Croatian.Zanimanje za korpuse govornog jezika posljednja dva desetljeća raste, pri čemu nastaju i razvijaju se novi istovrsni korpusi koji omogućuju uvid u nove činjenice o govornom jeziku. Ova vrsta korpusa predstavlja najiscrpniji izvor podataka o jeziku prosječnoga govornika. Ti se korpusi temelje na spontanom i nestrukturiranom govorenju koje je određeno različitim stilovima, registrima i dijalektima. Cilj je ovog rada predstaviti Hrvatski korpus govornog jezika odraslih (HrAL), njegovu strukturu i moguću primjenu u različitim lingvističkim granama. HrAL je oblikovan uzorkovanjem spontane konverzacije između 617 govornika iz svih hrvatskih županija i sadrži više od 250.000 pojavnica i više od 100.000 različnica. Podatci su prikupljani u tri vremenska razdoblja: od 2010. do 2011., od 2014. do 2015. te tijekom 2016. godine. HrAL je danas dostupan u TalkBank-u, bazi korpusa govornih jezika prikupljenih u različitim jezicima (https://talkbank.org), i to u pododjeljku Conversational analyses corpora unutar Conversational Bank. Podatci su transkribirani, kodirani i segmentirani rabeći transkripcijske for¬ma¬te Codes for Human Analysis of Transcripts (CHAT) i Computerised Language Analysis (CLAN), iz niza programa TalkBank-a. Govorni nizovi segmentirani su na komunikacijske jedinice (C-jedinice) temeljene na sintaktičkom kriteriju. Većina je transkripata povezana sa svojim audiozapisom. TalkBank je javno dostupan, odnosno svi podatci pohranjeni u njemu mogu biti slobodno upotrijeb¬lje¬ni prema osnovnim pravilima TalkBank-a. HrAL daje informacije o gramatici i leksikonu govornog jezika, diskursnim vještinama, proizve-denim pogreškama i produktivnosti općenito. Koristan je za sociolingvistička istraživanja kao i za istraživanja sinkronijskih jezičnih promjena u hrvatskom

Vocabulary Spurt in Language Acquisition

U radu se raspravlja o pojmu rječničkoga brzaca i hrvatskim nazivima za engleske pojmove `word spurt\u27, `vocabulary spurt\u27, `vocabulary burst\u27, `vocabulary explosion\u27, `lexical spurt\u27 ili `naming explosion\u27 koji se pojavljuju u području usvajanja jezika. Nakon raščlambe sadržaja i inačnih naziva toga pojma na engleskome, pokazuju se hrvatske zamjene i njihova prihvaćenost u znanstvenoj zajednici. Radom se predstavlja primjer uspješnoga tvorenja hrvatskih naziva za inačne engleske nazive. Ističe se postojanje jasnoga sustava u postupku izbora, prijevoda i dodatne prilagodbe hrvatskoga nazivlja. On kao ishod ima tri pojma koja odgovaraju izvornicima. Naprošireniji je i značenjski najtočniji naziv rječnički brzac `vocabulary spurt\u27. Naziv leksički brzac `lexical spurt\u27 rjeđi je i značenjski ne tako precizan u odnosu na odrednice veličine i vremena, on pokriva veći raspon promjena u razvoju leksičkoga znanja. Naziv eksplozija imenovanja `naming explosion\u27 ima uže značenje od izvornoga pojma.The paper discusses the concept of vocabulary spurt and different Croatian equivalents for English two-member terms, e.g. synonyms or variants that refer to the same concept. English terms combine words `word\u27, `vocabulary\u27 and `lexical\u27 as the first member and `spurt\u27, `burst\u27 and `explosion\u27 (as the second member e.g. vocabulary spurt, vocabulary burst, vocabulary explosion; word spurt, word burst, word explosion; lexical spurt, lexical burst, lexical explosion), as well as `naming explosion\u27. The first part of the paper presents analysis of the content of mentioned terms in English. It also briefly covers the semantic development of these term in recent years. In the second part Croatian equivalents are described. The authors expose transparent system in choice, translation and further adaptation of Croatian terms. Three terms which are in line with English terms are chosen. The most frequent term is rječnički brzac for `vocabulary spurt\u27, which expresses the meaning of the concept with greatest precision. Less frequent term is leksički brzac `lexical spurt\u27, which is not semantically as precise as rječnički brzac due to its vagueness with respect to time and word-number, while including bigger range of changes in development of lexical knowledge. Term eksplozija imenovanja `naming explosion\u27 has narrower scope of meaning. The paper thus presents an example of successful formation of Croatian terms for different English variants

Dobne razlike u izražavanju uzročnih odnosa u pričama hrvatske djece

A successful narration relies on the ability of an individual to express a coherent sequence of temporally and causally related events organised around a specific theme, and this skill typically develops in early preschool age. Narrative coherence can be assessed by sequences or elements of story grammar. According to the causal network model, story grammar is viewed as an interconnected network of causal relationships, including enabling, physical, motivational, and psychological relationships. The importance of causal coherence has been recognised in many studies dealing with narrative discourse from the developmentalperspective. However, previous studies have reported inconsistent results with respect to the use of different types of causal relationships in the narratives of children of different ages. In the present study, we aimed to examine the differences between preschool and school children in their ability to express causal relationships, both overall and specific, in the narratives that they produce. Participants were monolingual Croatian-speaking children with typical language development, who were stratified into two groups: preschool (n = 41, mean age = 6;3 years) and school children (n = 50, mean age = 8;4 years). Narratives were collected using the Multilingual Assessment Instrument for Narratives (MAIN), which was adapted to Croatian. The results show significant differences between the two groups of children in the overall proportion of causal relationships expressed, as well as specifically in the proportion of motivational relationships. There were no significant differences between the groups in production of enabling, physical, or psychological relationships. School children expressed more causal relationships overall than preschool children, as well as specifically more motivational relationships. As far as we know, this study is the first to investigate causality in the narratives of monolingual Croatian-speaking children using the causal network model. Our results only partially confirm the findings of previous studies, suggesting the need for further research to better understand the development of causal coherence in children’s narrative discourse.Uspješno pripovijedanje temelji se na sposobnosti oblikovanja koherentnoga slijeda vremenski i uzročno povezanih događaja organiziranih oko određene teme. Te se sposobnosti počinju razvijati u ranoj predškolskoj dobi. Koherentnost priče može se procijeniti nizovima elemenata gramatike priče. Prema modelu uzročne mreže gramatika priče promatra se kao međusobno povezana mreža uzročnih odnosa kao što su omogućavajući, fizički, motivacijski i psihološki odnosi. Važnost uzročne koherencije prepoznata je u mnogim istraživanjima koja se bave pripovjednim diskursom iz perspektive jezičnoga usvajanja. Međutim, prijašnja istraživanja pokazuju oprječne rezultate glede uporabe vrsta uzročnih odnosa u pričama djece različite dobi. Cilj ovoga istraživanja bio je ispitati razlike između predškolske i školske djece u ukupnoj proizvodnji uzročnih odnosa i proizvodnji različitih vrsta uzročnih odnosa. U istraživanju su sudjelovala hrvatska jednojezična djeca prosječne dobi 6;3 (n = 41) i 8;4 (n = 50). Priče su prikupljene Višejezičnim instrumentom za ispitivanje pripovijedanja (MAIN) koji je preveden i prilagođen na hrvatski jezik. Rezultati su pokazali statistički značajnu razliku između dviju skupina djece u ukupnom udjelu uzročnih odnosa i u udjelu motivacijskoga odnosa, no nije proanađena značajna razlika u udjelima omogućavajućega, fizičkoga i psihičkog odnosa. Djece školske dobi proizvela su više motivacijskih odnosa i općenito više uzročnih odnosa u usporedbi s djecom predškolske dobi. Ovo je prvo istraživanje u kojem je ispitana uzročnost u pričama hrvatske jednojezične djece rabeći model uzročne mreže. Dobiveni rezultati samo su djelomično potvrdili spoznaje prethodnih istraživanja, što upućuje na to da su potrebna daljnja istraživanja da bi se bolje razumio razvoj uzročne koherencije u dječjem pripovjednom diskursu

Updates in Croatian Corpus of Child Language

Hrvatski korpus dječjega jezika (HKDJ - Kovačević, 2002) sadrži zapise spontane interakcije troje djece s odraslim govornicima iz njihove obiteljske sredine. Nastao je longitudinalnim praćenjem u razdoblju dječjega usvajanja jezika u razdoblju od približno godinu dana do tri godine. HKDJ dio je Svjetske baze dječjega jezika CHILDES (http://childes.psy.cmu.edu/data/Slavic/Croatian) te je kodiran u skladu sa sustavom CHAT. Posljednjih je godina postojeći HKDJ podvrgnut detaljnoj analizi kako bi bio u skladu s promjena i novostima iz sustava CHILDES te kako bi postao pristupačniji korisnicima. Cilj je ovoga rada dati pregled postupka kodiranja HKDJ-a u skladu s pravilima sustava CHAT te dobiti uvid u promjene koje se u prvom redu odnose na sustavno kodiranje pogrešaka, a potom i povezivanje transkripata s audiozapisima pomoću transcriber metode opisane unutar sustava CHILDES. Sve je ovo omogućilo bolju dostupnost HKDJ-a (sada se može pregledavati i bez instalacije specijaliziranih programa) te dostupnost zvučnih datoteka (mogu se preslušavati izravno iz transkripta i to čitave ili iskaz po iskaz).Croatian corpus of child language (CCCL – Kovačević, 2002) consists of language samples of spontaneous interaction of three children and adult speakers in their family environment. The corpus was created by longitudinal monitoring during the period of children\u27s language acquisition from the onset of speech to approximately three years. CCCL is part of the Child Language Data Exchange System CHILDES (http://childes.psy.cmu.edu/data/Slavic/Croatian) and is encrypted in accordance with the CHAT system. In recent years the existing CCCL was subjected to a detailed analysis in order to make it consistent with the changes and developments of the CHILDES system. The aim of this paper is to give an overview of the encoding of CCCL in accordance with the rules of the CHAT system and to gain an insight into the changes that are primarily related to systematic coding of errors. During this process, transcripts have been connected with audio records by using the transcriber method described within the CHILDES system. All this allows for the easier access to the CCCL in general (which can now be viewed without installing specialized applications), and access to sound files of each transcript, available both as whole or related to a specific utterance

Measures of Lexical Diversity in Narratives of Preschool and Early School Age Children

Razvoj rječnika u usvajanju prvoga jezika može se pratiti analizom transkripata govorenog jezika djece predškolske i rane školske dobi, dobivenih, primjerice, pričanjem nepoznate priče prema slikovnom predlošku. Pri analizi rječnika takvih jezičnih uzoraka upotrebljava se niz mjera poznatih kao mjere rječničke raznolikosti. Za dvije mjere, broj različitih riječi (BRR) ili omjer različnica i pojavnica (ORP), utvrđeno je da ovise o duljini transkripta te zbog toga nisu prikladne za analizu. Preporučuje se da se te mjere izračunavaju na ograničenom broju riječi ili da se upotrebljavaju druge mjere, primjerice parametar/mjera D (D) ili pomični prosječni omjer obličnica i pojavnica (MATTR). Dosadašnja istraživanja nisu u potpunosti razriješila dvojbu oko prikladnih mjera za mjerenje rječničke raznolikosti. Validacijska istraživanja u najvećem broju slučajeva temelje se na analizi pisanoga jezika te na analizi engleskoga jezika. Zbog toga je cilj ovog rada bio istražiti koje mjere rječnike raznolikosti mogu razlikovati govorenu jezičnu proizvodnju djece različite dobi u hrvatskom jeziku. S pomoću slikovnice bez riječi Frog, where are you? ispitano je ukupno 157 djece u četiri dobne skupine. Podatci pokazuju da rječnička raznolikost mjerena svim četirima mjerama raste s porastom kronološke dobi. Tri mjere (BRR, ORP, D) statistički značajno razlikuju dvije najmlađe skupine (četverogodišnjaci i šestogodišnjaci) od najstarije (desetogodišnjaci). No, samo mjera MATTR razlikuje dvije najmlađe skupine od dviju najstarijih skupina (osmogodišnjaci i desetogodišnjaci).The development of vocabulary in the first language acquisition can be traced by analysing spoken language transcripts. Such language samples are obtained, for example, by eliciting a story by a wordless picture book. Measures of lexical diversity are used to assess vocabulary development. Two measures, namely the number of different words (NDW) and type-token ratio (TTR) have been criticized for their correlation with the length of transcripts. The recommendation is that a fixed number of words should be used to calculate them or that other measures, resistant to differences in length, should be used. Two of such measures are parameter D (D) and moving average type-token ratio (MATTR). However, there is no consensus in the literature about the most applicable measure of lexical diversity. Also, studies aiming to validate these measures are predominantly based on written language analysis of English language. Therefore, the goal of this study was to explore which measures of lexical diversity best reflect spoken language production of Croatian children of different age. In total 157 children were tested using a picture book Frog, where are you?. All four lexical diversity measures showed an increase in different age groups of children. Statistically significant differences were obtained for all measures. Three measures (NDW, TTR, D) differentiated two youngest age groups (4-year-olds and 6-year-olds) form the oldest (10-year-olds). However, only measure MATTR differentiated two youngest age groups form two oldest (8-year-olds and 10-year-olds)