Gorski kotar in the Light of Diverse Studies

Gorski kotar dosad je rijetko bio predmet iscrpnijih etnoloških i povijesnih istraživanja, što se može iščitati iz nedostatka povijesnih vrela za rekonstrukciju predmigracijskoga stanja na gorskokotarskome području. Usto, o stanovništvu Gorskoga kotara prije 13. stoljeća povijesni izvori ne govore mnogo, nema vijesti o naseljima ni središtima gospodarskoga i upravnoga života. Kako je riječ o prostoru koji je dugotrajno bio obilježen migracijama uzrokovanim osmanlijskim napadima, u literaturi se često navode teze o novopridošlome stanovništvu pristiglom upravo zbog bježanja od osmanlijske sile. Zahvaljujući tom naseljavanju, trajno se izmijenila gorskokotarska jezična i izvanjezična zbilja koju bi znanstveno-stručnim pristupom valjalo rasvijetliti. U ovome se radu povijesni podatci donose iz postojeće literature, a nedavno provedeno jezično istraživanje na štokavskome ikavskom području Gorskoga kotara demantiralo je neke prethodno postavljene tvrdnje.Gorski kotar has so far rarely been the subject of comprehensive ethnological and historical studies. This may be confirmed by the lack of historical sources needed for the reconstruction of the pre-migration state in the area of Gorski kotar. Furthermore, historical sources offer not a lot of information on the population of Gorski kotar before the 13th century, or on settlements or economic and administrative centres. Since this area had for a very long period been marked by migrations caused by the Ottoman attacks, literature frequently quotes theses regarding the arrival of new population due to their flight from the Ottoman power. Thanks to this new arrivals, both the linguistic and the extra-linguistic portraits of Gorski kotar have permanently changed. This issue ought to be elucidated using scientific and professional approach. The article quotes historical data from the existing literature, whilst several previous claims have been proven wrong by a linguistic study recently conducted in the Ikavian Štokavian part of Gorski kotar

Kako govoru/govoridu naši stari o šoltanskim govorima uzduž i poprijeko

Filip Galović autor je knjige GOVORI OTOKA ŠOLTE u izdanju Općine Šolta i Hrvatskog katoličkog sveučilišta (Zagreb, 2019). Otok Šolta, koji je tema u ovoj knjizi, pripada srednjodalmatinskom otočju, a nalazi se nadomak Splita (9 nautičkih milja ili 15 km) te predstavlja dijalektološko otočno blago u mjestima: Maslinica, Donje Selo, Srednje Selo, Grohote (središte općine Šolte – najveće i najstarije selo) s Rogačem (jer je riječ o istim jezičnim posebnostima), Gornje Selo i Stomorska. Noviji podatci podastrijeti u knjizi rezultat su terenskoga istraživanja provedena u svim navedenim punktovima, koje nije obuhvatilo Nečujam i Gornju Krušicu. Riječ je o mjestima u kojima nema stalnih govornika

ZNAČAJAN PRINOS HRVATSKOJ DIJALEKTOLOGIJI Prikaz knjige Slivanjski govori: fonologija i morfologija Perine Vukša Nahod (Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 2017.)

U izdanju Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje u Zagrebu je 2017. g. izašla monografija iz područja dijalektologije autorice Perine Vukše Nahod u kojoj se opisuju i u punome smislu riječi predstavljaju slivanjski govori. Slivanjski govori: fonologija i morfologija knjiga je nastala na temelju autoričine doktorske disertacije obranjene 2014. g., a plod je njezina dugogodišnjega terenskoga i kabinetskog rada. Autorica je disertaciju znatno proširila i doradila te građu prikupljenu u mjestima slivanjskoga kraja podvrgnula temeljitoj dijalektološkoj analizi na fonološkoj i morfološkoj razini