21 research outputs found

    Industrijski psiholozi u SR Hrvatskoj 1977: profesionalne aktivnosti, zadovoljstvo u poslu i miŔljenja o studiju psihologije

    Get PDF
    Rezultati ove ankete pružili su niz zanimljivih podataka o profesionalnim aktivnostima industrijskih psihologa, o njihovom zadovoljstvu u poslu i o njihovim stavovima i miÅ”ljenjima o studiju psihologije. Dobiveni podaci mogu se korisno upotrebiti u različite svrhe, a prije svega u svrhu racionalnijeg programiranja osposobljavanja i usavrÅ”avanja industrijskih psihologa. U tom smislu su rezultati ove ankete već i koriÅ”teni. Pri izradi novog nastavnog plana i programa studija psihologije uzeti su u obzir i rezultati ove ankete

    Effects of prolonged unemployment and reemployment on psychological and physical health

    Get PDF
    The purpose of the present study was to explore the impact of prolonged unemployment and reemployment on both psychological and physical health over a period of more than two years. In a three-way longitudinal survey of initially unemployed persons in Croatia, we examined the self-assessed physical and mental health, captured by the SF-36 Health Survey, as a group of unemployed persons moved into employment or remained unemployed. The results confirmed that only psychological health depends on the participantā€™s employment status, while physical health wasnā€™t related to prolonged unemployment or (re)employment

    Percipirana kvaliteta radnoga života u Hrvatskoj i Europskoj uniji

    Get PDF
    This study explores the perceived quality of working life (QWL) in Croatia and in two groups of EU countries: the EU17, which comprises established market economies of Western Europe, and the EU10, which consists of ten Central and Eastern European (CEE) countries. The analysis draws upon the database of the Fifth European Working Conditions Survey, the fieldwork for which was carried out in 2010. The number of participants was 24,424 in the EU17, 10,948 in the EU10, and 1,100 in the Croatian sample. Four dimensions have been constructed to measure the QWL: (1) economic security, (2) social relations at work, (3) meaningfulness of work, and (4) autonomy and participation in making decisions. The results show that the CEE countries lag behind the Western European countries, in particular in economic security. In a hierarchical cluster analysis the two groups are bundled together in separate clusters, indicating that a pronounced East-West divide in quality of working life continues to exist. Croatia, although with relatively high ratings on social relations, clusters together with the other transitional countries.U ovoj studiji istraživali smo percipiranu kvalitetu radnoga života u Hrvatskoj i dvije skupine preostalih EU članica: EU 17, skupine razvijenih tržiÅ”nih ekonomija Zapadne Europe, i EU 10, skupine zemalja iz Srednje i Istočne Europe. Analiza se temelji na podacima Pete europske ankete o radnim uvjetima, koja je provedena 2010. godine. Broj sudionika bio je 24.424 u EU 17, 10.948 u EU 10 te 1100 u hrvatskom uzorku. NaÅ”a mjera kvalitete radnoga života sadržavala je sljedeće četiri dimenzije: (1) ekonomsku sigurnost, (2) socijalne odnose na poslu, (3) smislenost posla, (4) autonomiju i sudjelovanje u donoÅ”enju odluka. Rezultati su pokazali da zemlje Srednje i Istočne Europe zaostaju za zapadnoeuropskim EU članicama, posebice u ekonomskoj sigurnosti. U hijerarhijskoj klasterskoj analizi dvije skupine zemalja grupirale su se u odvojene klastere, upozoravajući na to da podjela na europski Istok i Zapad u kvaliteti radnoga života postoji i danas. Hrvatska se, unatoč visokim procjenama kvalitete socijalnih odnosa na poslu, grupirala s ostalim tranzicijskim zemljama

    Financial Circumstances and the Health of the Unemployed in Croatia: Does financial deprivation lead to poorer health?

    Get PDF
    Pretpostavlja se da negativan utjecaj nezaposlenosti na zdravlje nezaposlenih modificiraju njihovi financijski resursi. Smanjeni resursi pogorÅ”avaju negativne učinke gubitka posla, a posjedovanje resursa može ublažiti stresove nezaposlenosti. Nedavna meta-analiza (McKee-Ryan et al., 2005.) je ustanovila da su raspoloživi financijski resursi i percipirana razina financijskog stresa povezani s psihičkim, ali ne i s fizičkim zdravljem nezaposlenih osoba. No, navedena studija je ukazala i na to da je odnos financijske situacije i fizičkog zdravlja vrlo rijetko istraživan. Sukladno tome, cilj je ovog priloga istražiti povezanost raspoloživih financijskih resursa s psihičkim i fizičkim zdravljem nezaposlenih osoba. Podaci su prikupljeni na reprezentativnom uzorku registriranih nezaposlenih osoba u Hrvatskoj (N = 1138). Ispitana je razina njihove objektivne (prihod po članu obitelji) i subjektivne financijske deprivacije (izraženost financijskih briga i dostatnost prihoda za zadovoljenje različitih potreba). Subjektivno zdravlje sudionika ispitano je hrvatskom inačicom Upitnika zdravlja SF-36, psihometrijski utemeljenog instrumenta za procjenu fizičkog i psihičkog zdravlja. Dobiveni rezultati pokazuju da su i psihičko i fizičko zdravlje povezani s objektivnom i subjektivnom financijskom deprivacijom. Stupanj povezanosti je veći za psihičko zdravlje i za subjektivne mjere deprivacije. Razmotrene su teorijske i praktične implikacije ovih nalaza.It is generally believed that available financial resources modify the adverse impacts of unemployment on health. Depleted financial resources aggravate the negative effects of a job loss, while possessing financial resources can cushion the stresses of unemployment. A recent meta-analysis (McKee-Ryan et al., 2005) has established that available financial resources and perceived level of financial strain are associated with mental health of unemployed people, but not with their physical health. Moreover, the study has shown that there are very few studies exploring the relationship between financial situation and physical health. In accordance with that, the aim of this paper is to further explore the connection between available financials resources and mental and physical health of unemployed persons. The data were collected on a representative sample of unemployed persons in Croatia (N = 1138). Both objective (per capita household income) and subjective financial deprivation (frequency of financial worries and sufficiency of income for the satisfaction of various needs) were assessed with a series of questionnaire scales. Subjective health was assessed by the Croatian version of the SF-36 Health Survey, a psychometrically sound instrument tapping physical and psychological health. The results revealed that objective and subjective financial deprivation is related to both mental and physical health. The degree of association is higher for mental health and for the subjective measures of financial deprivation. Theoretical and practical implications of these findings have been discussed

    Activities and Financial Status of Unemployed Persons in Croatia. Is there an Indication of Social Exclusion of the Long-Term Unemployed Persons?

    Get PDF
    Cilj rada bio je ispitati strukturu svakodnevnih aktivnosti, financijsko stanje, percipiranu razinu socijalne podrÅ”ke i intenzitet traženja posla nezaposlenih osoba u Republici Hrvatskoj, te provjeriti postoje li između kratkotrajno i dugotrajno nezaposlenih osoba razlike koje upućuju na djelovanje procesa socijalne isključenosti. Taj proces implicira krug socijalne degradacije u kojem dugotrajna nezaposlenost vodi siromaÅ”tvu i socijalnoj izolaciji koji, potom, dodatno povećavaju marginalizaciju na tržiÅ”tu rada. Ukoliko postoji ova spirala socijalnog srozavanja, onda bi osobe koje su duže vremena nezaposlene trebale pokazivati promijenjenu strukturu svakodnevnih aktivnosti, veći stupanj financijske deprivacije, manju socijalnu podrÅ”ku i smanjeni intenzitet traženja posla. Istraživanje je provedeno u ljeto 2003. godine u 25 ispostava Hrvatskog zavoda za zapoÅ”ljavanje diljem Hrvatske, na uzorku registriranih nezaposlenih osoba (N = 1138). Analizom prikupljenih podataka ustanovljene su mnoge spoznaje o značajkama i ponaÅ”anju nezaposlenih osoba, ali pretpostavljene razlike između kratkotrajno i dugotrajno nezaposlenih osoba nisu pronađene. To upućuje na zaključak da proces socijalne isključenosti u Hrvatskoj (zasada) joÅ” nije prisutan.This paper examines the day-to-day activities, financial situation, perceived level of social support and job search activities of short-term and the long-term unemployed persons in Croatia in an attempt to ascertain whether differences between them indicate the process of social exclusion. This process implies a vicious circle of social degradation in which long-term unemployment leads to poverty and social isolation, which in turn reinforces marginalization on the labour market. If such a spiral of social degradation exists, then the long-term unemployed should show a changed structure of day-to-day activities, higher level of financial strain, lower social support and decreased intensity of job search compared to the short-term unemployed. The research was conducted in summer 2003 in 25 field offices of the Croatian Employment Service, on the representative sample of registered unemployed persons (N = 1138). The data analysis revealed various facts about their characteristics and behaviour, but the hypothesized differences between short-term and long-term unemployed were not found. This leads to the conclusion that the detrimental process of social exclusion is not (yet) present in Croatia

    Work Values and Job-Related Attitudes in Croatia: What Changed in Comparison with the 1990s?

    Get PDF
    U ovom radu1 uspoređene su radne vrijednosti i zadovoljstvo različitim aspektima posla hrvatskih zaposlenika u dva razdoblja: razdoblju intenzivne recesije gospodarstva (1993. -1997.) i razdoblju postupnog oporavka (2000.-2004.). Broj anketiranih u prvom razdoblju iznosio je 1349, a u drugom 792. Oni su procjenjivali važnost i mogućnost ostvarenja devet aspekata rada (zanimljivost posta, mogućnosti napredovanja, pravedna plaća, dobra zarada, ugodni suradnici, sudjelovanje u odlučivanju, sigurnost posla, uvjeti rada i sposobno rukovodstvo). Rezultati su pokazali da je dobra plaća najvažniji aspekt u oba razdoblja. Niske procjene mogućnosti ostvarenja većine aspekata rada upozorile su na oskudne mogućnosti zadovoljenja potreba u oba razdoblja. PoboljÅ”ano zadovoljstvo poslom i mogućnostima ostvarenja pojedinih aspekata posla registrirano je u drugom razdoblju ispitivanja, Å”to možda pokazuje da je postupni makroekonomski oporavak potaknuo i prve znakove subjektivnoga poboljÅ”anja.This study compares occupational goals and job-facet satisfaction of Croatian employees assessed in two periods: a period of severe transition crisis (1993-1997) and a period of gradual recovery (2000-2004). The number of employees questioned in the two periods was 1349 and 792, respectively. They assessed the importance and attainability of nine job aspects (job content, co-workers, management, fair salary, good pay, advancement possibilities, working conditions, participation in decision making, and job security). The results revealed that good pay was rated as the most important job aspect during both surveyed periods. Low perceived attainability of most job factors indicated a profound deficiency in the satisfaction of employees\u27 needs in both periods. Slightly better general job satisfaction and job- -facet satisfaction was recorded in the second surveyed period indicating, perhaps, that gradual improvement in macroeconomic performance has elicited the first signs of subjective betterment.Arbeitsrelevante Werte und Einstellungen zur Arbeit unter kroatischen Arbeitnehmern: Was hat sich im VerhƤltnis zu den 1990er-Jahren verƤndert
    corecore