VJERA I ZNANOST - OD ANTAGONIZMA DO KOMPLEMENTARNOSTI Uvod

‘Godina vjere’ poziv je kršćanima da se, među ostalim, intenzivnije posvete promišljanju vjere, osobito njezinom mjestu i ulozi u životu današnjeg čovjeka. Od konca srednjeg vijeka vjera, odnosno religija nije više u središtu filozofsko-teoloških i znanstvenih razmatranja. Razloga za to ima više. Srednjovjekovna filozofija, općenito govoreći, bavila se ponajviše propitivanjem odnosa Boga i čovjeka, vjere i razuma, dokazima za Boga i sl. U povijesti, dakle, nalazimo razdoblja u kojima su filozofija, teologija i prirodne znanosti mirno koegzistirale (riječ je o razdoblju koje traje do konca srednjeg vijeka). Znanost tada još uvijek nije odvojena od filozofije

Rousseau’s thoughts on philosophy of education and primarily on moral education

U radu se analiziraju glavne ideje Rousseauove filozofije odgoja, tj. glavni naglasci njegovoga odgojnog pristupa, posebice s obzirom na isticanje važnosti moralnoga odgajanja koje je izložio u djelu Emil ili o odgoju. Moralni odgoj, osobito kada je riječ općenito o odgajanju, vrstama, metodama i ciljevima odgoja, i danas ima presudno značenje, kako za čovjeka kao pojedinca tako i za čovjeka kao društveno biće. O odgoju ovisi kakva će netko postati osoba, tj. koje vrijednosti će zastupati i ostvarivati te kako će se odnositi prema drugim ljudima. Drugim riječima, o odgoju u najvećoj mjeri ovisi izgradnja osobnosti. Odgoj ili barem određena vrsta odgoja pretpostavlja se, ali i očekuje kao rezultat cjelokupnog odgojno-obrazovnog ili školskog sustava u nas, ali i svugdje u svijetu. No nije u potpunosti jasno o čemu točno govorimo kada govorimo o moralnom odgoju. Stoga analiziramo Rousseauov pristup fenomenu moralnog odgoja i propitujemo u kojoj mjeri je njegova misao aktualna i danas.In this paper we will discusses Rousseau’s philosophy of education. The aim is to analyze the main aspects of Roussau’s approach to education as developed in Emil, particularly given the way its moral aspects are emphasized. It is agreed that moral education, especially concerning education generally, its types, methods and aims, is crucial not only for the person as an individual but also for the person as a member of society. Education has important role in determining what kindof person someone will become, what his values are going to be and how they will be realized as well as how the individual will treat others. In other words, the education has one of the most important role to play for development of personality. Education, or at least some of its type is presupposed as well as expected as a result of the overall educational system in schools all over the world, and our country is no exception to this. However, it is not entirely clear whatwe are talking about when discussing moral education. Therefore, in this paper we will analyze Rousseau’s approach to the phenomenon of moral education and we will see the extent to which his thoughts are still valuable.</p

Danijel Tolvajčić, Suvremena analitička filozofija religije: Glavni pravci i autori (Zagreb: Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Kršćanska sadašnjost, 2016), 199 str.

Recenzija knjige Danijel Tolvajčić, Suvremena analitička filozofija religije: Glavni pravci i autori (Zagreb: Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Kršćanska sadašnjost, 2016), 199 str

Reflections on God by Herman Dalmatin

U ovom radu analizira se „shvaćanje Boga“ u djelu Rasprava o bitima prvog hrvatskog filozofa Hermana Dalmatina. U tu svrhu posebice će se analizirati dvije, kako ih Herman naziva, temeljne biti, a to su uzročnost i gibanje, koje Herman obrađuje u prvoj knjizi svoje Rasprave. Analizom fenomena uzročnosti i gibanja, dolazi se do zaključka o Božjem postojanju, slično kao što je to davno utvrdio i sam Aristotel. Slična interpretacija Boga i danas se pojavljuje u suvremenoj analitičkoj filozofiji religije, i to kao inačica tzv. kozmološkog dokaza. Stoga ćemo pobliže analizirati način na koji se Herman referira na Boga i usporediti ga sa suvremenim tumačenjima navedenog dokaza. Cilj nam je pokazati da u Dalmatinovu tekstu nalazimo neke elemente koji se mogu interpretirati kao oblik, naravno, još uvijek nedovoljno razrađen, formulacije onoga što danas nazivamo kozmološki dokaz.This paper analyzes the idea of God that is developed in the Discussion about Essentials (Rasprava o bitima), a philosophical work written by the earliest Croatian philosopher Herman Dalmatin. Special attention is given to analysis of the two core essences - as Dalmatin refers to them in the first book of his Discussion - causation and motion. By analyzing the phenomena of causation and motion, Dalmatin reaches a conclusion regarding the existence of God similar to that of Aristotle. A similar interpretation of God is still found in contemporary philosophy of religion, and it includes the so-called cosmological argument. Therefore, the paper focuses on how Herman refers to God and compares this to contemporary accounts of the same subject. The aim is to show that in Dalmatin’s work we can find elements that can be interpreted as a version of the formulation of what is today known as cosmological proof, though obviously in a still underdeveloped form

Odgojne implikacije Kierkegaardove antropologije. Od antropologije do filozofije odgoja u misli Sørena Kierkegaarda

U ovom radu bavit ćemo se implikacijama koje Kierkegaardova antropologija ima na filozofiju odgoja. Odmah na početku valja reći kako Kierkegaard nije filozof odgoja u strogom smislu te riječi, iako su, kao što ćemo vidjeti, mnoga njegova promišljanja odgojno veoma značajna. Upravo zbog toga istražit ćemo kako on shvaća čovjeka te na koji se način čovjek najbolje može izgraditi i ostvariti, što i jest glavni cilj filozofije odgoja. Uostalom, i viđenje odgoja proizlazi iz viđenja čovjeka. S obzirom na suvremena shvaćanja odgoja i obrazovanja pokazuje se kako su glavne poteškoće vezane uz tumačenje odgoja (a tu u prvom redu mislimo na čovjekovo moralno usavršavanje) te uz ulogu odgajatelja. Naime, ne postoji jedinstveno tumačenje odgoja. Moralni odgoj povezan je sa shvaćanjem, poučavanjem i življenjem vrijednosti i obično ga tumačimo na dva načina: kao odgoj karaktera ili tzv. kognitivno-razvojnim pristupom. No, osim poučavanja (za) vrijednosti - za uspješnost odgoja iznimno je važan odgajatelj. Odgajatelj kojeg Kierkegaard zastupa ima posebne metode odgajanja, a u čemu se one sastoje, saznat ćemo na primjeru tzv. kršćanske egzistencijalne filozofije odgoja koju bi naš Danac zasigurno zastupao. U tom kontekstu preispitat ćemo i argumentirati poziciju prema kojoj, kada je o odgoju riječ, treba dati prednost Bogu kao odgajatelju (pred ljudskim učiteljem, tj. odgajateljem)

PRILOG RAZUMIJEVANJU TUMAČENJA BOŽJIH ATRIBUTA U PETRIĆEVOJ NOVOJ SVEOPĆOJ FILOZOFIJI

U ovom prilogu želimo postaviti okvire za raspravu o opisu i shvaćanju Boga i božanskih atributa u djelu Nova sveopća filozofija, odnosno, u cjelini pod nazivom Panarchija, našeg najpoznatijeg renesansnog filozofa Frane Petrića. Panarchija se sastoji od ukupno dvadeset dvije knjige, a u devetnaestoj se Petrić fokusirano bavi upravo tematikom božanskih atributa. Rasprava o atributima, međutim, nastavlja se i u dvadesetoj pa sve do dvadeset druge knjige što nam omogućuje dobivanje cjelovitijeg uvida u ovu tematiku. Bog je, kako ga Petrić u Panarchiji prikazuje, zaslužan ne samo za nastanak svijeta nego i za njegov opstanak. On je dakle stvoritelj i uzdržavatelj svijeta, a po definiciji nadnaravno biće kojemu pripadaju sva savršenstva, odnosno božanski atributi. U ovom ćemo se radu posebice fokusirati na tumačenje božanskih atributa koje Petrić razmatra i interpretira u devetnaestoj knjizi Panarchije, i to ponajviše kroz prizmu kršćanske religije. Prikazom obrisa rasprave o Bogu i njegovim atributima kod Petrića želimo pokazati kako se Boga shvaćalo nekad i na koji se način naše znanje o Bogu može upravo na toj hvalevrijednoj baštini dalje izgrađivati i poboljšavati. Cjelokupnoj ćemo raspravi pristupiti sa stajališta povijesnih, ali i recentnih rasprava o Bogu i njegovim atributima. Riječ je o, kao što ćemo vidjeti, veoma aktualnoj i zanimljivoj tematici

Roger Boskovich’s Arguments for God’s Existence — Variations of the Cosmological Argument

Ruđer Josip Bošković jedan je od najpoznatijih hrvatskih znanstvenika i filozofa uopće. Osobito je poznat po svojim teorijama iz područja fizike, matematike i astronomije koje su bile veoma zapažene već među njegovim suvremenicima pa nadalje, kako na hrvatskom, tako i na europskom tlu. Kada je riječ o filozofiji, Boškovića se najčešće spominje u kontekstu filozofije prirode i filozofije znanosti. Široj javnosti vjerojatno je manje poznato da je nekih desetak stranica posvetio Bogu. U svome najpoznatijem djelu Teorija prirodne filozofije piše »Dodatak koji spada u metafiziku o duši i Bogu« u kojem izlaže svoje inačice argumenata za postojanje Boga. Dodatak omogućuje da se njegov doprinos fizici sagleda iz jednoga novog kuta. Njegov je zaključak naime da se objašnjenje prirode kao cjeline ne zaustavlja na prirodi nego na metafizici, odnosno, filozofiji religije. Namjera nam je u ovome radu analizirati one argumente za postojanje Boga koje je Bošković detaljnije obradio te ispitati u kojoj ih je mjeri i danas moguće (o)braniti.Roger Joseph Boskovich is one of our most eminent Croatian scientists and philosophers. He is especially renowned for his theories in the fields of physics, mathematics and astronomy, such that they were deemed noteworthy even among his contemporaries both in Croatia and Europe. In the area of philosophy, Boskovich is most often spoken of in the context of natural philosophy and the philosophy of science. The general public is probably unaware of the fact that he devoted some ten pages of his work to God. In his most famous work entitled Theory of Natural Philosophy, he adds an Appendix to Metaphysics on the Soul and God wherein he puts forward his variations of the arguments on God’s existence. The Appendix enables us to view his contribution to physics from a new angle. Namely, he concludes that an explanation of nature as a whole does not have its endpoint in nature itself, but rather in metaphysics, that is to say, the philosophy of religion. The aim of this paper is to analyse those particular arguments for God’s existence which Boskovich elaborated in greater detail and also to examine the extent to which they are tenable today