IZRAVNA PRIMJENA PRAVILA UFEU-A I NAČELA PRIMARNOG PRAVA UNIJE NA DODJELE UGOVORA O JAVNOJ NABAVI

Pravni horizont područja javne nabave nije ograničen na Zakon o javnoj nabavi i europske direktive o javnoj i sektorskoj nabavi, odnosno koncesijama. On uključuje i određena pravila i načela primarnog prava Unije koja se primjenjuju na sve dodjele ugovora o javnoj nabavi, kao što je to utvrdio Sud Europske unije u svojoj sudskoj praksi. U članku autor analizira razvoj sudske prakse Suda EU-a u pogledu primjene pravilâ UFEU-a te načela jednakog postupanja, nediskriminacije, transparentnosti i uzajamnog priznavanja na dodjele ugovora o javnoj nabavi. Povrede tih pravila i načela mogu se sankcionirati u postupcima kontrole javne nabave u skladu s nacionalnim pravom, ali i u postupcima pred Sudom EU-a u povodu Komisijinih tužbi protiv država članica zbog povrede obveze

Challenges to the Takeover Early Warning System in the Eu: the Case of Germany

The paper shows the regulation of particular duties of investors and issuers in relation to direct or indirect holdings of publicly listed shares, building together an early warning system indicating an imminent change of control in companies. The early warning system is based on several duties, including: (1) the duty to disclose changes in the shareholdings in public companies above and below certain thresholds; (2) the duty to submit a takeover bid after reaching a certain threshold (the so-called controlling stake) or to publish forthwith a decision to launch a voluntary bid; (3) the duty to disclose in a timely manner relevant price-sensitive information in order to prevent insider dealing, as well as not to distribute any misleading information that would manipulate the market. The system is underpinned by the concept of ‘acting in concert’ whereby these three duties can be triggered with respect to more investors acting as a group with a view to acquiring or divesting shares in a company in order to influence the management of the company who would otherwise, individually, remain below the relevant thresholds. The purpose of the early warning system is to protect participants of the capital markets, minority shareholders and other stakeholders (management board members, creditors, employees, local communities, etc). The protection is achieved through increased transparency of the capital markets which enables the timely reaction of all interested parties: either by selling or buying the shares or by the activation of defence strategies before the actual change of control takes place. The paper also comments on recent changes in EU and German securities legislation

DRŽAVNE POTPORE U KONTEKSTU JAVNE NABAVE

Izvorni je cilj pravilâ o javnoj nabavi zaštita tržišnog natjecanja i postizanje realne, tržišne cijene za usluge, robu i radove koji su predmet nabave javnog naručitelja. Uz to ona u sebi imaju ugrađene preventivne mehanizme protiv dodjele ugovora ponuditelju koji je primatelj nezakonite potpore. Međutim, izvan specifičnog konteksta usluga od općeg gospodarskog interesa, u praksi se ne govori toliko o problemu državnih potpora koje mogu nastati samom dodjelom ugovora o javnoj nabavi bilo zbog povrede pravilâ o javnoj nabavi bilo zbog drugih elemenata ugovora koji se dodjeljuje. U radu se analizira pojam državne potpore u kontekstu javne nabave, ali i odnos postupaka pravne zaštite i sankcioniranja povreda jednih i drugih pravila. Autor zastupa tezu prema kojoj se pravila o oduzimanju nezakonitih državnih potpora moraju svakako primijeniti ako u konkretnom slučaju nije dostupna pravna zaštita konkurenata u postupku kontrole javne nabave

ULOGA POSTUPKA JAVNE NABAVE U FINANCIRANJU USLUGA OD OPĆEG GOSPODARSKOG INTERESA

Obavljanje usluga od općeg gospodarskog interesa (UOGI) načelno se ne mora povjeriti postupkom javne nabave, ali u tom slučaju odabrani subjekt mora ispuniti kriterij učinkovitosti u usporedbi s drugim sličnim poduzetnicima. Pritom je sporno moraju li usporedivi poduzetnici biti konkretni, postojeći poduzetnici ili pak može biti riječ i o apstraktnim „dobrim poduzetnicima”. Rješenje navedene dvojbe ima veliko značenje s obzirom na to da bi se u slučaju primjene prvog tumačenja obavljanje UOGI-ja uvijek moralo povjeriti u postupku javne nabave ako konkretni usporedivi poduzetnici ne bi postojali. Uskim tumačenjem četvrtog uvjeta Altmark sve se više ograničava diskrecija javnih tijela u pogledu odabira dopuštenih načina povjeravanja obavljanja UOGI-ja. Međutim, to se pokazuje kao možda jedini način da se nakon nastanka iznimke Altmark sačuva „effet utile” odredbe članka 106. stavka 2. UFEU-a

Odgovornost države za štetu (pojedinac protiv države: tko će nadvladati?)

Cilj ovog rada je prikazati institut odgovornosti dr¾ave za ¹tetu èija bi svrha trebala biti ostvarenje dva cilja: za¹tite ljudskih prava i temeljnih sloboda te pravilnog funkcioniranja javne slu¾be. Iako su ta dva cilja naoko nespojiva, punom provedbom naèela odgovornosti, dr¾ava u vidu graðana koji tu¾e za naknadu ¹tete stjeèe partnere koji æe ukazati na nedostatke unutar sustava. Na taj naèin æe dr¾ava moæi pravovremeno reagirati radi otklanjanja disfunkcija unutar sustava, a graðani æe ostvariti za¹titu svojih prava. U Hrvatskoj postoji nekoliko zakona koji predviðaju odgovornost dr¾ave za ¹tetu nastalu radom slu¾benika ili namje¹tenika, no na sva se opæa pitanja odgovornosti primjenjuju odredbe Zakona o obveznim odnosima o izvanugovornoj odgovornosti za ¹tetu. Premda se zakonski okvir u Hrvatskoj ne razlikuje puno od onog u drugim europskim zemljama, u sudskoj je praksi (osobito Vrhovnog suda RH) moguænost naknade ¹tete od strane dr¾ave znatno ograni èena. Pojedinac mora dokazati postojanje volje odnosno pristanka na nano¹enje ¹tete te je odgovornost dr¾ave za ¹tetu ogranièena samo na sluèajeve u kojima se èinjenje ili propust slu¾benika mo¾e smatrati kaznenim djelom, a ne tek graðanskopravnim deliktom. Ipak, postoje odreðeni pomaci, od ratifikacije Europske konvencije za za¹titu ljudskih prava i temeljnih sloboda, ponovnog reguliranja odgovornosti RH za ¹tetu nastalu uslijed teroristièkih akata i javnih demonstracija, ¹tetu uzrokovanu od pripadnika hrvatskih oru¾anih i redarstvenih snaga tijekom Domovinskog rata te ¹tetu nastalu u biv¹oj SFRJ za koju je odgovarala biv¹a SFRJ, a jedan od predvodnika promjena je i Ustavni sud RH koji gotovo svakodnevno dosuðuje naknadu ¹tete graðanima zbog povrede prava na suðenje u razumnom roku kao nove osnove za naknadu ¹tete. Ono ¹to jo¹ preostaje je da i redovni sudovi prihvate liberalnije stajali¹te u pogledu odgovornosti dr¾ave za ¹tetu. Buduæi da je Hrvatska odnedavno i jedna od dr¾ava kandidata za èlanstvo u EU, na kraju se predstavlja ureðenje odgovornosti dr¾ava èlanica i Europske zajednice za ¹tetu koju pretrpe graðani

The Notion of “Public Contract” in EU Law and Related Exceptions to the Applicability of Public Procurement Legislation

Tko je i pod kojim uvjetima dužan provesti postupak javne nabave ponajprije ovisi o kvalifikaciji određenog pravnog odnosa kao ugovora o javnoj nabavi. Za takvu se kvalifikaciju moraju ispuniti određene pretpostavke, inače nije riječ o ugovoru o javnoj nabavi. U radu se analiziraju bitna obilježja takvog ugovora kako ih Sud Europske unije tumači u svojoj praksi i novo pravno uređenje iz 2014., koje u nekim aspektima (osobito u pogledu tzv. nabave in house, ugovorne suradnje javnih naručitelja i prijenosa nadležnosti između javnih tijela) izričito odstupa od te prakse.The subject-matter of this paper is the notion of “public contract” in EU law as functionally interpreted by the Court of Justice of the European Union, as well as related exceptions to the applicability of the 2014 public procurement legislation package, with particular regard to in-house awards, cooperation between contracting authorities and transfers of powers. The analysis follows each of the five main elements of a public contract relating to (i) the existence of a contract, (ii) pecuniary interest, (iii) written form, (iv) the parties being two legally distinct persons and (v) the object being the provision of works, supplies or services. The main conclusion of the research is that the broad and functional interpretation of each of the main requirements by the CJEU, together with a strict interpretation of the available exceptions to those requirements, aims at preventing circumventions of the EU procurement rules. However, due to that approach, various forms of public-public cooperation were for a long time collateral casualties. The 2014 legislative framework provides additional clarity and legal certainty in that respect, but there are still certain situations which do not appear to be covered, which will require interpretation by the CJEU in the future

THE VEHICLE ROUTING PROBLEM WITH STOCHASTIC DEMANDS IN AN URBAN AREA – A CASE STUDY

The vehicle routing problem with stochastic demands (VRPSD) is a combinatorial optimization problem. The VRPSD looks for vehicle routes to connect all customers with a depot, so that the total distance is minimized, each customer visited once by one vehicle, every route starts and ends at a depot, and the travelled distance and capacity of each vehicle are less than or equal to the given maximum value. Contrary to the classical VRP, in the VRPSD the demand in a node is known only after a vehicle arrives at the very node. This means that the vehicle routes are designed in uncertain conditions. This paper presents a heuristic and meta-heuristic approach for solving the VRPSD and discusses the real problem of municipal waste collection in the City of Niš