NURSING DIAGNOSIS IN PATIENTS AFTER RADICAL PROSTATECTOMY

Cilj: Provedeno istraživanje ima za cilj istražiti pojavnost i zastupljenost sestrinskih dijagnoza kod bolesnika nakon operacije radikalne prostektomije tijekom pet postoperativnih dana. Istraživanjem se utvrdilo koje su se sestrinske dijagnoze pojavile kod ispitanika, koji dan, koja je najčešća sestrinska dijagnoza te koji su se SMP javili. Metode: : Istraživanje je provedeno na uzorku od 30 bolesnika na Zavodu za urologiju KBC-a Split. Istraživanje je provedeno od ožujka do lipnja 2015. godine, pomoću upitnika sastavljenog u suradnji sa mentoricom, te uz upotrebu sestrinskih dijagnoza formiranih od radne skupine Hrvatske komore medicinskih sestara. Prikupljeni podatci iz upitnika su uneseni u Microsoft Excel tablice prema unaprijed pripremljenom kodnom planu. Za obradu je korištena deskriptivna statistika. Rezultati: U istraživanju je sudjelovalo ukupno 30 bolesnika, svi ispitanici su muškarci primljeni u redovnom prijemu sa medicinskom dijagnozom Neoplazma prostate (C.61.) Najzastupljenija dobna skupina bolesnika je između 60- 69 godina života. Niti jedan bolesnik nije bio mlađi od 50 godina ni stariji od 81 godinu. Najzastupljenije sestrinske dijagnoze koje se pojavile kod ispitanika su VR za pad, VR za infekciju, SMBS ,te Akutna bol. Sve ove dijagnoze su u 100% ispitanika i to prvog dana praćenja. Najzastupljeniji SMP koji se javio kod ispitanika je VR za krvarenje u 100% ispitanika tijekom svih pet dana praćenja. Zaključci: : Ukupno 100% bolesnika je imalo VR za pad, VR za infekciju, SMBS, te Akutna bol . Najzastupljeniji SMP je bio VR za krvarenje u 100% ispitanika svih pet dana praćenja. Istraživanje je provedeno na malom uzorku i trebalo bi ga napraviti na većem uzorku u suradnji sa medicinskim sestrama- tehničarima iz Urološke sekcije, kako bi smo dobili relevantnije podatke, napravili protokole postoperativnih sestrinskih dijagnoza te poboljšali zdravstvenu njegu kod bolesnika nakon radikalne prostatektomije. Pojavnost sestrinskih dijagnoza kod svih bolesnika je najveća prvi postoperativni dan.Introduction and Aim: The study aims to explore the representation of nursing diagnosis in patients after radical surgery prostatectomy for five postoperative days. The research found which of the nursing diagnoses occurred in patients after operation , which day they occurred, which is the most common nursing diagnosis and nursing medical problems too. Material and methods: We investigated 30 patients of Department of Urology , University Hospital Center Split. This study was performed during March and June 2015 using questionnaires prepared with mentor. Statistical analysis used descriptive statistics. Results: The study included 30 patients, all respondents are male, admitted in regular admission with medical diagnosis Neoplasm of prostate (C.61.). The most common age group of patients is between 60- 69 years of life. No patients were younger than 50 years, and not older than 81 years. The most frequent nursing diagnosis that occurred in subjects are High Risk for fall, High Risk for Infection, Self-Care Deficit and Acute Pain they all occurred in 100% of the first day of monitoring. The most common nursing-medical problem which occurred in these patients is High Risk for Bleeding in 100% of subjects during the five days of monitoring. Conclusion: Total 100% of patients had a decrease in High Risk for fall, High Risk for Infection, Self-Care Deficit and Acute Pain on the first day of monitoring. The most common nursing-medical problem was High Risk for Bleeding in 100% of the five days of monitoring. The study was conducted on a small sample and should be done on a larger sample, in cooperation with the nurses of Urology section, in order to get relevant information, made postoperative protocols of nursing diagnosis and improve health care for patients after radical prostatectomy. Prevalence of nursing diagnosis all patients was highest the first postoperative day

NURSING DIAGNOSIS IN PATIENTS AFTER RADICAL PROSTATECTOMY

Cilj: Provedeno istraživanje ima za cilj istražiti pojavnost i zastupljenost sestrinskih dijagnoza kod bolesnika nakon operacije radikalne prostektomije tijekom pet postoperativnih dana. Istraživanjem se utvrdilo koje su se sestrinske dijagnoze pojavile kod ispitanika, koji dan, koja je najčešća sestrinska dijagnoza te koji su se SMP javili. Metode: : Istraživanje je provedeno na uzorku od 30 bolesnika na Zavodu za urologiju KBC-a Split. Istraživanje je provedeno od ožujka do lipnja 2015. godine, pomoću upitnika sastavljenog u suradnji sa mentoricom, te uz upotrebu sestrinskih dijagnoza formiranih od radne skupine Hrvatske komore medicinskih sestara. Prikupljeni podatci iz upitnika su uneseni u Microsoft Excel tablice prema unaprijed pripremljenom kodnom planu. Za obradu je korištena deskriptivna statistika. Rezultati: U istraživanju je sudjelovalo ukupno 30 bolesnika, svi ispitanici su muškarci primljeni u redovnom prijemu sa medicinskom dijagnozom Neoplazma prostate (C.61.) Najzastupljenija dobna skupina bolesnika je između 60- 69 godina života. Niti jedan bolesnik nije bio mlađi od 50 godina ni stariji od 81 godinu. Najzastupljenije sestrinske dijagnoze koje se pojavile kod ispitanika su VR za pad, VR za infekciju, SMBS ,te Akutna bol. Sve ove dijagnoze su u 100% ispitanika i to prvog dana praćenja. Najzastupljeniji SMP koji se javio kod ispitanika je VR za krvarenje u 100% ispitanika tijekom svih pet dana praćenja. Zaključci: : Ukupno 100% bolesnika je imalo VR za pad, VR za infekciju, SMBS, te Akutna bol . Najzastupljeniji SMP je bio VR za krvarenje u 100% ispitanika svih pet dana praćenja. Istraživanje je provedeno na malom uzorku i trebalo bi ga napraviti na većem uzorku u suradnji sa medicinskim sestrama- tehničarima iz Urološke sekcije, kako bi smo dobili relevantnije podatke, napravili protokole postoperativnih sestrinskih dijagnoza te poboljšali zdravstvenu njegu kod bolesnika nakon radikalne prostatektomije. Pojavnost sestrinskih dijagnoza kod svih bolesnika je najveća prvi postoperativni dan.Introduction and Aim: The study aims to explore the representation of nursing diagnosis in patients after radical surgery prostatectomy for five postoperative days. The research found which of the nursing diagnoses occurred in patients after operation , which day they occurred, which is the most common nursing diagnosis and nursing medical problems too. Material and methods: We investigated 30 patients of Department of Urology , University Hospital Center Split. This study was performed during March and June 2015 using questionnaires prepared with mentor. Statistical analysis used descriptive statistics. Results: The study included 30 patients, all respondents are male, admitted in regular admission with medical diagnosis Neoplasm of prostate (C.61.). The most common age group of patients is between 60- 69 years of life. No patients were younger than 50 years, and not older than 81 years. The most frequent nursing diagnosis that occurred in subjects are High Risk for fall, High Risk for Infection, Self-Care Deficit and Acute Pain they all occurred in 100% of the first day of monitoring. The most common nursing-medical problem which occurred in these patients is High Risk for Bleeding in 100% of subjects during the five days of monitoring. Conclusion: Total 100% of patients had a decrease in High Risk for fall, High Risk for Infection, Self-Care Deficit and Acute Pain on the first day of monitoring. The most common nursing-medical problem was High Risk for Bleeding in 100% of the five days of monitoring. The study was conducted on a small sample and should be done on a larger sample, in cooperation with the nurses of Urology section, in order to get relevant information, made postoperative protocols of nursing diagnosis and improve health care for patients after radical prostatectomy. Prevalence of nursing diagnosis all patients was highest the first postoperative day

Contribution of Maladaptive Daydreaming to the Level of Psychological Distress and Coping Strategies

Ciljevi ovog istraživanja bili su provjeriti povezanost neprilagođenog dnevnog sanjarenja (NDS) s psihološkim distresom (subjektivna dobrobit, problemi, funkcioniranje i rizična ponašanja) i stilovima suočavanja u stresnim situacijama odnosno ispitati može li se na osnovi stupnja izraženosti NDS-a i spola predvidjeti razina psihološkog distresa i preferirani stilovi suočavanja sa stresnim situacijama. Istraživanje je provedeno na studentima i studenticama prve godine Sveučilišnog odjela zdravstvenih studija Sveučilišta u Splitu (N=80) prosječne dobi 21,2 godine. U istraživanju su korišteni sljedeći mjerni instrumenti: Upitnik neprilagođenog dnevnog sanjarenja (NDS), Upitnik suočavanja sa stresovima (CISS) i Upitnik za ispitivanje općih psihopatoloških teškoća/psihološkog distresa (CORE-OM). Utvrđena je značajna pozitivna povezanost neprilagođenog dnevnog sanjarenja s problemima i rizičnim ponašanjima. Neprilagođeno dnevno sanjarenje također je bilo pozitivno povezano s emocijama usmjerenim suočavanjem te negativno s problemu usmjerenom suočavanju. Ispitanici koji su skloniji NDS-u imaju veću vjerojatnost izloženosti psihičkim problemima i razvoju rizičnih ponašanja te se sa stresom suočavaju na manje učinkovite načine. Provedene regresijske analize potvrdile su prediktivno značenje NDS-a razini psihološkog distresa i stilovima suočavanja sa stresovima. Muški spol predviđa veću sklonost rizičnijim ponašanjima.The aim of this study was to verify the association between maladaptive daydreaming (MD) with psychopathological distress (subjective well being, problems, functioning and risk behaviors) and coping strategies in stressful situations and to examine whether the levels of MD and gender can predict levels of psychological distress and the preferred coping strategies. The participants were first-year students at the University Department of Health Studies, University of Split (N = 80) with an average age of 21.2 years. The following measurement tools were used: Maladaptive Daydreaming Scale (MDS), The Coping Inventory for Stressful Situations (CISS), and the Clinical Outcomes in Routine Evaluation – Outcome Measure (CORE-OM). Significant positive correlations were determined between maladaptive daydreaming and both the Problems and the Risky behaviors criteria according to CORE OM. Maladaptive daydreaming was also positively associated with Emotion oriented coping strategies and negatively associated with Problem-oriented coping strategies in CISS. The respondents who were more inclined to maladaptive daydreaming had a greater likelihood of exposure to different mental problems and the development of risky behaviors, with less efficient coping strategies. The regression analyzes confirmed the predictive significance of maladaptive daydreaming for the level of psychological distress and the choice of coping mechanism for dealing with stressful situations. Male gender predicted higher levels of risky behaviors

CONTRIBUTION OF MALADAPTIVE DAYDREAMING TO PSYHOLOGICAL DISTRESS LEVELS AND COPING WITH STRESS OF HEALTH STUDIES STUDENTS

Cilj: Provedeno istraživanje ima za cilj utvrditi razlike u stupnjevima neprilagođenog dnevnog sanjarenja, psihološkom distresu i načinima suočavanja sa stresovima između studenata i studentica zdravstvenih studija. Istraživanjem smo provjerili mogućnost predviđanja općeg psihičkog stanja i strategija suočavanja studenata temeljem rezultata na upitniku neprilagođenog dnevnog sanjarenja. Metode: Istraživanje je provedeno na studentima prve godine Odjela zdravstvenih studija Sveučilišta u Splitu, N=80 (65 Ž,15 M ). Prosječna dob je M 21.24. Mjerni instrumenti koje smo koristili za dokazivanje hipoteze i specifičnih ciljeva su validirani anketni upitnici: 1. Upitnik neprilagođenog dnevnog sanjarenja (NDS), 2.Upitnik suočavanja sa stresovima (CISS), 3. Upitnik za ispitivanje općih psihopatoloških teškoća (CORE-OM). Prikupljeni podatci iz upitnika su uneseni u Microsoft Excel tablice prema unaprijed pripremljenom kodnom planu i statistički obrađeni. Rezultati: Obrađeni podaci nam nisu pokazali statistički značajnu razliku između spolova ni kod jednog upitnika, čime je prihvaćena postavljena nul-hipoteza. Ispitujući značaj neprilagođenog dnevnog sanjarenja razini psihološkog distresa i načinima suočavanja u stresnim situacijama dobili smo rezultate da korelacije ukazuju na značajnu povezanost neprilagođenog dnevnog sanjarenja sa problemima i rizičnim ponašanjima. Ispitanici koji su skloniji neprilagođenom dnevnom sanjarenju imaju veću vjerojatnost izloženosti različitim psihičkim problemima i razvoju rizičnih ponašanja što je dokazano i u ovoj studiji. Time su potvrđene istraživačke hipoteze: ispitati je li neprilagođeno dnevno sanjarenje studenata povezano sa psihološkim distresom (subjektivna dobrobit, problemi, funkcioniranje i rizična ponašanja) i načinima suočavanja u stresnim situacijama; te prediktivni značaj neprilagođenog dnevnog sanjarenja razini psihološkog distresa i načinima suočavanja u stresnim situacijama. Zaključci: Ovo istraživanje putem korištenih anketnih upitnika je rodno neovisno, nisu se pokazale spolne razlike u ukupnim rezultatima ni u jednom upitniku. Ispitanici sa izraženijim dnevnim sanjarenjem se u manjoj mjeri suočavaju sa stresovima na aktivan, problemu usmjeren način , već u većoj mjeri iskazuju emocijama usmjereno suočavanje, u odnosu na ispitanike kod kojih je dnevno sanjarenje izraženo u manjoj mjeri.Introduction and Aim: The study is to determine the differences in the levels of maladaptive daydreaming, psychological distress and coping with stress between students and students of health studies. We investigated the possibility of predicting the general psychological state and the students’ coping with stress based on the results of the questionnaire of maladaptive daydreaming. Material and methods: The study was conducted on the students of the first year of the Department of Health Studies of the University of Split, N = 80 (65 female, 15 male). The average age is 21.24. Measuring instruments we used to prove the hypothesis and the specific objectives are validated questionnaires: 1.Maladaptive daydreaming Scale (MDS) 2. Coping Inventory for Stressful Situations (CISS) 3.Clinical Outcomes in Routine Evaluation – Outcome Measure (CORE-OM). The collected data from the questionnaire are entered in the Microsoft Excel table according to the pre-prepared code plan and are statistically processed. Results: The processed data did not show any statistically significant difference between the sexes in the questionnaires, thus accepting the set null hypothesis. Examining the importance of maladaptive daydreaming to levels of psychological distress and the ways of coping with stressful situations, we have obtained results that correlations point to a significant association between MDS with problems and risky behaviors. Respondents who are more inclined to MDS are more likely to be exposed to different mental problems and the development of risky behaviors as demonstrated in this study. Conclusion: This survey, using the questionnaires used, was gender independent, no gender differences were found in a single questionnaire. Respondents with more pronounced daydreaming are less likely to face the stresses in an active, problem-oriented way, they extent emotional-oriented confrontation; compared to respondents whose daydreaming is expressed to a lesser extent

NURSING DIAGNOSIS IN PATIENTS AFTER RADICAL PROSTATECTOMY

Cilj: Provedeno istraživanje ima za cilj istražiti pojavnost i zastupljenost sestrinskih dijagnoza kod bolesnika nakon operacije radikalne prostektomije tijekom pet postoperativnih dana. Istraživanjem se utvrdilo koje su se sestrinske dijagnoze pojavile kod ispitanika, koji dan, koja je najčešća sestrinska dijagnoza te koji su se SMP javili. Metode: : Istraživanje je provedeno na uzorku od 30 bolesnika na Zavodu za urologiju KBC-a Split. Istraživanje je provedeno od ožujka do lipnja 2015. godine, pomoću upitnika sastavljenog u suradnji sa mentoricom, te uz upotrebu sestrinskih dijagnoza formiranih od radne skupine Hrvatske komore medicinskih sestara. Prikupljeni podatci iz upitnika su uneseni u Microsoft Excel tablice prema unaprijed pripremljenom kodnom planu. Za obradu je korištena deskriptivna statistika. Rezultati: U istraživanju je sudjelovalo ukupno 30 bolesnika, svi ispitanici su muškarci primljeni u redovnom prijemu sa medicinskom dijagnozom Neoplazma prostate (C.61.) Najzastupljenija dobna skupina bolesnika je između 60- 69 godina života. Niti jedan bolesnik nije bio mlađi od 50 godina ni stariji od 81 godinu. Najzastupljenije sestrinske dijagnoze koje se pojavile kod ispitanika su VR za pad, VR za infekciju, SMBS ,te Akutna bol. Sve ove dijagnoze su u 100% ispitanika i to prvog dana praćenja. Najzastupljeniji SMP koji se javio kod ispitanika je VR za krvarenje u 100% ispitanika tijekom svih pet dana praćenja. Zaključci: : Ukupno 100% bolesnika je imalo VR za pad, VR za infekciju, SMBS, te Akutna bol . Najzastupljeniji SMP je bio VR za krvarenje u 100% ispitanika svih pet dana praćenja. Istraživanje je provedeno na malom uzorku i trebalo bi ga napraviti na većem uzorku u suradnji sa medicinskim sestrama- tehničarima iz Urološke sekcije, kako bi smo dobili relevantnije podatke, napravili protokole postoperativnih sestrinskih dijagnoza te poboljšali zdravstvenu njegu kod bolesnika nakon radikalne prostatektomije. Pojavnost sestrinskih dijagnoza kod svih bolesnika je najveća prvi postoperativni dan.Introduction and Aim: The study aims to explore the representation of nursing diagnosis in patients after radical surgery prostatectomy for five postoperative days. The research found which of the nursing diagnoses occurred in patients after operation , which day they occurred, which is the most common nursing diagnosis and nursing medical problems too. Material and methods: We investigated 30 patients of Department of Urology , University Hospital Center Split. This study was performed during March and June 2015 using questionnaires prepared with mentor. Statistical analysis used descriptive statistics. Results: The study included 30 patients, all respondents are male, admitted in regular admission with medical diagnosis Neoplasm of prostate (C.61.). The most common age group of patients is between 60- 69 years of life. No patients were younger than 50 years, and not older than 81 years. The most frequent nursing diagnosis that occurred in subjects are High Risk for fall, High Risk for Infection, Self-Care Deficit and Acute Pain they all occurred in 100% of the first day of monitoring. The most common nursing-medical problem which occurred in these patients is High Risk for Bleeding in 100% of subjects during the five days of monitoring. Conclusion: Total 100% of patients had a decrease in High Risk for fall, High Risk for Infection, Self-Care Deficit and Acute Pain on the first day of monitoring. The most common nursing-medical problem was High Risk for Bleeding in 100% of the five days of monitoring. The study was conducted on a small sample and should be done on a larger sample, in cooperation with the nurses of Urology section, in order to get relevant information, made postoperative protocols of nursing diagnosis and improve health care for patients after radical prostatectomy. Prevalence of nursing diagnosis all patients was highest the first postoperative day

CONTRIBUTION OF MALADAPTIVE DAYDREAMING TO PSYHOLOGICAL DISTRESS LEVELS AND COPING WITH STRESS OF HEALTH STUDIES STUDENTS

Cilj: Provedeno istraživanje ima za cilj utvrditi razlike u stupnjevima neprilagođenog dnevnog sanjarenja, psihološkom distresu i načinima suočavanja sa stresovima između studenata i studentica zdravstvenih studija. Istraživanjem smo provjerili mogućnost predviđanja općeg psihičkog stanja i strategija suočavanja studenata temeljem rezultata na upitniku neprilagođenog dnevnog sanjarenja. Metode: Istraživanje je provedeno na studentima prve godine Odjela zdravstvenih studija Sveučilišta u Splitu, N=80 (65 Ž,15 M ). Prosječna dob je M 21.24. Mjerni instrumenti koje smo koristili za dokazivanje hipoteze i specifičnih ciljeva su validirani anketni upitnici: 1. Upitnik neprilagođenog dnevnog sanjarenja (NDS), 2.Upitnik suočavanja sa stresovima (CISS), 3. Upitnik za ispitivanje općih psihopatoloških teškoća (CORE-OM). Prikupljeni podatci iz upitnika su uneseni u Microsoft Excel tablice prema unaprijed pripremljenom kodnom planu i statistički obrađeni. Rezultati: Obrađeni podaci nam nisu pokazali statistički značajnu razliku između spolova ni kod jednog upitnika, čime je prihvaćena postavljena nul-hipoteza. Ispitujući značaj neprilagođenog dnevnog sanjarenja razini psihološkog distresa i načinima suočavanja u stresnim situacijama dobili smo rezultate da korelacije ukazuju na značajnu povezanost neprilagođenog dnevnog sanjarenja sa problemima i rizičnim ponašanjima. Ispitanici koji su skloniji neprilagođenom dnevnom sanjarenju imaju veću vjerojatnost izloženosti različitim psihičkim problemima i razvoju rizičnih ponašanja što je dokazano i u ovoj studiji. Time su potvrđene istraživačke hipoteze: ispitati je li neprilagođeno dnevno sanjarenje studenata povezano sa psihološkim distresom (subjektivna dobrobit, problemi, funkcioniranje i rizična ponašanja) i načinima suočavanja u stresnim situacijama; te prediktivni značaj neprilagođenog dnevnog sanjarenja razini psihološkog distresa i načinima suočavanja u stresnim situacijama. Zaključci: Ovo istraživanje putem korištenih anketnih upitnika je rodno neovisno, nisu se pokazale spolne razlike u ukupnim rezultatima ni u jednom upitniku. Ispitanici sa izraženijim dnevnim sanjarenjem se u manjoj mjeri suočavaju sa stresovima na aktivan, problemu usmjeren način , već u većoj mjeri iskazuju emocijama usmjereno suočavanje, u odnosu na ispitanike kod kojih je dnevno sanjarenje izraženo u manjoj mjeri.Introduction and Aim: The study is to determine the differences in the levels of maladaptive daydreaming, psychological distress and coping with stress between students and students of health studies. We investigated the possibility of predicting the general psychological state and the students’ coping with stress based on the results of the questionnaire of maladaptive daydreaming. Material and methods: The study was conducted on the students of the first year of the Department of Health Studies of the University of Split, N = 80 (65 female, 15 male). The average age is 21.24. Measuring instruments we used to prove the hypothesis and the specific objectives are validated questionnaires: 1.Maladaptive daydreaming Scale (MDS) 2. Coping Inventory for Stressful Situations (CISS) 3.Clinical Outcomes in Routine Evaluation – Outcome Measure (CORE-OM). The collected data from the questionnaire are entered in the Microsoft Excel table according to the pre-prepared code plan and are statistically processed. Results: The processed data did not show any statistically significant difference between the sexes in the questionnaires, thus accepting the set null hypothesis. Examining the importance of maladaptive daydreaming to levels of psychological distress and the ways of coping with stressful situations, we have obtained results that correlations point to a significant association between MDS with problems and risky behaviors. Respondents who are more inclined to MDS are more likely to be exposed to different mental problems and the development of risky behaviors as demonstrated in this study. Conclusion: This survey, using the questionnaires used, was gender independent, no gender differences were found in a single questionnaire. Respondents with more pronounced daydreaming are less likely to face the stresses in an active, problem-oriented way, they extent emotional-oriented confrontation; compared to respondents whose daydreaming is expressed to a lesser extent

CONTRIBUTION OF MALADAPTIVE DAYDREAMING TO PSYHOLOGICAL DISTRESS LEVELS AND COPING WITH STRESS OF HEALTH STUDIES STUDENTS

Cilj: Provedeno istraživanje ima za cilj utvrditi razlike u stupnjevima neprilagođenog dnevnog sanjarenja, psihološkom distresu i načinima suočavanja sa stresovima između studenata i studentica zdravstvenih studija. Istraživanjem smo provjerili mogućnost predviđanja općeg psihičkog stanja i strategija suočavanja studenata temeljem rezultata na upitniku neprilagođenog dnevnog sanjarenja. Metode: Istraživanje je provedeno na studentima prve godine Odjela zdravstvenih studija Sveučilišta u Splitu, N=80 (65 Ž,15 M ). Prosječna dob je M 21.24. Mjerni instrumenti koje smo koristili za dokazivanje hipoteze i specifičnih ciljeva su validirani anketni upitnici: 1. Upitnik neprilagođenog dnevnog sanjarenja (NDS), 2.Upitnik suočavanja sa stresovima (CISS), 3. Upitnik za ispitivanje općih psihopatoloških teškoća (CORE-OM). Prikupljeni podatci iz upitnika su uneseni u Microsoft Excel tablice prema unaprijed pripremljenom kodnom planu i statistički obrađeni. Rezultati: Obrađeni podaci nam nisu pokazali statistički značajnu razliku između spolova ni kod jednog upitnika, čime je prihvaćena postavljena nul-hipoteza. Ispitujući značaj neprilagođenog dnevnog sanjarenja razini psihološkog distresa i načinima suočavanja u stresnim situacijama dobili smo rezultate da korelacije ukazuju na značajnu povezanost neprilagođenog dnevnog sanjarenja sa problemima i rizičnim ponašanjima. Ispitanici koji su skloniji neprilagođenom dnevnom sanjarenju imaju veću vjerojatnost izloženosti različitim psihičkim problemima i razvoju rizičnih ponašanja što je dokazano i u ovoj studiji. Time su potvrđene istraživačke hipoteze: ispitati je li neprilagođeno dnevno sanjarenje studenata povezano sa psihološkim distresom (subjektivna dobrobit, problemi, funkcioniranje i rizična ponašanja) i načinima suočavanja u stresnim situacijama; te prediktivni značaj neprilagođenog dnevnog sanjarenja razini psihološkog distresa i načinima suočavanja u stresnim situacijama. Zaključci: Ovo istraživanje putem korištenih anketnih upitnika je rodno neovisno, nisu se pokazale spolne razlike u ukupnim rezultatima ni u jednom upitniku. Ispitanici sa izraženijim dnevnim sanjarenjem se u manjoj mjeri suočavaju sa stresovima na aktivan, problemu usmjeren način , već u većoj mjeri iskazuju emocijama usmjereno suočavanje, u odnosu na ispitanike kod kojih je dnevno sanjarenje izraženo u manjoj mjeri.Introduction and Aim: The study is to determine the differences in the levels of maladaptive daydreaming, psychological distress and coping with stress between students and students of health studies. We investigated the possibility of predicting the general psychological state and the students’ coping with stress based on the results of the questionnaire of maladaptive daydreaming. Material and methods: The study was conducted on the students of the first year of the Department of Health Studies of the University of Split, N = 80 (65 female, 15 male). The average age is 21.24. Measuring instruments we used to prove the hypothesis and the specific objectives are validated questionnaires: 1.Maladaptive daydreaming Scale (MDS) 2. Coping Inventory for Stressful Situations (CISS) 3.Clinical Outcomes in Routine Evaluation – Outcome Measure (CORE-OM). The collected data from the questionnaire are entered in the Microsoft Excel table according to the pre-prepared code plan and are statistically processed. Results: The processed data did not show any statistically significant difference between the sexes in the questionnaires, thus accepting the set null hypothesis. Examining the importance of maladaptive daydreaming to levels of psychological distress and the ways of coping with stressful situations, we have obtained results that correlations point to a significant association between MDS with problems and risky behaviors. Respondents who are more inclined to MDS are more likely to be exposed to different mental problems and the development of risky behaviors as demonstrated in this study. Conclusion: This survey, using the questionnaires used, was gender independent, no gender differences were found in a single questionnaire. Respondents with more pronounced daydreaming are less likely to face the stresses in an active, problem-oriented way, they extent emotional-oriented confrontation; compared to respondents whose daydreaming is expressed to a lesser extent