Kartiranje promjene šumskog pokrova: analiza prostorne promjene šumskog pokrova u Parku prirode Medvednica pomoću Landsatovih snimaka

The Medvednica Nature Park was established in 1981. At that time its main phenomena were forests and forest communities which covered some two thirds of the protected area. The Park is located in close vicinity to Zagreb, the largest city in Croatia, which has been characterised by a considerable growth in population and area during the last several decades. This article reconstructs a segment of Medvednica protected area’s environmental history from 1978 to 2007. The study combines textual and tabular as well as cartographic and remote sensing data in order to provide a clear insight into the proportions of deforestation and reforestation, and their spatial patterns across the entire area of the Park. Results indicate forest transition on more than one tenth of the protected area. These are mostly contact zones of human activities and forest communities located at the edges of the protected area and at its higher elevations. Results also indicate net forest gain of 8.3% over the 1978-2007 period.Park prirode Medvednica osnovan je 1981. godine. Glavni su fenomen zaštićenog prostora šume i šumske zajednice, koje zauzimaju oko dvije trećine njegove površine. Park se nalazi u neposrednoj blizini Zagreba, najvećega grada u Hrvatskoj, koji tijekom nekoliko posljednjih desetljeća bilježi konstantan rast. Ovaj rad rekonstruira segment povijesti okoliša zaštićenog područja Medvednice od 1978. do 2007. Istraživanjem tekstualnih i tabličnih te kartografskih i multispektralnih satelitskih podataka nastojalo se dati jasan uvid u prostorne dimenzije deforestacije i reforestacije unutar čitavog područja Parka prirode Medvednica. S obzirom na to da su šume bile glavni razlog osnutka Parka prirode Medvednica, primarni fokus istraživanja bio je usmjeren upravo na prostorne promjene šumskog pokrova. Rezultati upućuju da se promjena šumskog pokrova (deforestacija ili reforestacija) odvija na više od jedne desetine ukupne površine Parka. Riječ je o kontaktnim zonama ljudskih aktivnosti i šumskih zajednica koje se nalaze uglavnom na rubu te zonama na višim nadmorskim visinama zaštićenog područja. Rezultati također pokazuju da bilanca prostornih promjena šumskog pokrova ide u korist reforestacije za otprilike 8.3% tijekom razdoblja 1978. – 2007

(Re)construction des identités balkaniques à travers la musique populaire

Rad se bavi pitanjem reprodukcije stereotipa o Balkanu u tekstovima popularne glazbe iz bivše Jugoslavije. U posljednjih dvadeset godina na glazbenim tržištima regije objavljeno je više od stotinu pjesama na srpskome i hrvatskom jeziku u čijim se tekstovima javlja termin Balkan kao metafora kako bi se opisala i objasnila atmosfera rata, siromaštva, sukoba i strasti, ljepote i ponosa. Na temelju analize tih tekstova i učestalosti pojavljivanja tema i motiva moguće je razlučiti četiri diskursa: 1. Balkan kao područje rata i sukoba, 2. Balkan kao područje uživanja, strasti i fatalizma, 3. primitivni i agresivni »muški« Balkan nasuprot lijepome, ponosnom i ustrajnom »ženskom« Balkanu i 4. Balkan kao »drugo« Europe. Rezultati analize glazbenih tekstova pokazali su da se unatoč inherentnoj fluidnosti i nejasnosti same definicije Balkana i njegova prostornog obuhvata, te sukladno tome i mogućnosti distanciranja od njih, reproduciraju uglavnom negativni stereotipi o Balkanu. Pritom se oni ne dovode u pitanje, već se prihvaćaju i potvrđuju kao dio vlastitog identiteta.The paper deals with the reproduction of stereotypes about the Balkans in the popular music of ex-Yugoslavia. During the last two decades, over a hundred songs in the Serbian and Croatian languages have been released, specifically mentioning the term Balkan and using it as a metaphor – to evoke and explain the atmosphere of war, poverty, conflict and passion, beauty, love and pride. Based on the analysis of these texts and the frequency of appearance of the themes and motifs, four distinct discourses can be identified: 1. the Balkans as an area of wars and conflicts, 2. the Balkans as an area of joy, passion and fatalism, 3. the primitive and aggressive “male” Balkans vs. the beautiful, proud and resistant “female” Balkans, and 4. the Balkans as Europe’s “Other”. The results show that, despite the inherent fluidity and the unclearness of the very definition of the Balkans and its spatial coverage (and therefore the possibility of distancing oneself from it), mostly negative stereotypes about the Balkans are being reproduced. They are not questioned in that process, but accepted and affirmed as a part of one’s own identity.L’étude s’intéresse à la reproduction des stéréotypes sur les Balkans observée dans les textes de chansons populaires émanant des pays d’ex-Yougoslavie. Au cours de ces vingt dernières années, le marché de la musique de la région a vu la publication de plus d’une centaine de chansons en langues serbe et croate, dont les paroles ont recours au terme Balkans usité au sens métaphorique pour désigner et expliquer les éléments de la guerre, pauvreté, conflits et passions, beauté et fierté. Sur la base de l’analyse des paroles et de la fréquence d’usage de ces thèmes et motifs, il nous a été permis de dégager quatre discours : 1. Les Balkans, décrits comme région en proie à la guerre et aux conflits, 2. Les Balkans, région de plaisirs, passions et fatalisme, 3. Opposition entre Balkans « virils », empreint de primitivisme et d’agressivité, et Balkans « féminins », symbolisés par la persévérance, la fierté et la beauté, 4. Les Balkans, présentés comme « l’Autre » de l’Europe. Les résultats de l’étude des paroles ont mis en exergue la tendance à la reproduction des stéréotypes principalement négatifs portant sur les Balkans, en dépit de la fluidité et de l’opacité inhérentes à la définition même des Balkans ainsi que de son extension territoriale, de même que de l’opportunité de combattre ces mêmes stéréotypes. L’on observe, de fait, aucune remise en question de ceux-ci, mais au contraire, une acceptation, voire intégration à l’identité propre

Land use and land cover change in the Krapina-zagorje county from 1978 to 2011

Predmet istraživanja disertacije promjene su zemljišnog pokrova i načina korištenja zemljišta u Krapinsko-zagorskoj županiji od 1978. do 2011. godine. Promjene zemljišnog pokrova i načina korištenja zemljišta odraz su interakcije društva i okoliša, a posebno su izražene prilikom promjene ekonomskog i društvenog sustava na nekom prostoru. Proučavani prostor u ovom radu prošao je kroz značajne socijalne i ekonomske promjene tijekom promatranoga razdoblja, što se direktno i indirektno odrazilo na promjene zemljišnoga pokrova i načina korištenja zemljišta. U teorijskom dijelu disertacije raspravlja se o problematici definiranja te pristupima i metodologiji u istraživanju promjena na zemljištima. Zatim se koristi kompleksna metodologija sastavljena od daljinskih istraživanja, statističkog modeliranja sociogeografskih i fizičkogeografskih čimbenika promjena te anketnog istraživanja. Pomoću daljinskih istraživanja promjene zemljišnog pokrova i načina korištenja zemljišta prostorno su određene i kvantificirane. Statističko modeliranje omogućilo je povezivanje tih promjena sa sociogeografskim i fizičkogeografskim čimbenicima povezanih s promjenama, a anketno istraživanje omogućilo je prikupljanje i analizu informacija o kućanstvima kao donositeljima odluka u procesu promjene na zemljištima. Istraživanje je pokazalo da su promjene opažene na 25% područja županije te da fizičkogeografski čimbenici igraju značajniju ulogu u procesima promjena. Opaženi su i analizirani procesi napuštanja poljoprivrede, poljoprivredne intenzifikacije, deforestacije, reforestacije i širenja naselja. U promatranom razdoblju povećale su se izgrađene i obrađene površine, dok su šumske površine i travnjaci zabilježili smanjenje. Razvijeni model omogućuje povezivanje promjena u okolišu s čimbenicima poput starenja stanovništva, promjena u obrazovnoj strukturi, zaposlenosti ili promjenama u gustoći naseljenosti i može poslužiti kao pomoćni instrument u definiranju lokalnih i regionalnih politika razvoja i zaštite okoliša.The research object of this thesis is land use and land cover change in the Krapina-zagorje County. Land-use and land cover changes reflect the character of a society's interaction with its physical environment, which becomes obvious when it is possible to observe different economic and social systems occupying the same environment. The area studied in this paper, Krapina-Zagorje County, has gone through major social and economic changes in the 1991- 2001 period, which has left its mark on the landscape. The theoretical part of the thesis deals with different approaches and methodologies used in analyzing land use and land cover change. A complex methodology is then used, consisting of remote sensing, statistical modelling and a questionnaire survey. Through remote sensing land use and land cover changes are quantified in a spatially explicit manner. Further on, statistical modelling is used to determine socio-geographic and biophysical drivers of land change and the questionnaire survey gathered information about households as decision makers in the process of land change. The results show that the land-use and land cover has changed in about 25% of the studied area and that biophysical drivers are statistically most significant drivers of change. The processes of agricultural intensification and abandonment, deforestation and reforestation as well as settlement expansion have been detected and analyzed. In the studied period forest areas and grasslands have decreased in size and agricultural land and built-up land have increased. The model used in this research analyzes the links between socio-geographic variables such as ageing of population, depopulation and changes in education or employment and the land use changes and could serve as an instrument in creating and local and regional policies dealing with sustainable development and environment protection

Land-use and Land-cover Changes in the Krapina-Zagorje County from 1991 to 2011

Promjene zemljišnog pokrova i načina korištenja zemljišta odraz su interakcije društva i okoliša, a posebno su izražene prilikom promjene ekonomskog i društvenog sustava na nekom prostoru. Smatra se da posljedice promjena zemljišnog pokrova i načina korištenja zemljišta danas više utječu na kvalitetu života i ljudsko zdravlje od klimatskih promjena. Proučavani prostor u ovom radu, Krapinsko-zagorska županija, prošao je kroz značajne socijalne i ekonomske promjene tijekom promatranoga razdoblja, što se izravno i neizravno odrazilo na promjene zemljišnoga pokrova i načina korištenja zemljišta. Od 1991. do 2011. zabilježene su promjene na 25 % zemljišta, a glavne promjene su pretvaranje travnjaka u obrađene površine te obrađenih površina u travnjake kao posljedica procesa napuštanja poljoprivrede i poljoprivredne ekstenzifikacije s jedne strane i poljoprivredne intenzifikacije s druge. Indikativno je da je proces intenzifikacije nešto jači od procesa napuštanja poljoprivrede, a oba procesa, zajedno s vrlo malenom prosječnom veličinom posjedâ u županiji i dugotrajnim nepovoljnim demografskim promjenama, velik su izazov u procesu restrukturiranja poljoprivredne proizvodnje i očuvanja kulturnih pejzaža.Land-use and land-cover changes reflect the character of a society’s interaction with its physical environment, which becomes obvious when it is possible to observe different economic and social systems occupying the same environment. The area studied in this paper, Krapina-Zagorje County, has gone through major social and economic changes in the 1991-2001 period, which has left its mark on the landscape. Land-use and landcover has changed in about 25 % of the studied area, with major trajectories being from grassland to agricultural land and vice versa. This is the result of processes of agricultural abandonment on one side and agricultural intensification on the other. These processes, along with unfavourable demographic trends and very small land plots (averaging 1 ha), present a major challenge in the process of agricultural restructuring and preservation of cultural landscapes in the county

(Re)construction des identités balkaniques à travers la musique populaire

Rad se bavi pitanjem reprodukcije stereotipa o Balkanu u tekstovima popularne glazbe iz bivše Jugoslavije. U posljednjih dvadeset godina na glazbenim tržištima regije objavljeno je više od stotinu pjesama na srpskome i hrvatskom jeziku u čijim se tekstovima javlja termin Balkan kao metafora kako bi se opisala i objasnila atmosfera rata, siromaštva, sukoba i strasti, ljepote i ponosa. Na temelju analize tih tekstova i učestalosti pojavljivanja tema i motiva moguće je razlučiti četiri diskursa: 1. Balkan kao područje rata i sukoba, 2. Balkan kao područje uživanja, strasti i fatalizma, 3. primitivni i agresivni »muški« Balkan nasuprot lijepome, ponosnom i ustrajnom »ženskom« Balkanu i 4. Balkan kao »drugo« Europe. Rezultati analize glazbenih tekstova pokazali su da se unatoč inherentnoj fluidnosti i nejasnosti same definicije Balkana i njegova prostornog obuhvata, te sukladno tome i mogućnosti distanciranja od njih, reproduciraju uglavnom negativni stereotipi o Balkanu. Pritom se oni ne dovode u pitanje, već se prihvaćaju i potvrđuju kao dio vlastitog identiteta.The paper deals with the reproduction of stereotypes about the Balkans in the popular music of ex-Yugoslavia. During the last two decades, over a hundred songs in the Serbian and Croatian languages have been released, specifically mentioning the term Balkan and using it as a metaphor – to evoke and explain the atmosphere of war, poverty, conflict and passion, beauty, love and pride. Based on the analysis of these texts and the frequency of appearance of the themes and motifs, four distinct discourses can be identified: 1. the Balkans as an area of wars and conflicts, 2. the Balkans as an area of joy, passion and fatalism, 3. the primitive and aggressive “male” Balkans vs. the beautiful, proud and resistant “female” Balkans, and 4. the Balkans as Europe’s “Other”. The results show that, despite the inherent fluidity and the unclearness of the very definition of the Balkans and its spatial coverage (and therefore the possibility of distancing oneself from it), mostly negative stereotypes about the Balkans are being reproduced. They are not questioned in that process, but accepted and affirmed as a part of one’s own identity.L’étude s’intéresse à la reproduction des stéréotypes sur les Balkans observée dans les textes de chansons populaires émanant des pays d’ex-Yougoslavie. Au cours de ces vingt dernières années, le marché de la musique de la région a vu la publication de plus d’une centaine de chansons en langues serbe et croate, dont les paroles ont recours au terme Balkans usité au sens métaphorique pour désigner et expliquer les éléments de la guerre, pauvreté, conflits et passions, beauté et fierté. Sur la base de l’analyse des paroles et de la fréquence d’usage de ces thèmes et motifs, il nous a été permis de dégager quatre discours : 1. Les Balkans, décrits comme région en proie à la guerre et aux conflits, 2. Les Balkans, région de plaisirs, passions et fatalisme, 3. Opposition entre Balkans « virils », empreint de primitivisme et d’agressivité, et Balkans « féminins », symbolisés par la persévérance, la fierté et la beauté, 4. Les Balkans, présentés comme « l’Autre » de l’Europe. Les résultats de l’étude des paroles ont mis en exergue la tendance à la reproduction des stéréotypes principalement négatifs portant sur les Balkans, en dépit de la fluidité et de l’opacité inhérentes à la définition même des Balkans ainsi que de son extension territoriale, de même que de l’opportunité de combattre ces mêmes stéréotypes. L’on observe, de fait, aucune remise en question de ceux-ci, mais au contraire, une acceptation, voire intégration à l’identité propre

Land use and land cover change in the Krapina-zagorje county from 1978 to 2011

Predmet istraživanja disertacije promjene su zemljišnog pokrova i načina korištenja zemljišta u Krapinsko-zagorskoj županiji od 1978. do 2011. godine. Promjene zemljišnog pokrova i načina korištenja zemljišta odraz su interakcije društva i okoliša, a posebno su izražene prilikom promjene ekonomskog i društvenog sustava na nekom prostoru. Proučavani prostor u ovom radu prošao je kroz značajne socijalne i ekonomske promjene tijekom promatranoga razdoblja, što se direktno i indirektno odrazilo na promjene zemljišnoga pokrova i načina korištenja zemljišta. U teorijskom dijelu disertacije raspravlja se o problematici definiranja te pristupima i metodologiji u istraživanju promjena na zemljištima. Zatim se koristi kompleksna metodologija sastavljena od daljinskih istraživanja, statističkog modeliranja sociogeografskih i fizičkogeografskih čimbenika promjena te anketnog istraživanja. Pomoću daljinskih istraživanja promjene zemljišnog pokrova i načina korištenja zemljišta prostorno su određene i kvantificirane. Statističko modeliranje omogućilo je povezivanje tih promjena sa sociogeografskim i fizičkogeografskim čimbenicima povezanih s promjenama, a anketno istraživanje omogućilo je prikupljanje i analizu informacija o kućanstvima kao donositeljima odluka u procesu promjene na zemljištima. Istraživanje je pokazalo da su promjene opažene na 25% područja županije te da fizičkogeografski čimbenici igraju značajniju ulogu u procesima promjena. Opaženi su i analizirani procesi napuštanja poljoprivrede, poljoprivredne intenzifikacije, deforestacije, reforestacije i širenja naselja. U promatranom razdoblju povećale su se izgrađene i obrađene površine, dok su šumske površine i travnjaci zabilježili smanjenje. Razvijeni model omogućuje povezivanje promjena u okolišu s čimbenicima poput starenja stanovništva, promjena u obrazovnoj strukturi, zaposlenosti ili promjenama u gustoći naseljenosti i može poslužiti kao pomoćni instrument u definiranju lokalnih i regionalnih politika razvoja i zaštite okoliša.The research object of this thesis is land use and land cover change in the Krapina-zagorje County. Land-use and land cover changes reflect the character of a society's interaction with its physical environment, which becomes obvious when it is possible to observe different economic and social systems occupying the same environment. The area studied in this paper, Krapina-Zagorje County, has gone through major social and economic changes in the 1991- 2001 period, which has left its mark on the landscape. The theoretical part of the thesis deals with different approaches and methodologies used in analyzing land use and land cover change. A complex methodology is then used, consisting of remote sensing, statistical modelling and a questionnaire survey. Through remote sensing land use and land cover changes are quantified in a spatially explicit manner. Further on, statistical modelling is used to determine socio-geographic and biophysical drivers of land change and the questionnaire survey gathered information about households as decision makers in the process of land change. The results show that the land-use and land cover has changed in about 25% of the studied area and that biophysical drivers are statistically most significant drivers of change. The processes of agricultural intensification and abandonment, deforestation and reforestation as well as settlement expansion have been detected and analyzed. In the studied period forest areas and grasslands have decreased in size and agricultural land and built-up land have increased. The model used in this research analyzes the links between socio-geographic variables such as ageing of population, depopulation and changes in education or employment and the land use changes and could serve as an instrument in creating and local and regional policies dealing with sustainable development and environment protection

Zambija – Tragovima Davida Livingstonea

Malo je toga danas ostalo od Livingstoneove Zambije. Većina prašume je iskrčena, mnoge močvare isušene, dok su središnja područja zemlje poput sira izbušena divovskim rudnicima bakra. Moćni brzaci Zambezija ukroćeni su i pregrađen u nepregledno jezero Kariba koje proizvodi električnu energiju, a na mjestu gdje je stolovao poglavica Lusaaka 1905. izgrađena je Lusaka, grad izišao iz kalupa modernih afričkih prijestolnica

Land use and land cover change in the Krapina-zagorje county from 1978 to 2011

Predmet istraživanja disertacije promjene su zemljišnog pokrova i načina korištenja zemljišta u Krapinsko-zagorskoj županiji od 1978. do 2011. godine. Promjene zemljišnog pokrova i načina korištenja zemljišta odraz su interakcije društva i okoliša, a posebno su izražene prilikom promjene ekonomskog i društvenog sustava na nekom prostoru. Proučavani prostor u ovom radu prošao je kroz značajne socijalne i ekonomske promjene tijekom promatranoga razdoblja, što se direktno i indirektno odrazilo na promjene zemljišnoga pokrova i načina korištenja zemljišta. U teorijskom dijelu disertacije raspravlja se o problematici definiranja te pristupima i metodologiji u istraživanju promjena na zemljištima. Zatim se koristi kompleksna metodologija sastavljena od daljinskih istraživanja, statističkog modeliranja sociogeografskih i fizičkogeografskih čimbenika promjena te anketnog istraživanja. Pomoću daljinskih istraživanja promjene zemljišnog pokrova i načina korištenja zemljišta prostorno su određene i kvantificirane. Statističko modeliranje omogućilo je povezivanje tih promjena sa sociogeografskim i fizičkogeografskim čimbenicima povezanih s promjenama, a anketno istraživanje omogućilo je prikupljanje i analizu informacija o kućanstvima kao donositeljima odluka u procesu promjene na zemljištima. Istraživanje je pokazalo da su promjene opažene na 25% područja županije te da fizičkogeografski čimbenici igraju značajniju ulogu u procesima promjena. Opaženi su i analizirani procesi napuštanja poljoprivrede, poljoprivredne intenzifikacije, deforestacije, reforestacije i širenja naselja. U promatranom razdoblju povećale su se izgrađene i obrađene površine, dok su šumske površine i travnjaci zabilježili smanjenje. Razvijeni model omogućuje povezivanje promjena u okolišu s čimbenicima poput starenja stanovništva, promjena u obrazovnoj strukturi, zaposlenosti ili promjenama u gustoći naseljenosti i može poslužiti kao pomoćni instrument u definiranju lokalnih i regionalnih politika razvoja i zaštite okoliša.The research object of this thesis is land use and land cover change in the Krapina-zagorje County. Land-use and land cover changes reflect the character of a society's interaction with its physical environment, which becomes obvious when it is possible to observe different economic and social systems occupying the same environment. The area studied in this paper, Krapina-Zagorje County, has gone through major social and economic changes in the 1991- 2001 period, which has left its mark on the landscape. The theoretical part of the thesis deals with different approaches and methodologies used in analyzing land use and land cover change. A complex methodology is then used, consisting of remote sensing, statistical modelling and a questionnaire survey. Through remote sensing land use and land cover changes are quantified in a spatially explicit manner. Further on, statistical modelling is used to determine socio-geographic and biophysical drivers of land change and the questionnaire survey gathered information about households as decision makers in the process of land change. The results show that the land-use and land cover has changed in about 25% of the studied area and that biophysical drivers are statistically most significant drivers of change. The processes of agricultural intensification and abandonment, deforestation and reforestation as well as settlement expansion have been detected and analyzed. In the studied period forest areas and grasslands have decreased in size and agricultural land and built-up land have increased. The model used in this research analyzes the links between socio-geographic variables such as ageing of population, depopulation and changes in education or employment and the land use changes and could serve as an instrument in creating and local and regional policies dealing with sustainable development and environment protection

Post-socialism and Environment: Change of Cultural Landscape in the Drava Valley and Osijek in the Last 50 Years

Socioekonomske i društvene promjene ostavljaju tragove i u okolišu. Izmjene radne i obrazovne strukture stanovništva te ekonomski uvjeti proizvodnje dobara indirektno mijenjaju krajobraz nestankom tradicionalnih načina obrade zemlje, intenzifikacijom poljoprivrede, širenjem gradskoga načina života u ruralne prostore ili pak napuštanjem određenih prostora i njihovoga prepuštanja sekundarnoj sukcesiji. Kao posljedica svega navedenoga činjenica je da su krajobrazi često prepušteni gubljenju identiteta, neprikladnoj sanaciji i degradaciji, a EU obvezuje uspostavu učinkovite provedbe i mjere njihove zaštite. Problematika analize promjena kulturnih krajobraza jedan je od fokusa niza interdisciplinarnih istraživanja posljednjih godina. U ovom radu analizirat će se promjena krajobraza Pridravske nizine Osijeka u razdoblju od 1961. godine do 2011. godine na području Grada Osijeka, koji uz samo naselje Osijek obuhvaća i sljedeća naselja: Tenja, Brijest, Briješće, Višnjevac, Josipovac, Tvrđavica, Sarvaš, Klisa, Nemetin i Podravlje. U istraživanju promjene krajobraza korištene su metode daljinskih istraživanja te analize statističkih podataka. Područje Grada Osijeka prošlo je kroz značajne socijalne i ekonomske promjene tijekom promatranoga razdoblja, a direktno su se i indirektno odrazile na promjene zemljišnoga pokrova i način korištenoga zemljišta, te time i izgled kulturnoga krajobraza. Izdvojeni su elementi i procesi fizičke promjene krajobraza, a evidentirani su i socioekonomski, demografski i drugi elementi koji su uvjetovali fizičke promjene krajobraza. Dobiveni rezultati pokazuju u kolikoj su mjeri navedene promjene značajne i sveobuhvatne.Socio-economic and social changes affect the environment. The changing structure of population (work and education) and changing economic conditions of production indirectly change the environment. This can be seen in the disappearance of traditional land cultivation, the intensification of agriculture, spreading of urban way of life into rural areas or, on the other hand, certain areas are abandoned and left to secondary succession. Consequently, landscape loses its identity and is left to inadequate improvement or degradation. The EU, however, insists on the efficient introduction and implementation of measures to protect the landscape. In the recent years a lot of interdisciplinary reasearch has focused on the analysis of the changing cultural landscapes. In this work we examine the changes in the Drava valley and the town of Osijek in the period between 1961 and 2011 which also includes the following settlements: Tenja, Brijest, Briješće, Višnjevac, Josipovac, Tvrđavica, Sarvaš, Klisa, Nemetin and Podravlje. Methods of remote research and statistical data processing were used. The town of Osijek went through significant social and economic changes in the observed period. They directly and indirectly affected the state of land and its usage and thus the cultural landscape. Processes of the physical alteration of the landscape were noted as well as socio-economic, demographic and other elements which caused those changes. The obtained results show the significance and extent of the changes