U izdanju Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje u Zagrebu je 2017. g. izašla monografija iz područja dijalektologije autorice Perine Vukše Nahod u kojoj se opisuju i u punome smislu riječi predstavljaju slivanjski govori. Slivanjski govori: fonologija i morfologija knjiga je nastala na temelju autoričine doktorske disertacije obranjene 2014. g., a plod je njezina dugogodišnjega terenskoga i kabinetskog rada. Autorica je disertaciju znatno proširila i doradila te građu prikupljenu u mjestima slivanjskoga kraja podvrgnula temeljitoj dijalektološkoj analizi na fonološkoj i morfološkoj razini

Mirjana Crnić Novosel

Croatian

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

342PRIKAZIFLUMINENSIA, god. 30 (2018), br. 2, str. 325-359This work is licensed under a Creative Commons Attribution 4.0 International License.Ovaj rad dostupan je za upotrebu pod međunarodnom licencom Creative Commons Attribution 4.0.ZNAČAJAN PRINOS HRVATSKOJ DIJALEKTOLOGIJIPerina Vukša Nahod SLIVANJSKI GOVORI: FONOLOGIJA I MORFOLOGIJA Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 2017.U izdanju Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje u Zagrebu je 2017. g. izašla monografija iz po-dručja dijalektologije autorice Peri-ne Vukše Nahod u kojoj se opisuju i u punome smislu riječi predstavlja-ju slivanjski govori. Slivanjski govori: fonologija i morfologija knjiga je na-stala na temelju autoričine doktor-ske disertacije obranjene 2014. g., a plod je njezina dugogodišnjega te-renskoga i kabinetskog rada. Auto-rica je disertaciju znatno proširila i doradila te građu prikupljenu u mje-stima slivanjskoga kraja podvrgnula temeljitoj dijalektološkoj analizi na fonološkoj i morfološkoj razini. Riječ je o govorima koji se nalaze na jugoistoku Neretvanske krajine, koja se već dugo u literaturi pred-stavlja kao „jedno od najvažnijih i najjačih izvorišta migracijskih stru-ja”. Nekada su ti govori pripadali poneretvanskomu zapadnoštokav-skom dijalektu koji je graničio s juž-nim govorima zapadnohumskoga dijalekta, govorima makarskopri-morskoga dijalekta, zapadnim go-vorima istočnohumskoga dijalekta te pelješko-mljetskim govorom ne-kadašnjega dubrovačkog dijalekta. Da je neretvanski kraj u prošlosti odigrao važnu ulogu u međudija-lektnim dodirima, pokazuju i prije migracija zabilježene čakavsko- -istočnoštokavske izoglose, ali i naj-manje zabilježena razlikovnost između zapadnoštokavskih i čakav-skih te istočnoštokavskih i zapad-noštokavskih dijalekata. Prema tome, Neretva je odvijeka spajala i razdvajala dijalekte, ali i predstav-ljala granicu nekadašnjih štokav-skih štakavskih i šćakavskih govora, koji su bili u izrazitu dodiru s južno-čakavskim govorima. Stoga ni ne čudi namjera autorice da popiše i opiše upravo izabrane govore nere-tvanskoga kraja, plodnoga tla za svaku dijalektološku analizu. Među mnogobrojnim izdiferencirali su se oni govori koji se refleksom jata, konsonantskim inventarom i akce-natskim pojavnostima međusobno PRIKAZIFLUMINENSIA, god. 30 (2018), br. 2, str. 325-359 343razlikuju. Korpus ove knjige, dakle, čine fonološki i morfološki podatci Slivna Ravnoga, Mihalja, Blaca i Podgradine, do danas dijalektološki neobrađenih govora, a iznimno za-nimljivih „jer su se nalazili uz neka-dašnju štakavsko-šćakavsku grani-cu”. Nadalje, u ovim su govorima uočena odstupanja od uobičajene podjele na ijekavce i ikavce kojih granicu čini Neretva. Mjesni govori Podgradine i Blaca pretežno su ikav-ski govori na lijevoj obali Neretve koja je dosad bila okarakterizirana kao ijekavska. Stoga ova knjiga osim temeljitoga dijalektološkog opisa govora, podastire i nove podatke o pomicanju čvrste ijekavsko-ikavske granice na Neretvi. Provedeno je istraživanje pokazalo i da slivanjski govori nisu jedinstveni prema refleksu jata, da se ostvaruje dvosložna ije-kavska realizacija dugoga jata (pri-sutna u tek pokojem govoru u Hrvatskoj) te da se pojavljuju pro-mjene i inovacije u odnosu na stanje koje je zabilježeno potkraj 80-ih go-dina 20. stoljeća. Govori nekad tu-mačeni kao isti, slivanjsko-zažapski govorni tip detaljnim su se fonolo-škim i morfološkim opisom u ovoj knjizi razgraničili, što je precizno su-mirano u posljednjem poglavlju knji-ge pod naslovom „Sličnosti i razlike u fonologiji i morfologiji slivanjskih i zažapskih govora”. Pritom autorica uspoređuje podatke o zažapskim go-vorima iz dosadašnje literature (Ha-lilović, Vidović, Vukša Nahod) s oni-ma slivanjskoga govornog područja dobivenima ovim istraživanjem. Knjiga o slivanjskim govorima koja se ovdje predstavlja opremlje-na je kartama te bogatim oprimjere-njima prezentiranim u integralno-me tekstu, bilješkama i prilozima na samome kraju knjige. Ima devet po-glavlja uz Predgovor i Popis kratica i simbola, koji prethode prvomu po-glavlju. Golema terenska građa vrlo je jasno i pregledno prikazana, a au-toričina se temeljitost u analizi išči-tava i u referiranju na postojeću re-levantnu literaturu o štokavskim govorima te u usporedbi novijih po-dataka s onima ranije zabilježenim.Knjigu otvaraju uvodna pogla vlja o korpusu, ciljevima i metodologiji istraživanja, potom poglavlja o ze-mljopisnome položaju, povijesnome pregledu i demografskim podatcima slivanjskoga kraja te poglavlje po-svećeno štokavskomu narječju koje-mu slivanjski govori pripadaju. S obzirom na to da u Neretvanskoj krajini graniče dva štokavska dija-lekta, unutar toga poglavlja dva su potpoglavlja posvećena novošto-kavskomu ikavskom i istočnoherce-govačkomu dijalektu čija obilježja govori Slivna Ravnoga, Mihalja, Blaca i Podgradine nose. Fonološka analiza obuhvaća vo-kalizam i konsonantizam te nagla-sni inventar i distribuciju kao što je i uobičajeno u dijalektološkim anali-344PRIKAZIFLUMINENSIA, god. 30 (2018), br. 2, str. 325-359zama, no novitet u ovoj obradi gra-đe na fonološkoj razini svakako je akustička analiza naglasaka, tj. nji-hove realizacije. Naime, dosad nema nijednoga dijalektološkog rada s konkretnim akustičkim podatcima za novoštokavske govore niti je utvrđeno postojanje intonacijskih obrazaca za pojedine štokavske go-vore, tj. u dijalektološkim se radovi-ma „samo opisno i impresionistički referira na realizaciju pojedinih na-glasaka ili duljinu naglašenih i zana-glasnih vokala”. Stoga je ova aku-stička analiza prva takva zabilježena u obradi pojedinačnih štokavskih mjesnih govora pa će zasigurno po-stati primjer svim takvim budućim istraživanjima. Fonetska su mjere-nja izabranih dvosložnih riječi sa sva četiri naglaska (dugim i kratkim silaznim te dugim i kratkim uzla-znim) na prvome slogu sa zanagla-snom duljinom ili bez nje potvrdila da je jedno od prepoznatljivijih obi-lježja slivanjskih (i ostalih neretvan-skih) govora izrazito duga zanagla-sna duljina, koja ih markira i stavlja u red neprestižnih govora. Time se postavlja pitanje percepcije pojedi-nih govora i njihova mjesta među mnoštvom (ne)prestižnih štokav-skih govora, što neka buduća istra-živanja vodi u (socio)fonetskome smjeru. Osim toga, u ovome je po-glavlju na tradicionalan dijalekto-loški način prikazan vokalski i kon-sonantski inventar te distribucija i realizacija njihovih jedinica. Usto su precizno popisane i opisane sve spe-cifičnosti istraživanih govora koje ih spajaju ili razdvajaju, a posebna su poglavlja posvećena podrijetlu vokala i konsonanata. Među speci-fičnostima ovih govora ističe se re-fleks jata u kojem je zabilježena naj-veća razlikovnost među govorima Slivna Ravnoga, Mihalja, Blaca i Podgradine, što u ranijim istraživa-njima nije zabilježeno. Prema tome, u ovoj su knjizi podastrijeti novi po-datci koji pokazuju da slivanjski go-vori nisu homogeni prema refleksu jata te da u govorima Blaca i Podgra-dine danas prevladava ikavski re-fleks, što se tumači „izrazitim utje-cajem novoštokavskoga ikavskog dijalekta”. Isto tako, ovi su podatci dokazali postojanje dvosložne reali-zacije jata „koja je i danas živa u su-sjednim zažapskim govorima te je raritetna u odnosu na ostale nere-tvanske govore”. Konsonantski su-stav također pokazuje istosti i razli-čitosti među ispitivanim govorima, a osim što se ti govori međusobno razlikuju prema (ne)zastupljenosti određene osobitosti na fonološko-me planu, oni se razgraničavaju i od zažapskih govora, s kojima su pre-ma rezultatima prethodnih istraži-vanja tvorili isti govorni tip. Poglavlje o morfologiji usmjereno je na ispitivanje akcenatskih tipova imenica, pridjeva i glagola. Autorica na ograničenom, ali bogatom uzor-PRIKAZIFLUMINENSIA, god. 30 (2018), br. 2, str. 325-359 345ku, pokazuje kako se u štokavskim govorima može pristupiti naglasnoj obradi promjenjivih vrsta riječi. Na-glasna se tipologija u ovoj knjizi obrađuje po uzoru na recentnu ak-centološku literaturu (Houtzagers, Kalsbeek, Kapović, Langston, Zub-čić, Vranić, Ligorio, Mandić…) te se prema tome imenice, pridjevi i gla-goli klasificiraju u tri naglasne para-digme obilježene kao n. p. A, n. p. B i n. p. C. Time se čini razlika među sinkronijskim paradigmama i onim rekonstruiranim praslavenskim i općeslavenskim koje su označene malim slovom: n. p. a, n. p. b i n. p. c. Rezultati su se istraživanja uspo-ređivali s dostupnim podatcima iz susjednih novoštokavskih govora pa je analiza naglasnih tipova ime-nica, pridjeva i glagola, prema riječi-ma autorice, poslužila u utvrđivanju naglasnih kolebanja i mogućih ino-vacija u novoštokavskim govorima, ali i bilježenju njihovih arhaičnih značajka. U širem smislu, ova je su-vremena obrada naglasne tipologi-je, s obzirom na to da za štokavske mjesne govore izostaju cjelovite obrade naglasnih paradigma, upot-punila prikaz razvoja hrvatske ak-centuacije. U ovome se poglavlju još donose i morfološke značajke Slivna Ravnoga, Mihalja, Blaca i Podgradi-ne koje se opisuju skupno, bez raz-graničavanja na četiri različita su-stava, kao što je to učinjeno i u prethodnome poglavlju. Prikazuje se fleksija imenica, zamjenica, pri-djeva, brojeva, glagola i priloga te obrađuju nepromjenjive vrste riječi. Prikazani su i oni primjeri koji se ističu kao rijetki ili dosad nezabilje-ženi u štokavskim govorima, poput određenih tipičnosti u naglasnoj ti-pologiji u imenskoj i pridjevskoj sklonidbi. Usto, zabilježene su i mnogobrojne alternacije i inovacije u govoru Blaca, a posebice Podgra-dine, u kojima su zabilježene mnoge sličnosti s novoštokavskim ikav-skim govorima. Pretposljednje je poglavlje po-svećeno sličnostima i razlikama utvrđenima između slivanjskih i za-žapskih govora. Autorica je precizno pobrojivši značajke istraživanih go-vora i usporedivši ih međusobno te s dosad istraženim zažapskim govo-rima ustanovila nekoliko znanstve-no utemeljenih zaključaka. Prove-dena je analiza pokazala da su, iako svi slivanjski govori dijele određene jezične značajke, „govori Slivna Ravnoga i Mihalja najsličniji i me-đusobno i sa zažapskim govorima” te da su govori Blaca i Podgradine nekim svojim karakteristikama bliži novoštokavskim ikavskim govori-ma. U Zaključku koji slijedi jasno se iznose podatci koji se odnose na po-ticaj ovomu istraživanju, što mu je prethodilo i koji su rezultati rele-vantni za razumijevanje analizirane građe. Ujedno se otvaraju neka nova pitanja relevantna i poticajna za 346PRIKAZIFLUMINENSIA, god. 30 (2018), br. 2, str. 325-359daljnja istraživanja, poput onih koja su u vezi s pripadnošću nekoga go-vora određenoj skupini govora do onih koja otvaraju buduća fonetska istraživanja, pa i ona sociolingvi-stička. Naime, prestižnost novošto-kavskih ikavskih govora svakodnev-no ostavlja trag među ijekavcima s iste ili druge strane obale pa se pret-postavlja da će takav nezaustavljiv utjecaj u budućnosti donekle izmije-niti dijalektnu sliku navedenoga po-dručja. Tu tvrdnju potkrjepljuje i či-njenica da je dosad postavljena granica među dvama dijalektima ovim istraživanjem pomaknuta jer su zabilježeni govori (Blace, Podgra-dina) s pretežitim ikavskim reflek-som jata na strani Neretve koja je tu-mačena kao izrazito ijekavska. Stoga, uzimajući u obzir relevantnost mno-gobrojnih novih podataka metodički sustavno donesenih u ovoj knjizi i njihovu važnost za rasvjetljavanje dijalektološke slike neretvanskoga kraja, ova je knjiga hvalevrijedni pri-nos hrvatskoj dijalektologiji i kao ta-kva zasigurno će postati nezaobila-zna literatura svakoga ozbiljnijega budućeg istraživanja. Mirjana Crnić Novosel

ZNAČAJAN PRINOS HRVATSKOJ DIJALEKTOLOGIJI
Prikaz knjige Slivanjski govori: fonologija i morfologija Perine Vukša Nahod (Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 2017.)

ZNAČAJAN PRINOS HRVATSKOJ DIJALEKTOLOGIJI Prikaz knjige Slivanjski govori: fonologija i morfologija Perine Vukša Nahod (Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 2017.)

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia