Sex estimation by the patterns of lip impressions (cheiloscopy) – an analysis of a Croatian sample and a scoping review

Aim: To determine whether there is sexual dimorphism of lip prints’ morphological features in the Croatian population and to provide a scoping review for the accuracy of sex estimation on lip prints. Methods: The study on the Croatian population included 88 male and 88 female (median age 25, range 18 - 50) participants. Lip prints were analyzed by quadrant, and then the predominant pattern on the entire lip was observed. A systematic search of the relevant bibliographical databases was conducted, including Medline, Scopus, Web of Science Core Collection (WoSCC), and Cinahl (October 23rd, 2020). OpenGrey, Open Science Framework, and Science.gov databases were searched for grey literature. Findings were reported in the narrative form in accordance with the PRISMA Extension for Scoping Reviews (PRISMA-ScR) checklist. A total of 80 studies were included. Results: The study of sexual dimorphism of lip prints in the Croatian population showed that there were no statistically significant differences between males and females; and when all quadrants were considered together (χ2 = 3.625, P = 0.459), sex could be estimated for only 55.7% of persons. Twenty-nine studies (36.3%) did not find differences between males and females, and 34 (42.5%) found sexual dimorphism only in some of the lip parts and some quadrants. The assessment of examined studies showed that only six studies met all quality criteria. Conclusion: There is no forensically significant sexual dimorphism in lip prints in the Croatian population. The scoping review showed that sex estimation using lip prints should not be used as evidence in court as the present methodology is not reliable and the potential rate of error is unknown

Korištenje krvi raka bodljaša (Limulus polyphemus) u biomedicinskoj industriji

Rakovi bodljaši važan su dio svakog hrandibenog lanca. Njihova se plava, zvana dragocjena krv koristi za kliničko otkrivanje toksina i bakterija. Trenutno su preostale samo četiri živuće vrste rakova bodljaša. U ovom radu govorit ću o vrsti Limulus polyphemus koja je najzastupljenija u Sjevernoj Americi. Sve vrste pod velikom su prijetnjom prekomjerenog izlova jer se koriste kao mamci u ribarstvu, ali i zbog korištenja u farmaceutskoj industriji. Uništavanje staništa po plažama oceana koje su mjesto mriještenja rakova također pridonosi smanjenju broja ukupne populacije. Zbog ovih okolnosti i postupaka prijeti im izumiranje. Rak bodljaš Limulus polyphemus izvor je hrane za različite vrste obalnih ptica, ima ulogu u komercijalnom ribarstvu i služi u proizvodnji važnog medicinskog proizvoda. Ovaj rad daje pregled opće biologije, ekologije, povijesti rakova bodljaša, ali i osvrt na način upravljanja, propise i ograničenja kojima su regulirani izlovi za različite potrebe. U medicinsko-laboratorijskoj dijagnostici najvažnija i najzanimljivija jest biomedicinska uloga ove vrste. O njoj se ne zna i ne piše dovoljno. Korištenjem plave krvi rakova bodljaša otkrivaju se nečistoće u farmaceutskim lijekovima i medicinskim proizvodima. Posebnim postupkom uzima se, za njih neznatna količina krvi te ih se vraća natrag u njihovu prirodnu okolinu. Krv rakova bodljaša obnavlja se s vremenom i nema vidljivih posljedica na njihov život, a ljudima ga može spasiti

Korištenje krvi raka bodljaša (Limulus polyphemus) u biomedicinskoj industriji

Rakovi bodljaši važan su dio svakog hrandibenog lanca. Njihova se plava, zvana dragocjena krv koristi za kliničko otkrivanje toksina i bakterija. Trenutno su preostale samo četiri živuće vrste rakova bodljaša. U ovom radu govorit ću o vrsti Limulus polyphemus koja je najzastupljenija u Sjevernoj Americi. Sve vrste pod velikom su prijetnjom prekomjerenog izlova jer se koriste kao mamci u ribarstvu, ali i zbog korištenja u farmaceutskoj industriji. Uništavanje staništa po plažama oceana koje su mjesto mriještenja rakova također pridonosi smanjenju broja ukupne populacije. Zbog ovih okolnosti i postupaka prijeti im izumiranje. Rak bodljaš Limulus polyphemus izvor je hrane za različite vrste obalnih ptica, ima ulogu u komercijalnom ribarstvu i služi u proizvodnji važnog medicinskog proizvoda. Ovaj rad daje pregled opće biologije, ekologije, povijesti rakova bodljaša, ali i osvrt na način upravljanja, propise i ograničenja kojima su regulirani izlovi za različite potrebe. U medicinsko-laboratorijskoj dijagnostici najvažnija i najzanimljivija jest biomedicinska uloga ove vrste. O njoj se ne zna i ne piše dovoljno. Korištenjem plave krvi rakova bodljaša otkrivaju se nečistoće u farmaceutskim lijekovima i medicinskim proizvodima. Posebnim postupkom uzima se, za njih neznatna količina krvi te ih se vraća natrag u njihovu prirodnu okolinu. Krv rakova bodljaša obnavlja se s vremenom i nema vidljivih posljedica na njihov život, a ljudima ga može spasiti

Some characteristics of perpetrators of criminal offenses with significantly reduced accountability who are sentected to prison

CILJ: Cilj rada je utvrditi i opisati neka obilježja (sociodemografska, kriminološka i medicinska) počinitelja kaznenih djela s bitno smanjenom ubrojivosti kojima je izrečena kazna zatvora uz obvezno psihijatrijsko liječenje u Zatvorskoj bolnici. METODE: Podaci su prikupljeni strukturiranim upitnikom kroz retrospektivnu analizu 242 Osobnika i zdravstvena kartona zatvorenika i to u razdoblju od 1.1.2015. do 31.12.2020. godine. Strukturirani upitnik je obuhvaćao: a) sociodemografska obilježja (dob, spol, obrazovanje, bračni i roditeljski status, radni status i staž), b) kriminološka obilježja (ranija i sadašnja kažnjavanost i osuđivanost, vrste kaznenih djela, vrsta i visina kazni, odnos počinitelja prema kaznenom djelu i kazni, recidivizam, oštećenici kaznenih djela, stegovni postupci) i c) medicinska obilježja (ranija psihijatrijska ambulantna i bolnička liječenja, ranije i sadašnje psihijatrijske dijagnoze, samoozljeđivanja i pokušaji samoubojstva, psihofarmakološka terapija, upotreba alkohola i psihoaktivnih tvari te ostale bihevioralne ovisnosti). U obradi podataka korištene su metode deskriptivne statistike. REZULTATI: Prijašnja kažnjavanost i osuđivanost i ranije dugogodišnje psihijatrijsko liječenje visoko je bilo zastupljeno. Prevladavao je nasilnički kriminalitet, najčešće prema bliskim osobama. Oko 30 % ih je imalo i ranije izrečene sigurnosne mjere. 95 % je bilo muškaraca, prosječne životne dobi 43 godine, nižeg obrazovanja (38,8 % osnovnoškolsko obrazovanje, 57 % srednjoškolsko obrazovanje, 4,1 % više i visoko obrazovanje), 62,8 % je bilo nezaposlenih, samaca 46,7 % i 17,4 % rastavljenih. Trećina zatvorenika ranije je imala pokušaj samoubojstva i četvrtina se ranije samoozljeđivala. Psihijatrijski poremećaji bili su zastupljeni u visokom postotku sami ili u komorbiditetu s drugim poremećajima i to: poremećaj ličnosti u 59,1 %, ovisnost o alkoholu u 40,5 %, poremećaji uzrokovani uporabom psihoaktivnih tvari u 34,7 %, organski uvjetovani poremećaji u 24,8 %, psihotični poremećaji u 23,6 %, poremećaji uzrokovani stresom u 19 % te ostali psihijatrijski poremećaji u 21 %. Zbog težine psihopatologije preko 90 % njih bilo je u psihofarmakološkom tretmanu antipsihoticima, anksioliticima, hipnoticima, antidepresivima, stabilizatorima raspoloženja i antiepilepticima. ZAKLJUČAK: U sprečavanju recidivizma ove populacije bitno je reducirati negativna kriminološka obilježja kontinuiranim psihijatrijskim liječenjem nakon otpusta iz Zatvorske bolnice, uz provođenje drugih rehabilitacijskih i resocijalizacijskih postupaka. Zbog negativnih sociodemografskih pokazatelja potrebno je uključiti i odgovarajuće službe (probacijske službe, socijalne službe i druge).OBJECTIVE: The aim of this research is to identify and describe some characteristics (sociodemographic, criminological and medical) of perpetrators of criminal offenses with diminished accountability who were sentenced to imprisonment with mandatory psychiatric treatment in the Prison Hospital. METHODS: Data were collected by a structured questionnaire through a retrospective analysis of 242 prisoner 's map and prisoners' health records in the period 01/01/2015/ till 31/12/2020. The structured questionnaire included: a) sociodemographic characteristics (age, gender, education, marital and parental status, employment status and length of service), b) criminological characteristics (previous and current punishments and convictions, types of criminal acts, type and amount of penalties, perpetrator relationship by criminal offense and punishment, recidivism, victims of criminal offenses, disciplinary proceedings) and c) medical characteristics (previous psychiatric outpatient and inpatient treatments, previous and current psychiatric diagnoses, self-harm and suicide attempts, psychopharmacological therapy, use of alcohol and psychoactive substances and other behavioral addictions). Descriptive statistics methods were used in data processing. RESULTS: Previous punishments and convictions and earlier long-term psychiatric treatment were highly prevalent. Violent crime prevailed, most towards close people. About 30 % of them had previously imposed security measures. 95 % were men, average age 43 years, lower education (38.8 % primary education, 57 % secondary education, 4.1 % higher and higher education), 62.8 % were unemployed, single 46.7 % and 17.4 % divorced. A third of inmates had previously attempted suicide and a quarter of them had previously self-harmed. Psychiatric disorders were represented in a high percentage alone or in comorbidity with other disorders, namely: personality disorder in 59.1 %, alcohol dependence in 40.5 %, disorders caused by the use of psychoactive substances in 34.7 %, organically conditioned disorders in 24.8 %, psychotic disorders in 23.6 %, stress disorders in 19 % and other psychiatric disorders in 21 %. Due to the severity of psychopathology, over 90 % of them were in psychopharmacological treatment with antipsychotics, anxiolytics, hypnotics, antidepressants, mood stabilizers and antiepileptics. CONCLUSION: In preventing the recidivism of this population, it is important to reduce the negative criminological characteristics of continuous psychiatric treatment after leaving from the Prison Hospital, along with the implementation of other rehabilitation and resocialization procedures. Due to negative sociodemographic indicators, it is necessary to include appropriate services (probation services, social services and others)

Some characteristics of perpetrators of criminal offenses with significantly reduced accountability who are sentected to prison

CILJ: Cilj rada je utvrditi i opisati neka obilježja (sociodemografska, kriminološka i medicinska) počinitelja kaznenih djela s bitno smanjenom ubrojivosti kojima je izrečena kazna zatvora uz obvezno psihijatrijsko liječenje u Zatvorskoj bolnici. METODE: Podaci su prikupljeni strukturiranim upitnikom kroz retrospektivnu analizu 242 Osobnika i zdravstvena kartona zatvorenika i to u razdoblju od 1.1.2015. do 31.12.2020. godine. Strukturirani upitnik je obuhvaćao: a) sociodemografska obilježja (dob, spol, obrazovanje, bračni i roditeljski status, radni status i staž), b) kriminološka obilježja (ranija i sadašnja kažnjavanost i osuđivanost, vrste kaznenih djela, vrsta i visina kazni, odnos počinitelja prema kaznenom djelu i kazni, recidivizam, oštećenici kaznenih djela, stegovni postupci) i c) medicinska obilježja (ranija psihijatrijska ambulantna i bolnička liječenja, ranije i sadašnje psihijatrijske dijagnoze, samoozljeđivanja i pokušaji samoubojstva, psihofarmakološka terapija, upotreba alkohola i psihoaktivnih tvari te ostale bihevioralne ovisnosti). U obradi podataka korištene su metode deskriptivne statistike. REZULTATI: Prijašnja kažnjavanost i osuđivanost i ranije dugogodišnje psihijatrijsko liječenje visoko je bilo zastupljeno. Prevladavao je nasilnički kriminalitet, najčešće prema bliskim osobama. Oko 30 % ih je imalo i ranije izrečene sigurnosne mjere. 95 % je bilo muškaraca, prosječne životne dobi 43 godine, nižeg obrazovanja (38,8 % osnovnoškolsko obrazovanje, 57 % srednjoškolsko obrazovanje, 4,1 % više i visoko obrazovanje), 62,8 % je bilo nezaposlenih, samaca 46,7 % i 17,4 % rastavljenih. Trećina zatvorenika ranije je imala pokušaj samoubojstva i četvrtina se ranije samoozljeđivala. Psihijatrijski poremećaji bili su zastupljeni u visokom postotku sami ili u komorbiditetu s drugim poremećajima i to: poremećaj ličnosti u 59,1 %, ovisnost o alkoholu u 40,5 %, poremećaji uzrokovani uporabom psihoaktivnih tvari u 34,7 %, organski uvjetovani poremećaji u 24,8 %, psihotični poremećaji u 23,6 %, poremećaji uzrokovani stresom u 19 % te ostali psihijatrijski poremećaji u 21 %. Zbog težine psihopatologije preko 90 % njih bilo je u psihofarmakološkom tretmanu antipsihoticima, anksioliticima, hipnoticima, antidepresivima, stabilizatorima raspoloženja i antiepilepticima. ZAKLJUČAK: U sprečavanju recidivizma ove populacije bitno je reducirati negativna kriminološka obilježja kontinuiranim psihijatrijskim liječenjem nakon otpusta iz Zatvorske bolnice, uz provođenje drugih rehabilitacijskih i resocijalizacijskih postupaka. Zbog negativnih sociodemografskih pokazatelja potrebno je uključiti i odgovarajuće službe (probacijske službe, socijalne službe i druge).OBJECTIVE: The aim of this research is to identify and describe some characteristics (sociodemographic, criminological and medical) of perpetrators of criminal offenses with diminished accountability who were sentenced to imprisonment with mandatory psychiatric treatment in the Prison Hospital. METHODS: Data were collected by a structured questionnaire through a retrospective analysis of 242 prisoner 's map and prisoners' health records in the period 01/01/2015/ till 31/12/2020. The structured questionnaire included: a) sociodemographic characteristics (age, gender, education, marital and parental status, employment status and length of service), b) criminological characteristics (previous and current punishments and convictions, types of criminal acts, type and amount of penalties, perpetrator relationship by criminal offense and punishment, recidivism, victims of criminal offenses, disciplinary proceedings) and c) medical characteristics (previous psychiatric outpatient and inpatient treatments, previous and current psychiatric diagnoses, self-harm and suicide attempts, psychopharmacological therapy, use of alcohol and psychoactive substances and other behavioral addictions). Descriptive statistics methods were used in data processing. RESULTS: Previous punishments and convictions and earlier long-term psychiatric treatment were highly prevalent. Violent crime prevailed, most towards close people. About 30 % of them had previously imposed security measures. 95 % were men, average age 43 years, lower education (38.8 % primary education, 57 % secondary education, 4.1 % higher and higher education), 62.8 % were unemployed, single 46.7 % and 17.4 % divorced. A third of inmates had previously attempted suicide and a quarter of them had previously self-harmed. Psychiatric disorders were represented in a high percentage alone or in comorbidity with other disorders, namely: personality disorder in 59.1 %, alcohol dependence in 40.5 %, disorders caused by the use of psychoactive substances in 34.7 %, organically conditioned disorders in 24.8 %, psychotic disorders in 23.6 %, stress disorders in 19 % and other psychiatric disorders in 21 %. Due to the severity of psychopathology, over 90 % of them were in psychopharmacological treatment with antipsychotics, anxiolytics, hypnotics, antidepressants, mood stabilizers and antiepileptics. CONCLUSION: In preventing the recidivism of this population, it is important to reduce the negative criminological characteristics of continuous psychiatric treatment after leaving from the Prison Hospital, along with the implementation of other rehabilitation and resocialization procedures. Due to negative sociodemographic indicators, it is necessary to include appropriate services (probation services, social services and others)