The Croatian Islands on maps in André Thevet\u27s Le Grand Insulaire et Pilotage

Francuski kraljevski kozmograf André Thevet napisao je mnoga djela među kojima i Le Grande Insulaire et Pilotage. U drugom svesku toga izolara i peljara (plovidbenoga priručnika) priređenog u rukopisu 1586. opisani su hrvatska obala i otoci, a njegov su sastavni dio i karte Krka, Paga, Ugljana i Pašmana, Čiova, Brača, Hvara i Korčule. Ta su Thevetova ostvarenja posve nepoznata u hrvatskoj znanstvenoj literaturi. Predmet su ovoga članka Thevetove karte na kojima su prikazani hrvatski otoci. Njihov je geografski sadržaj uspoređen s kartama objavljenima u drugoj polovini 16. st. u izolarima Giovannija Francesca Camocia (1571.), Antonija Milla (1582.) i Giuseppea Rosaccia (1598.). Istraživanjem je utvrđeno da su Thevetove karte u pogledu izgleda obalne crte i prikazanih geografskih objekata posve različite od karata koje su izradili njegovi suvremenici. Thevetove su karte odraz autorovih osobnih kompetencija, ponajprije geografskih spoznaja i primijenjenih metoda prikupljanja, obrade i kartografske vizualizacije prostornih podataka, a istodobno su i zorno svjedočanstvo o francuskom uvidu u geografsku stvarnost istočne obale Jadrana u razdoblju renesanse.The French royal cosmographer André Thevet wrote many works, including Le Grand Insulaire et Pilotage. The second volume of this work (a navigation manual), prepared in manuscript form in 1586, describes the Croatian coast and islands and includes maps of Krk, Pag, Ugljan with Pašman, Čiovo, Brač, Hvar, and Korčula. These achievements are completely unknown in Croatian scientific literature. The subject of this paper is Thevet’s maps showing the Croatian islands. Their geographical content is compared to maps published in the second half of the 16th century in isolarios by Giovanni Francesco Camocio (1571), Antonio Millo (1582), and Giuseppe Rosaccio (1598). The study shows that Thevet’s maps were completely different from those produced by his contemporaries, especially in terms of the contours of island coastlines and depicted geographical features. Thevet’s maps were a reflection of the author’s personal competence, primarily his knowledge of geography and methods of spatial data collection, processing and cartographic visualisation, and are also a vivid testimony to French insight into the geography of the eastern Adriatic coast during the Renaissance

Komično-realistična poezija talijanskog srednjovjekovlja

Komično-realistična tradicija razvila se u Italiji u drugoj polovici trinaestog stoljeća. Bitna karakteristika ove poezije jest njezina povezanost s vremenom u kojem je nastala. Naime, trinaesto stoljeće u Toskani obilježeno je jačanjem samostalnih općina, njihovim međusobnim sukobima i burnim političkim životom. Također, razvijaju se gradovi te jača novi društveni sloj, građanstvo. U takvoj atmosferi pjesnici pronalaze inspiraciju i pišu o stvarnosti koja ih okružuje. Vještom uporabom jezika, karikaturom i groteskom, u svojoj poeziji ocrtavaju portrete svojih sugrađana, pišu o događajima ili, poput Firentinca Rustica Filippija, otvoreno napadaju političke protivnike. Nešto osobnije prirode jest poezija Mea dei Tolomeija i Cecca Angiolierija. Obojica slave lagodan život, pišu o nesreći koja ih snađe kada nemaju novca te o mržnji koju osjećaju prema svojoj obitelji. Na ovoj tematskoj osnovici Angiolieri će izgraditi svoj lik pjesnika, koji nema sreće u kocki i ljubavi, voli lagodan život i mrzi svoje škrte roditelje. Ovakvo “osobno” pjesništvo bit će prava suprotnost gotovo depersonaliziranoj lirici Dolce stil nuova (slatkog novog stila), pjesničkoj školi koja se u Toskani razvila u isto vrijeme. Komično-realistična poezija u talijansku književnost uvela je neke nove motive koji su već postojali u poeziji golijarda te u vagantskoj lirici. Također, i kod provansalskih trubadura pronalazimo poneki primjer na tragu ovakve tradicije. Sve to svjedoči koliko je europska srednjovjekovna kultura bila dinamična

Hume and the External World

Hume’s understanding of the external world, particularly, his conception of objects, or what he occasionally refers to as “bodies,” is the subject of much dispute. Are objects mind-independent? Or, are they just what we see, feel, smell, taste, or touch? In other words, are objects just sense data? Or, are they ideas about sense data? Or, are objects, somehow, mind-independent, but we have ideas of them, and we receive sense data from them? In this paper, I provide some answers to these questions—by way of distinguishing between the vulgar position, the philosophical position, and Hume’s position

ALGUNS ASPECTES DE LA MEDICINA ANTIGA DE LA BIGORRA

Visió general sobre diversos aspectes de la medicina antiga a la Bigorra, que  comprèn la major part de l'actual departament dels Alts Pirineus. Metges amb projecció nacional clàssica: Basseillac, Larrey, Lordat - Metges que han estat membres, la majoria corresponents, de l'Académie Nationale de Médecine - El fenomen del termalisme, les estacions amb cures balneàries - Altres metges: Calot, Picqué, Voivenel. Metges termalistes. Metges a la politica.Visión general sobre diversos aspectos de la medicina antigua en la Bigorra, que  comprende la mayor parte del actual departamento de los Altos Pirineos. Médicos  con proyección nacional clásica: Basseilhac, Larrey, Lordat - Médicos que han sido miembros, la mayoria correspondientes, de l'Académie Nationale de Médecine - El  fenómeno del termalismo, las estaciones de tratamiento balneario - Otros médicos: Calot, Picqué. Voivenel. Médicos termalistas. Médicos en la politica

Contributions to the bibliography of Hvar 2019 - 2021

Napomena: uključene su i starije, ranije nenavedene bibliografske jedinice