Broadband speed and firm entry in digitally intensive sectors: The case of Croatia

We explore how improvements in digital infrastructure contribute to digital transformation of the Croatian economy. More specifically, we investigate under what conditions improvements in broadband speed are conductive for firm entry in digitally intensive sectors at the local level (cities and municipalities; LGUs) during the period 2014–2017. The results of the benchmark random effects panel data model suggest a 10 percent increase in broadband speed increases the number of new digitally intensive firms by 0.68. Two-way interactions between explanatory variables suggest improvements in broadband infrastructure yield the greatest number of new firm entries in densely populated LGUs, and in LGUs with a higher quality of human capital and greater public investment in physical infrastructure. Using the spatial Durbin panel method, we find improvements in broadband infrastructure exhibit positive firm entry effects both within and between cities and municipalities

Traffic information system based on location intelligence embedded in public mobile networks

Zagušenje prometnica, emisija CO2 i nesreće na cestama predstavljaju glavne izazove s kojima se susreće sustav europskog cestovnog prometa. Ovi izazovi postaju još značajniji ako se u obzir uzmu predviđanja za 2020.godinu po kojima će opseg robnog prometa porasti za 50% a putničkog prometa za 35%. Jedan od odgovora na navedene izazove leži u primjeni rješenja zasnovanih na informacijskim i komunikacijskim tehnologijama. Razvoj mehanizama lokacijske inteligencije omogućava primjenu javnih pokretnih komunikacijskih sustava u svrhu prikupljanja, odbrade i distribucije informacija o pokretljivosti korisnika u stvarnom vremenu. Na ovaj način stvaraju se pretpostavke za realizaciju prometnog informacijskog sustava koji krajnjim korisnicima može osigurati pravovremene i točne informacije o stanju u prometu. Time krajnji korisnici tj. vozači postaju dijelom prometnog sustava te svojim odlukama optimiraju protočnost prometnog sustava što rezultira kraćim vremenom putovanja, uštedom goriva, smanjenom emisijom CO2 te povećanom sigurnošću. Ovaj rad definira generičku arhitekturu prometnog informacijskog sustava u smislu namjene, funkcionalnosti a s obzirom na prikupljanje i distribuciju informacija o stanju prometa. Nadalje, s obzirom na mogućnosti lokacijske inteligencije u javnim pokretnim mrežama, definirani su relevantni podatci o pokretljivosti, načinu njihovog ekstrahiranja te način procjene srednjih brzina podataka na odabranim segmentima mreže. U konačnici, kroz praktičnu validaciju i simulaciju, utvrđena je ispravnost postavljenih teorijskih hipoteza.Traffic congestion, carbon dioxide emissions and road accidents are the main challenges of today’s European road traffic system. For the full perspective of the issue we need take into consideration projections for 2020 according to which the fright traffic is to increase by 50% and the passenger traffic is to increase by 35%. One of the answers is the application of solutions based on information and communications systems (ICT). The development of the location intelligence mechanisms enables the application of the public mobile communications systems in order to collect, process and distribute real-time information about the mobility of users. This will create prerequisites for the implementation of an Traffic Information System which can provide users with timely and relevant road traffic information. End users, i.e. drivers thus become an active part of the traffic system and can make decisions to make the traffic flow as optimal as possible. This leads to time and fuel savings, reduced carbon dioxide emissions and increased traffic safety. The thesis defines a generic architecture of the traffic information system with references to its purpose, functionalities and traffic information distribution. Furthermore, considering the possibility of the public mobile network embedded location intelligence, the thesis defines relevant data on mobility, the ways they are extracted and the ways to determine the average speed of data on selected segments of a network. In its final part the paper establishes the relevance of the set theoretical hypothesis through practical validation and simulation

Traffic information system based on location intelligence embedded in public mobile networks

Zagušenje prometnica, emisija CO2 i nesreće na cestama predstavljaju glavne izazove s kojima se susreće sustav europskog cestovnog prometa. Ovi izazovi postaju još značajniji ako se u obzir uzmu predviđanja za 2020.godinu po kojima će opseg robnog prometa porasti za 50% a putničkog prometa za 35%. Jedan od odgovora na navedene izazove leži u primjeni rješenja zasnovanih na informacijskim i komunikacijskim tehnologijama. Razvoj mehanizama lokacijske inteligencije omogućava primjenu javnih pokretnih komunikacijskih sustava u svrhu prikupljanja, odbrade i distribucije informacija o pokretljivosti korisnika u stvarnom vremenu. Na ovaj način stvaraju se pretpostavke za realizaciju prometnog informacijskog sustava koji krajnjim korisnicima može osigurati pravovremene i točne informacije o stanju u prometu. Time krajnji korisnici tj. vozači postaju dijelom prometnog sustava te svojim odlukama optimiraju protočnost prometnog sustava što rezultira kraćim vremenom putovanja, uštedom goriva, smanjenom emisijom CO2 te povećanom sigurnošću. Ovaj rad definira generičku arhitekturu prometnog informacijskog sustava u smislu namjene, funkcionalnosti a s obzirom na prikupljanje i distribuciju informacija o stanju prometa. Nadalje, s obzirom na mogućnosti lokacijske inteligencije u javnim pokretnim mrežama, definirani su relevantni podatci o pokretljivosti, načinu njihovog ekstrahiranja te način procjene srednjih brzina podataka na odabranim segmentima mreže. U konačnici, kroz praktičnu validaciju i simulaciju, utvrđena je ispravnost postavljenih teorijskih hipoteza.Traffic congestion, carbon dioxide emissions and road accidents are the main challenges of today’s European road traffic system. For the full perspective of the issue we need take into consideration projections for 2020 according to which the fright traffic is to increase by 50% and the passenger traffic is to increase by 35%. One of the answers is the application of solutions based on information and communications systems (ICT). The development of the location intelligence mechanisms enables the application of the public mobile communications systems in order to collect, process and distribute real-time information about the mobility of users. This will create prerequisites for the implementation of an Traffic Information System which can provide users with timely and relevant road traffic information. End users, i.e. drivers thus become an active part of the traffic system and can make decisions to make the traffic flow as optimal as possible. This leads to time and fuel savings, reduced carbon dioxide emissions and increased traffic safety. The thesis defines a generic architecture of the traffic information system with references to its purpose, functionalities and traffic information distribution. Furthermore, considering the possibility of the public mobile network embedded location intelligence, the thesis defines relevant data on mobility, the ways they are extracted and the ways to determine the average speed of data on selected segments of a network. In its final part the paper establishes the relevance of the set theoretical hypothesis through practical validation and simulation

Traffic information system based on location intelligence embedded in public mobile networks

Zagušenje prometnica, emisija CO2 i nesreće na cestama predstavljaju glavne izazove s kojima se susreće sustav europskog cestovnog prometa. Ovi izazovi postaju još značajniji ako se u obzir uzmu predviđanja za 2020.godinu po kojima će opseg robnog prometa porasti za 50% a putničkog prometa za 35%. Jedan od odgovora na navedene izazove leži u primjeni rješenja zasnovanih na informacijskim i komunikacijskim tehnologijama. Razvoj mehanizama lokacijske inteligencije omogućava primjenu javnih pokretnih komunikacijskih sustava u svrhu prikupljanja, odbrade i distribucije informacija o pokretljivosti korisnika u stvarnom vremenu. Na ovaj način stvaraju se pretpostavke za realizaciju prometnog informacijskog sustava koji krajnjim korisnicima može osigurati pravovremene i točne informacije o stanju u prometu. Time krajnji korisnici tj. vozači postaju dijelom prometnog sustava te svojim odlukama optimiraju protočnost prometnog sustava što rezultira kraćim vremenom putovanja, uštedom goriva, smanjenom emisijom CO2 te povećanom sigurnošću. Ovaj rad definira generičku arhitekturu prometnog informacijskog sustava u smislu namjene, funkcionalnosti a s obzirom na prikupljanje i distribuciju informacija o stanju prometa. Nadalje, s obzirom na mogućnosti lokacijske inteligencije u javnim pokretnim mrežama, definirani su relevantni podatci o pokretljivosti, načinu njihovog ekstrahiranja te način procjene srednjih brzina podataka na odabranim segmentima mreže. U konačnici, kroz praktičnu validaciju i simulaciju, utvrđena je ispravnost postavljenih teorijskih hipoteza.Traffic congestion, carbon dioxide emissions and road accidents are the main challenges of today’s European road traffic system. For the full perspective of the issue we need take into consideration projections for 2020 according to which the fright traffic is to increase by 50% and the passenger traffic is to increase by 35%. One of the answers is the application of solutions based on information and communications systems (ICT). The development of the location intelligence mechanisms enables the application of the public mobile communications systems in order to collect, process and distribute real-time information about the mobility of users. This will create prerequisites for the implementation of an Traffic Information System which can provide users with timely and relevant road traffic information. End users, i.e. drivers thus become an active part of the traffic system and can make decisions to make the traffic flow as optimal as possible. This leads to time and fuel savings, reduced carbon dioxide emissions and increased traffic safety. The thesis defines a generic architecture of the traffic information system with references to its purpose, functionalities and traffic information distribution. Furthermore, considering the possibility of the public mobile network embedded location intelligence, the thesis defines relevant data on mobility, the ways they are extracted and the ways to determine the average speed of data on selected segments of a network. In its final part the paper establishes the relevance of the set theoretical hypothesis through practical validation and simulation

Brzina širokopojasnog interneta i osnivanje novih poduzeća u digitalno intenzivnim sektorima: slučaj Hrvatske

We explore how improvements in digital infrastructure contribute to digital transformation of the Croatian economy. More specifically, we investigate under what conditions improvements in broadband speed are conductive for firm entry in digitally intensive sectors at the local level (cities and municipalities; LGUs) during the period 2014–2017. The results of the benchmark random effects panel data model suggest that a 10 percent increase in broadband speed increases the number of new digitally intensive firms by 0.68. Two-way interactions between explanatory variables indicate that improvements in broadband infrastructure yield the greatest number of new firm entries in densely populated LGUs, and in LGUs with a higher quality of human capital and greater public investment in physical infrastructure. Using the spatial Durbin panel method, we find improvements in broadband infrastructure exhibit positive firm entry effects both within and between cities and municipalities.U članku se istražuje kako poboljšanja u digitalnoj infrastrukturi pridonose digitalnoj transformaciji hrvatske ekonomije. Pri tome se usredotočujemo na uvjete poboljšanja u brzini širokopojasnog interneta koji omogućavaju ubrzaniji ulazak novih kompanija u digitalno intenzivne sektore. S tom svrhom istražujemo vezu između prosječne dostupne brzine širokopojasnog interneta u jedinicama lokalne samouprave i osnivanja poduzeća u digitalno intenzivnim sektorima od 2014. do 2017. godine. Rezultati našega osnovnog modela sugeriraju da povećanje brzine od 10 posto korespondira s 0,68 novih poduzeća u prosječnoj lokalnoj jedinici. Povećanjem udaljenosti od administrativnoga središta smanjuje se broj novoosnovanih digitalno intenzivnih poduzeća, dok veća gustoća naseljenosti i veća javna ulaganja u infrastrukturu pridonose povećanju broja novoosnovanih poduzeća. Interakcije među objašnjavajućim varijablama modela sugeriraju da poboljšanja u širokopojasnoj infrastrukturi rezultiraju najvećim brojem novoosnovanih poduzeća u gusto naseljenim lokalnim jedinicama, u lokalnim jedinicama s bolje obrazovanom radnom snagom i većim javnim ulaganjima u infrastrukturu. Upotrebom prostornoga Durbinovog panel-modela nalazimo da poboljšanja u širokopojasnoj infrastrukturi utječu i na lokalne jedinice koje se nalaze u susjedstvu lokalne jedinice koja bilježi navedena poboljšanja u širokopojasnoj infrastrukturi