Kartiranje promjene šumskog pokrova: analiza prostorne promjene šumskog pokrova u Parku prirode Medvednica pomoću Landsatovih snimaka

Abstract

The Medvednica Nature Park was established in 1981. At that time its main phenomena were forests and forest communities which covered some two thirds of the protected area. The Park is located in close vicinity to Zagreb, the largest city in Croatia, which has been characterised by a considerable growth in population and area during the last several decades. This article reconstructs a segment of Medvednica protected area’s environmental history from 1978 to 2007. The study combines textual and tabular as well as cartographic and remote sensing data in order to provide a clear insight into the proportions of deforestation and reforestation, and their spatial patterns across the entire area of the Park. Results indicate forest transition on more than one tenth of the protected area. These are mostly contact zones of human activities and forest communities located at the edges of the protected area and at its higher elevations. Results also indicate net forest gain of 8.3% over the 1978-2007 period.Park prirode Medvednica osnovan je 1981. godine. Glavni su fenomen zaštićenog prostora šume i šumske zajednice, koje zauzimaju oko dvije trećine njegove površine. Park se nalazi u neposrednoj blizini Zagreba, najvećega grada u Hrvatskoj, koji tijekom nekoliko posljednjih desetljeća bilježi konstantan rast. Ovaj rad rekonstruira segment povijesti okoliša zaštićenog područja Medvednice od 1978. do 2007. Istraživanjem tekstualnih i tabličnih te kartografskih i multispektralnih satelitskih podataka nastojalo se dati jasan uvid u prostorne dimenzije deforestacije i reforestacije unutar čitavog područja Parka prirode Medvednica. S obzirom na to da su šume bile glavni razlog osnutka Parka prirode Medvednica, primarni fokus istraživanja bio je usmjeren upravo na prostorne promjene šumskog pokrova. Rezultati upućuju da se promjena šumskog pokrova (deforestacija ili reforestacija) odvija na više od jedne desetine ukupne površine Parka. Riječ je o kontaktnim zonama ljudskih aktivnosti i šumskih zajednica koje se nalaze uglavnom na rubu te zonama na višim nadmorskim visinama zaštićenog područja. Rezultati također pokazuju da bilanca prostornih promjena šumskog pokrova ide u korist reforestacije za otprilike 8.3% tijekom razdoblja 1978. – 2007

    Similar works