What is It Like To Be a Bat in the Time of Covid-19, or How Many Pandemics Could We Have?

In these paired years (2020–2021), the whole world has been impacted by the Covid-19 pandemic, which has resulted in the emergence of different presumptions, alternative facts, and fake news. Among those, the most dominant news was about bats as the culprits of expansion of the virus and, indirectly, the Chinese diet as the root cause. However, there is no proof that the links in the triangle of bat-virus-human are valid; and the source of infection has not been identified. In addition to bats, these viruses can be found in other animals, such as camels, pangolins, and humans. Therefore, individual scientists are reversing the situation by presenting the possibility of transmitting the virus from humans to animals. Nevertheless, it has become ultimately ‘acceptable’ to demonise the bat. In this respect, various authors remind us of certain historical contexts of notions and perceptions of the bats, as well as the similarities and differences of those perceptions during the pandemic, referring to it mainly in the context of Croatia and the world. In the end, the article’s conclusion is that the story about the bats is, actually, a great indicator of the representations of Otherness and the strengthening of a binary and hierarchical division of ‘us’ and ‘them’.V zadnjih dveh letih (2020–2021) je ves svet prizadela pandemija Covid-19, zaradi česar so se pojavile različne domneve, alternativna dejstva in lažne novice. Med temi so najbolj prevladovale novice o netopirjih kot krivcih za širjenje virusa in posredno o kitajski prehrani kot glavnem vzroku. Vendar ni dokazov, da te povezave v trikotniku netopir-virus-človek veljajo, vir okužbe pa ni bil ugotovljen. Poleg netopirjev so ti virusi prisotni tudi pri drugih živalih, kot so kamele, luskavci in ljudje. Zato posamezni znanstveniki obračajo situacijo tako, da predstavljajo možnost prenosa virusa z ljudi na živali. Kljub temu pa je postalo demoniziranje netopirjev »sprejemljivo«. V zvezi s tem nas različni avtorji opozarjajo na določene zgodovinske kontekste pojmovanja in dojemanja netopirjev ter na podobnosti in razlike teh pojmovanj v času pandemije, pri čemer se nanje sklicujejo predvsem v kontekstu Hrvaške in sveta. Na koncu članek prikaže zgodbe o netopirjih kot pokazatelja reprezentacij Drugosti ter krepitve binarne in hierarhične delitve na »nas« in »njih«

Globalna antika: Termini, pojmovi i uvod

Prvi u nizu serije eseja posvećenih globalnoj antici, definiranoj kao razdoblje od 3000. g. pr. n.e. do 700. g. n.e. u kojemu dolazi do nekoliko važnih globalnih procesa poput razvoja država i carstava kao i posebnih političkih entiteta gradova-država (npr. u Etruriji, Grčkoj ili među Majama), potom razvoj različitih inačica pisama, jezika i govora, uspostave kompleksnijih religijskih i mitoloških svjetova uključujući najbrojnije suvremene religije (kršćanstvo, židovstvo, hinduizam, budi- zam, islam itd.) i složenije filozofske koncepte (primjerice, konfucijanstvo i konfucionizam, daoizam, stoicizam, hedonizam, aristotelijanstvo, platonizam...) te razvijenije društvene i političke odnose poput raspodjele socijalne moći, diplomatskih i trgovačkih veza između udaljenih političkih zajednica, otvaranja pitanja Drugih kao i pokušaja suživota i/ili domina- cije nad Prirodom

Odškrinuta vrata: Ljetna škola povijesti za učenike u Požegi kao primjer poučavanja Prvog svjetskog rata

Autor nastoji skicirati osnovne probleme u nastavi o Prvom svjetskom ratu te ističe na koji je način ljetna škola na temu Prvog svjetskog rata koja se održala u Požegi 2014. godine otvorila nove teme i pristupe u poučavanju Prvog svjetskog rata

Rimljani i Panonija - prilog romanizaciji novog područja

Panonija (Pannonia) je nekadašnja rimska provincija koja se protezala u više današnjih zemalja, obuhvaćajući ponajvećim dijelom Hrvatsku (međurječje između Save i Drave), istočnu Austriju (Gradišće uključujući i predio oko Beča) te zapadnu Mađarsku (Transdanubiju). Panonija duguje svoje ime plemenu Panona što je kolektivni naziv za domorodačka plemena koja žive oko Save, a ime prvi put spominje Polibije (frg. 64 [122]) (Barkóczi, 1980: 85). Granice Panonije su padine sjevernih Dinarida (granica s provincijom Dalmacijom) te Dunav na sjeveru i sjeveroistoku (granica s Mezijom)( Bojanovski, 1988, 55)