21 research outputs found
Industrijski psiholozi u SR Hrvatskoj 1977: profesionalne aktivnosti, zadovoljstvo u poslu i miŔljenja o studiju psihologije
Rezultati ove ankete pružili su niz zanimljivih podataka o profesionalnim aktivnostima industrijskih psihologa, o njihovom zadovoljstvu u poslu i o njihovim stavovima i miÅ”ljenjima o studiju psihologije. Dobiveni podaci mogu se korisno upotrebiti u razliÄite svrhe, a prije svega u svrhu racionalnijeg programiranja osposobljavanja i usavrÅ”avanja industrijskih psihologa. U tom smislu su rezultati ove ankete veÄ i koriÅ”teni. Pri izradi novog nastavnog plana i programa studija psihologije uzeti su u obzir i rezultati ove ankete
Effects of prolonged unemployment and reemployment on psychological and physical health
The purpose of the present study was to explore the impact of prolonged unemployment and reemployment on both psychological and physical health over a period of more than two years. In a three-way longitudinal survey of initially unemployed persons in Croatia, we examined the self-assessed physical and mental health, captured by the SF-36 Health Survey, as a group of unemployed persons moved into employment or remained unemployed. The results confirmed that only psychological health depends on the participantās employment status, while physical health wasnāt related to prolonged unemployment or (re)employment
Percipirana kvaliteta radnoga života u Hrvatskoj i Europskoj uniji
This study explores the perceived quality of working life (QWL)
in Croatia and in two groups of EU countries: the EU17, which
comprises established market economies of Western Europe,
and the EU10, which consists of ten Central and Eastern
European (CEE) countries. The analysis draws upon the
database of the Fifth European Working Conditions Survey, the
fieldwork for which was carried out in 2010. The number of
participants was 24,424 in the EU17, 10,948 in the EU10, and
1,100 in the Croatian sample. Four dimensions have been
constructed to measure the QWL: (1) economic security, (2)
social relations at work, (3) meaningfulness of work, and (4)
autonomy and participation in making decisions. The results
show that the CEE countries lag behind the Western European
countries, in particular in economic security. In a hierarchical
cluster analysis the two groups are bundled together in
separate clusters, indicating that a pronounced East-West divide
in quality of working life continues to exist. Croatia, although
with relatively high ratings on social relations, clusters together
with the other transitional countries.U ovoj studiji istraživali smo percipiranu kvalitetu radnoga
života u Hrvatskoj i dvije skupine preostalih EU Älanica: EU
17, skupine razvijenih tržiŔnih ekonomija Zapadne Europe, i
EU 10, skupine zemalja iz Srednje i IstoÄne Europe. Analiza
se temelji na podacima Pete europske ankete o radnim
uvjetima, koja je provedena 2010. godine. Broj sudionika
bio je 24.424 u EU 17, 10.948 u EU 10 te 1100 u
hrvatskom uzorku. NaŔa mjera kvalitete radnoga života
sadržavala je sljedeÄe Äetiri dimenzije: (1) ekonomsku
sigurnost, (2) socijalne odnose na poslu, (3) smislenost
posla, (4) autonomiju i sudjelovanje u donoŔenju odluka.
Rezultati su pokazali da zemlje Srednje i IstoÄne Europe
zaostaju za zapadnoeuropskim EU Älanicama, posebice u
ekonomskoj sigurnosti. U hijerarhijskoj klasterskoj analizi
dvije skupine zemalja grupirale su se u odvojene klastere,
upozoravajuÄi na to da podjela na europski Istok i Zapad u
kvaliteti radnoga života postoji i danas. Hrvatska se, unatoÄ
visokim procjenama kvalitete socijalnih odnosa na poslu,
grupirala s ostalim tranzicijskim zemljama
Financial Circumstances and the Health of the Unemployed in Croatia: Does financial deprivation lead to poorer health?
Pretpostavlja se da negativan utjecaj nezaposlenosti na zdravlje nezaposlenih modificiraju njihovi financijski resursi. Smanjeni resursi pogorÅ”avaju negativne uÄinke gubitka posla, a posjedovanje resursa može ublažiti stresove nezaposlenosti. Nedavna meta-analiza (McKee-Ryan et al., 2005.) je ustanovila da su raspoloživi financijski resursi i percipirana razina financijskog stresa povezani s psihiÄkim, ali ne i s fiziÄkim zdravljem nezaposlenih osoba. No, navedena studija je ukazala i na to da je odnos financijske situacije i fiziÄkog zdravlja vrlo rijetko istraživan. Sukladno tome, cilj je ovog priloga istražiti povezanost raspoloživih financijskih resursa s psihiÄkim i fiziÄkim zdravljem nezaposlenih osoba. Podaci su prikupljeni na reprezentativnom uzorku registriranih nezaposlenih osoba u Hrvatskoj (N = 1138). Ispitana je razina njihove objektivne (prihod po Älanu obitelji) i subjektivne financijske deprivacije (izraženost financijskih briga i dostatnost prihoda za zadovoljenje razliÄitih potreba). Subjektivno zdravlje sudionika ispitano je hrvatskom inaÄicom Upitnika zdravlja SF-36, psihometrijski utemeljenog instrumenta za procjenu fiziÄkog i psihiÄkog zdravlja. Dobiveni rezultati pokazuju da su i psihiÄko i fiziÄko zdravlje povezani s objektivnom i subjektivnom financijskom deprivacijom. Stupanj povezanosti je veÄi za psihiÄko zdravlje i za subjektivne mjere deprivacije. Razmotrene su teorijske i praktiÄne implikacije ovih nalaza.It is generally believed that available financial resources modify the adverse impacts of unemployment on health. Depleted financial resources aggravate the negative effects of a job loss, while possessing financial resources can cushion the stresses of unemployment. A recent meta-analysis (McKee-Ryan et al., 2005) has established that available financial resources and perceived level of financial strain are associated with mental health of unemployed people, but not with their physical health. Moreover, the study has shown that there are very few studies exploring the relationship between financial situation and physical health. In accordance with that, the aim of this paper is to further explore the connection between available financials resources and mental and physical health of unemployed persons. The data were collected on a representative sample of unemployed persons in Croatia (N = 1138). Both objective (per capita household income) and subjective financial deprivation (frequency of financial worries and sufficiency of income for the satisfaction of various needs) were assessed with a series of questionnaire scales. Subjective health was assessed by the Croatian version of the SF-36 Health Survey, a psychometrically sound instrument tapping physical and psychological health. The results revealed that objective and subjective financial deprivation is related to both mental and physical health. The degree of association is higher for mental health and for the subjective measures of financial deprivation. Theoretical and practical implications of these findings have been discussed
Activities and Financial Status of Unemployed Persons in Croatia. Is there an Indication of Social Exclusion of the Long-Term Unemployed Persons?
Cilj rada bio je ispitati strukturu svakodnevnih aktivnosti, financijsko stanje, percipiranu razinu socijalne podrÅ”ke i intenzitet traženja posla nezaposlenih osoba u Republici Hrvatskoj, te provjeriti postoje li izmeÄu kratkotrajno i dugotrajno nezaposlenih osoba razlike koje upuÄuju na djelovanje procesa socijalne iskljuÄenosti. Taj proces implicira krug socijalne degradacije u kojem dugotrajna nezaposlenost vodi siromaÅ”tvu i socijalnoj izolaciji koji, potom, dodatno poveÄavaju marginalizaciju na tržiÅ”tu rada. Ukoliko postoji ova spirala socijalnog srozavanja, onda bi osobe koje su duže vremena nezaposlene trebale pokazivati promijenjenu strukturu svakodnevnih aktivnosti, veÄi stupanj financijske deprivacije, manju socijalnu podrÅ”ku i smanjeni intenzitet traženja posla. Istraživanje je provedeno u ljeto 2003. godine u 25 ispostava Hrvatskog zavoda za zapoÅ”ljavanje diljem Hrvatske, na uzorku registriranih nezaposlenih osoba (N = 1138). Analizom prikupljenih podataka ustanovljene su mnoge spoznaje o znaÄajkama i ponaÅ”anju nezaposlenih osoba, ali pretpostavljene razlike izmeÄu kratkotrajno i dugotrajno nezaposlenih osoba nisu pronaÄene. To upuÄuje na zakljuÄak da proces socijalne iskljuÄenosti u Hrvatskoj (zasada) joÅ” nije prisutan.This paper examines the day-to-day activities, financial situation, perceived level of social support and job search activities of short-term and the long-term unemployed persons in Croatia in an attempt to ascertain whether differences between them indicate the process of social exclusion. This process implies a vicious circle of social degradation in which long-term unemployment leads to poverty and social isolation, which in turn reinforces marginalization on the labour market. If such a spiral of social degradation exists, then the long-term unemployed should show a changed structure of day-to-day activities, higher level of financial strain, lower social support and decreased intensity of job search compared to the short-term unemployed. The research was conducted in summer 2003 in 25 field offices of the Croatian Employment Service, on the representative sample of registered unemployed persons (N = 1138). The data analysis revealed various facts about their characteristics and behaviour, but the hypothesized differences between short-term and long-term unemployed were not found. This leads to the conclusion that the detrimental process of social exclusion is not (yet) present in Croatia
Work Values and Job-Related Attitudes in Croatia: What Changed in Comparison with the 1990s?
U ovom radu1 usporeÄene su radne vrijednosti i zadovoljstvo
razliÄitim aspektima posla hrvatskih zaposlenika u dva
razdoblja: razdoblju intenzivne recesije gospodarstva (1993.
-1997.) i razdoblju postupnog oporavka (2000.-2004.). Broj
anketiranih u prvom razdoblju iznosio je 1349, a u drugom
792. Oni su procjenjivali važnost i moguÄnost ostvarenja devet
aspekata rada (zanimljivost posta, moguÄnosti napredovanja,
pravedna plaÄa, dobra zarada, ugodni suradnici, sudjelovanje
u odluÄivanju, sigurnost posla, uvjeti rada i sposobno
rukovodstvo). Rezultati su pokazali da je dobra plaÄa najvažniji
aspekt u oba razdoblja. Niske procjene moguÄnosti ostvarenja
veÄine aspekata rada upozorile su na oskudne moguÄnosti
zadovoljenja potreba u oba razdoblja. PoboljŔano zadovoljstvo
poslom i moguÄnostima ostvarenja pojedinih aspekata posla
registrirano je u drugom razdoblju ispitivanja, Ŕto možda
pokazuje da je postupni makroekonomski oporavak potaknuo i
prve znakove subjektivnoga poboljŔanja.This study compares occupational goals and job-facet
satisfaction of Croatian employees assessed in two periods:
a period of severe transition crisis (1993-1997) and a period
of gradual recovery (2000-2004). The number of employees
questioned in the two periods was 1349 and 792,
respectively. They assessed the importance and attainability
of nine job aspects (job content, co-workers, management,
fair salary, good pay, advancement possibilities, working conditions, participation in decision making, and job
security). The results revealed that good pay was rated as the
most important job aspect during both surveyed periods. Low
perceived attainability of most job factors indicated a
profound deficiency in the satisfaction of employees\u27 needs in
both periods. Slightly better general job satisfaction and job-
-facet satisfaction was recorded in the second surveyed
period indicating, perhaps, that gradual improvement in
macroeconomic performance has elicited the first signs of
subjective betterment.Arbeitsrelevante Werte
und Einstellungen zur Arbeit
unter kroatischen Arbeitnehmern:
Was hat sich im VerhƤltnis
zu den 1990er-Jahren verƤndert