Mitologizacija migrantskoga pitanja u Saveznoj Republici Njemačkoj kao posljedica migrantske krize iz 2015. i njen učinak na promjene u njemačkoj migracijskoj politici

This article deals with the process of mythologisation of the migrant issue in the Federal Republic of Germany during the period 2014–2018. The research started with the fundamental question of how selected German media represented the immigrants from predominantly Muslim countries who came to Germany during and immediately after the 2015 migrant crisis. The media content on migration and extremism was selected from the available online archives of the following German newspapers: Berliner Morgenpost, Deutsche Welle, Die Zeit, Frankfurter Allgemeine Zeitung, and Freie Presse. Using the discourse theory of Ernesto Laclau and Chantal Mouffe as the research model, three master signifiers were selected from the analysed articles: immigrants, German jihadists, and German far-right extremists. Further analysis suggested that myths were the most influential type of signification and a dominant way of dealing with the critical situation caused by the 2015 migrant crisis. As a result of that situation, the following myths were produced: the open-door myth, the myth of Islamisation and the new myth of the East. In the analysed material, references to historical German myths, like the border myth and the stab in the back myth, were also recorded. This research aimed to determine the relation between of the process of mythologisation during and immediately after the emergence of the 2015 migrant crisis and the changes in German migration policy. Furthermore, the role of hegemonic discourse was explored, especially in situations where it was used to alleviate cultural conflict and social polarisation in times of crisis.Ovaj se članak bavi procesom mitologizacije migrantskoga pitanja u Saveznoj Republici Njemačkoj od 2014. do 2018. Polazi od pitanja na koji se način u odabranim njemačkim medijima označavalo imigrante iz pretežito muslimanskih zemalja koji su došli u Saveznu Republiku Njemačku tijekom i neposredno nakon izbijanja migrantske krize 2015. Analiza je provedena na medijskom sadržaju na temu migracija i ekstremizma s dostupnih online arhiva sljedećih njemačkih glasila: Berliner Morgenpost, Deutsche Welle, Die Zeit, Frankfurter Allgemeine Zeitung i Freie Presse. Upotrebom diskurzivne teorije Ernesta Laclaua i Chantal Mouffe kao istraživačkog modela, u analiziranim člancima izdvojeni su sljedeći glavni označitelji: imigranti, njemački džihadisti i njemački krajnje desni ekstremisti. Daljnja je analiza pokazala da su mitovi bili najutjecajniji oblik označavanja, a mitologizacija dominantni način djelovanja u kritičnoj situaciji koju je uzrokovala migrantska kriza iz 2015. Kao rezultat navedene situacije proizvedeni su sljedeći mitovi: mit o otvorenim vratima, mit o islamizaciji Njemačke i novi mit o istoku. U analiziranom materijalu pronađene su poveznice s poznatim povijesnim njemačkim mitovima poput mita o granici i mita o nožu u leđa. Cilj istraživanja bio je odrediti ulogu procesa mitologizacije, pod utjecajem migrantske krize iz 2015., u promjenama njemačke migracijske politike te način upotrebe hegemonijskog diskursa u cilju ublažavanja kulturnog konflikta i smanjenja društvene polarizacije u vrijeme krize

The influence of the German question on the formation of European integrations from the constructivist perspective of Alexander Wendt

U radu se, korištenjem konstruktivističkog pristupa Alexandera Wendta, analiziraju razlozi za nastanak europskih integracija s obzirom na neriješeno njemačko pitanje. Pritom se koristi model odnosa identiteta i interesa kako bi se analiziralo ponašanje Sjedinjenih Američkih Država i Sovjetskoga Saveza u razdoblju od 1945. do 1990. s obzirom na nastanak hladnoga rata, europskih integracija i rješavanje njemačkoga pitanja. Također se analizira odnos identiteta i interesa dviju njemačkih država prema njihovom budućem ujedinjenju. Polazeći od Giddensove teorije strukturacije, na koju se naslanja Wendtov konstruktivizam, prati se ponašanje države kao agenta u odnosu prema anarhiji kao strukturi međunarodnog sustava. U članku se propituje pretpostavka da je neriješeno njemačko pitanje ubrzalo, ali i uvjetovalo nastanak europskih integracija. Na kraju članka analizira se utjecaj politike detanta i njezinih posljedica na njemačko ujedinjenje.In this article, Alexander Wendt’s constructivist approach was used in order to explain the reasons for the formation of European integrations in regard to the unresolved German Question. The model of interaction between identities and interests was used in order to analyse the behaviour of two superpowers between 1945 and 1990, in relation to the following developments: the Cold War, European integrations, and German unification. The behaviour of two German states regarding their future unification was also observed. The state was used as the basic unit of analysis. As theoretical foundation, Wendt’s constructivist approach, which rests on Giddens’ theory of structuration, was used in order to explain duality of structure and agency in relation to reproduction or transformation of the (international) system. The assumption that the unresolved German Question not only accelerated but also conditioned the emergence of European integrations, was put under scrutiny. It was also analysed how the emergence of the policy of detente conditioned the changes in international relations during the observed period, particularly in regard to ideational factors such as the results of the Conference on European Security and Co operation, West German Ostpolitik, and the appearance of new ideas in the former Soviet Union, as well as their role in the unification of two German states in 1990

The mythologisation of the migrant issue in the Federal Republic of Germany during the "open door policy"

U ovoj je disertaciji, korištenjem analize diskursa, istražen programski sadržaj na temu migracija vodećih njemačkih političkih stranaka (AfD, Bündnis 90/Die Grünen, CDU, CSU, die Linke, SPD i pokret Pegida), kao i medijski sadržaj na istu temu u sljedećim njemačkim glasilima: Berliner Morgenpost, Deutsche Welle, Die Zeit, Frankfurter Allgemeine Zeitung i Freie Presse, u vremenskom razdoblju od 2014. do 2018. godine. Cilj je bio istražiti proizvodnju mitova u Saveznoj Republici Njemačkoj kao dominantne reakcije i načina nošenja s kritičnom situacijom koja je započela 2015. godine i bila je izazvana dolaskom velikog broja imigranata. Naslanjajući se na teorije strukturacije, identiteta, mita i historijske trope suvremenog njemačkog kolektivnog imaginarija, poput podrijetla (duha nacije), kulture i načina života, tvrdim kako je ta kritična situacija narušila osjećaj ontološke sigurnosti u njemačkom društvu, te je nastali osjećaj nesigurnosti uvelike utjecao na jačanje nacionalizma i religijskog ekstremizma. Njemačka je odabrana kao studija slučaja u analizi migrantske krize zbog važnog regionalnog i geopolitičkog položaja i značaja te zemlje unutar europskog kontinenta i Europske unije, a iznad svega, zbog pitanja državljanstva koje je postavljala kao sredstvo i cilj integracije kroz svoju suvremenu povijest (od 1871. do 2018. godine). Pitanje "tko je Nijemac" proteže se kroz period dulji od stoljeća i upisuje u odnos njemačkih građana i državne politike prema najnovijim migracijama na razmeđu rata u arapskom svijetu, tržišnih zahtjeva njemačkog gospodarstva za radnom snagom i kulturnih pritisaka za održanjem kontinuiteta etnički homogene države. Istraženi su mitovi kojima su etnički Nijemci pod utjecajem kritične situacije označavali doseljenike iz pretežito muslimanskih zemalja kao Drugoga. Analizom su utvrđena četiri dominantna mita (mit o otvorenim vratima, mit o islamizaciji, mit o njemačkome strahuGerman Angst i novi mit o istoku). Istražen je njihov odnos prema "povijesnim", od ranije prisutnim mitovima poput mita o posebnome putu Njemačke (Sonderweg), mita o Mitteleuropi, mita o nožu u leđa (Dolchstoß) i mita o istoku. Iz toga su proizašli uvidi o tome koje prevladavajuće predrasude stoje na putu međusobnom uvažavanju Nijemaca i muslimanskih doseljenika, te u kojoj mjeri one mogu pridonijeti međusobnom uvažavanju ili sprječavanju uvažavanja. Korišteni metodološki model je omogućio uvide o načinu korištenja hegemonijskog diskursa za dvostruki cilj: uokvirivanje doseljenika kao Drugoga i za ublažavanje kulturnog konflikta u vrijeme kritične situacije. Također je ukazao i na način na koji je "mitski jezik" utjecao na konstrukciju društvene stvarnosti (stvaranje i održavanje društvene solidarnosti, identiteta, ponašanja i javnih politika). Istraživanje je, u smislu relevantnosti za širu raspravu i za trasiranje budućih istraživanja, ukazalo na to koji su smjer međuetničke komunikacije utvrđeni mitovi oblikovali, kako Nijemci doživljavaju nacionalni identitet, kakvo društvo žele s obzirom na pojačanu prisutnost imigranata, te kakvu poziciju žele za svoju državu u međunarodnim odnosima, primjerice, jaku globalnu poziciju Njemačke ili jaku EU.In this dissertation, using discourse analysis, the program content on migration from the publicly available archives of the leading German political parties (AfD, Bündnis 90 / Die Grünen, CDU, CSU, die Linke, SPD and the Pegida movement) was explored, as well as media content on the same topic in the following German newspapers: Berliner Morgenpost, Deutsche Welle, Die Zeit, Frankfurter Allgemeine Zeitung and Freie Presse, covering the period from 2014 to 2018. The aim was to explore the production of myths in the Federal Republic of Germany as the dominant reaction and way of dealing with the critical situation that began in 2015 and was caused by the arrival of a large number of immigrants. Drawing on theories of structuration, identity and myth, as well as on the historical tropes of contemporary German collective imaginary, such as the origin (the genius of the nation), culture and the way of life, I argue that this particular critical situation undermined the sense of ontological security in German society and greatly influenced the emergence of nationalism and religious extremism. Germany was chosen as a case study in the analysis of the migrant crisis because of its significant regional and geopolitical position and its importance for the European continent and the European Union in particular, and above all because it has been using the issue of citizenship as a means and goal of integration throughout its modern history, and in terms of this research, from 1871 to 2018. The question of "who is a German" stretches for more than a century and inscribes itself into the attitude of German citizens and state policy toward recent migrations which happen at the crossroads of wars in the Arab world, market demands of German economy for labour, and cultural pressures to maintain the continuity of an ethnically homogeneous state. Myths by which ethnic Germans, under the influence of a critical situation, represented the Other were explored. In this particular case the Other is an immigrant coming from predominantly Muslim countries. As a result, four dominant myths were singled out: the myth of the open door, the myth of islamization, the myth of German fear (German Angst), and the new myth of the East. Their relationship to "historical", previously known myths, such as the myth of the special path (Sonderweg), the myth of Mitteleuropa, the myth of the stab in the back (Dolchstoß) and the myth of the East was also explored. The resulting insights showed what prejudices stand in the way of mutual respect between Germans and Muslim immigrants, whether they contribute to mutual regard or prevent it. The methodological model provided insights on how to use hegemonic discourse to alleviate cultural conflict in times of crisis, and how "mythical language" influenced the construction of social reality (creating and maintaining social solidarity, identity, behaviour and public policies). The research showed what direction of interethnic communication the established myths shaped, how Germans perceive national identity, what kind of society they want given the increased presence of immigrants, what position they want for their country in international relations, for example, a strong global position of Germany or a strong EU

The mythologisation of the migrant issue in the Federal Republic of Germany during the "open door policy"

U ovoj je disertaciji, korištenjem analize diskursa, istražen programski sadržaj na temu migracija vodećih njemačkih političkih stranaka (AfD, Bündnis 90/Die Grünen, CDU, CSU, die Linke, SPD i pokret Pegida), kao i medijski sadržaj na istu temu u sljedećim njemačkim glasilima: Berliner Morgenpost, Deutsche Welle, Die Zeit, Frankfurter Allgemeine Zeitung i Freie Presse, u vremenskom razdoblju od 2014. do 2018. godine. Cilj je bio istražiti proizvodnju mitova u Saveznoj Republici Njemačkoj kao dominantne reakcije i načina nošenja s kritičnom situacijom koja je započela 2015. godine i bila je izazvana dolaskom velikog broja imigranata. Naslanjajući se na teorije strukturacije, identiteta, mita i historijske trope suvremenog njemačkog kolektivnog imaginarija, poput podrijetla (duha nacije), kulture i načina života, tvrdim kako je ta kritična situacija narušila osjećaj ontološke sigurnosti u njemačkom društvu, te je nastali osjećaj nesigurnosti uvelike utjecao na jačanje nacionalizma i religijskog ekstremizma. Njemačka je odabrana kao studija slučaja u analizi migrantske krize zbog važnog regionalnog i geopolitičkog položaja i značaja te zemlje unutar europskog kontinenta i Europske unije, a iznad svega, zbog pitanja državljanstva koje je postavljala kao sredstvo i cilj integracije kroz svoju suvremenu povijest (od 1871. do 2018. godine). Pitanje "tko je Nijemac" proteže se kroz period dulji od stoljeća i upisuje u odnos njemačkih građana i državne politike prema najnovijim migracijama na razmeđu rata u arapskom svijetu, tržišnih zahtjeva njemačkog gospodarstva za radnom snagom i kulturnih pritisaka za održanjem kontinuiteta etnički homogene države. Istraženi su mitovi kojima su etnički Nijemci pod utjecajem kritične situacije označavali doseljenike iz pretežito muslimanskih zemalja kao Drugoga. Analizom su utvrđena četiri dominantna mita (mit o otvorenim vratima, mit o islamizaciji, mit o njemačkome strahuGerman Angst i novi mit o istoku). Istražen je njihov odnos prema "povijesnim", od ranije prisutnim mitovima poput mita o posebnome putu Njemačke (Sonderweg), mita o Mitteleuropi, mita o nožu u leđa (Dolchstoß) i mita o istoku. Iz toga su proizašli uvidi o tome koje prevladavajuće predrasude stoje na putu međusobnom uvažavanju Nijemaca i muslimanskih doseljenika, te u kojoj mjeri one mogu pridonijeti međusobnom uvažavanju ili sprječavanju uvažavanja. Korišteni metodološki model je omogućio uvide o načinu korištenja hegemonijskog diskursa za dvostruki cilj: uokvirivanje doseljenika kao Drugoga i za ublažavanje kulturnog konflikta u vrijeme kritične situacije. Također je ukazao i na način na koji je "mitski jezik" utjecao na konstrukciju društvene stvarnosti (stvaranje i održavanje društvene solidarnosti, identiteta, ponašanja i javnih politika). Istraživanje je, u smislu relevantnosti za širu raspravu i za trasiranje budućih istraživanja, ukazalo na to koji su smjer međuetničke komunikacije utvrđeni mitovi oblikovali, kako Nijemci doživljavaju nacionalni identitet, kakvo društvo žele s obzirom na pojačanu prisutnost imigranata, te kakvu poziciju žele za svoju državu u međunarodnim odnosima, primjerice, jaku globalnu poziciju Njemačke ili jaku EU.In this dissertation, using discourse analysis, the program content on migration from the publicly available archives of the leading German political parties (AfD, Bündnis 90 / Die Grünen, CDU, CSU, die Linke, SPD and the Pegida movement) was explored, as well as media content on the same topic in the following German newspapers: Berliner Morgenpost, Deutsche Welle, Die Zeit, Frankfurter Allgemeine Zeitung and Freie Presse, covering the period from 2014 to 2018. The aim was to explore the production of myths in the Federal Republic of Germany as the dominant reaction and way of dealing with the critical situation that began in 2015 and was caused by the arrival of a large number of immigrants. Drawing on theories of structuration, identity and myth, as well as on the historical tropes of contemporary German collective imaginary, such as the origin (the genius of the nation), culture and the way of life, I argue that this particular critical situation undermined the sense of ontological security in German society and greatly influenced the emergence of nationalism and religious extremism. Germany was chosen as a case study in the analysis of the migrant crisis because of its significant regional and geopolitical position and its importance for the European continent and the European Union in particular, and above all because it has been using the issue of citizenship as a means and goal of integration throughout its modern history, and in terms of this research, from 1871 to 2018. The question of "who is a German" stretches for more than a century and inscribes itself into the attitude of German citizens and state policy toward recent migrations which happen at the crossroads of wars in the Arab world, market demands of German economy for labour, and cultural pressures to maintain the continuity of an ethnically homogeneous state. Myths by which ethnic Germans, under the influence of a critical situation, represented the Other were explored. In this particular case the Other is an immigrant coming from predominantly Muslim countries. As a result, four dominant myths were singled out: the myth of the open door, the myth of islamization, the myth of German fear (German Angst), and the new myth of the East. Their relationship to "historical", previously known myths, such as the myth of the special path (Sonderweg), the myth of Mitteleuropa, the myth of the stab in the back (Dolchstoß) and the myth of the East was also explored. The resulting insights showed what prejudices stand in the way of mutual respect between Germans and Muslim immigrants, whether they contribute to mutual regard or prevent it. The methodological model provided insights on how to use hegemonic discourse to alleviate cultural conflict in times of crisis, and how "mythical language" influenced the construction of social reality (creating and maintaining social solidarity, identity, behaviour and public policies). The research showed what direction of interethnic communication the established myths shaped, how Germans perceive national identity, what kind of society they want given the increased presence of immigrants, what position they want for their country in international relations, for example, a strong global position of Germany or a strong EU

The mythologisation of the migrant issue in the Federal Republic of Germany during the "open door policy"

U ovoj je disertaciji, korištenjem analize diskursa, istražen programski sadržaj na temu migracija vodećih njemačkih političkih stranaka (AfD, Bündnis 90/Die Grünen, CDU, CSU, die Linke, SPD i pokret Pegida), kao i medijski sadržaj na istu temu u sljedećim njemačkim glasilima: Berliner Morgenpost, Deutsche Welle, Die Zeit, Frankfurter Allgemeine Zeitung i Freie Presse, u vremenskom razdoblju od 2014. do 2018. godine. Cilj je bio istražiti proizvodnju mitova u Saveznoj Republici Njemačkoj kao dominantne reakcije i načina nošenja s kritičnom situacijom koja je započela 2015. godine i bila je izazvana dolaskom velikog broja imigranata. Naslanjajući se na teorije strukturacije, identiteta, mita i historijske trope suvremenog njemačkog kolektivnog imaginarija, poput podrijetla (duha nacije), kulture i načina života, tvrdim kako je ta kritična situacija narušila osjećaj ontološke sigurnosti u njemačkom društvu, te je nastali osjećaj nesigurnosti uvelike utjecao na jačanje nacionalizma i religijskog ekstremizma. Njemačka je odabrana kao studija slučaja u analizi migrantske krize zbog važnog regionalnog i geopolitičkog položaja i značaja te zemlje unutar europskog kontinenta i Europske unije, a iznad svega, zbog pitanja državljanstva koje je postavljala kao sredstvo i cilj integracije kroz svoju suvremenu povijest (od 1871. do 2018. godine). Pitanje "tko je Nijemac" proteže se kroz period dulji od stoljeća i upisuje u odnos njemačkih građana i državne politike prema najnovijim migracijama na razmeđu rata u arapskom svijetu, tržišnih zahtjeva njemačkog gospodarstva za radnom snagom i kulturnih pritisaka za održanjem kontinuiteta etnički homogene države. Istraženi su mitovi kojima su etnički Nijemci pod utjecajem kritične situacije označavali doseljenike iz pretežito muslimanskih zemalja kao Drugoga. Analizom su utvrđena četiri dominantna mita (mit o otvorenim vratima, mit o islamizaciji, mit o njemačkome strahuGerman Angst i novi mit o istoku). Istražen je njihov odnos prema "povijesnim", od ranije prisutnim mitovima poput mita o posebnome putu Njemačke (Sonderweg), mita o Mitteleuropi, mita o nožu u leđa (Dolchstoß) i mita o istoku. Iz toga su proizašli uvidi o tome koje prevladavajuće predrasude stoje na putu međusobnom uvažavanju Nijemaca i muslimanskih doseljenika, te u kojoj mjeri one mogu pridonijeti međusobnom uvažavanju ili sprječavanju uvažavanja. Korišteni metodološki model je omogućio uvide o načinu korištenja hegemonijskog diskursa za dvostruki cilj: uokvirivanje doseljenika kao Drugoga i za ublažavanje kulturnog konflikta u vrijeme kritične situacije. Također je ukazao i na način na koji je "mitski jezik" utjecao na konstrukciju društvene stvarnosti (stvaranje i održavanje društvene solidarnosti, identiteta, ponašanja i javnih politika). Istraživanje je, u smislu relevantnosti za širu raspravu i za trasiranje budućih istraživanja, ukazalo na to koji su smjer međuetničke komunikacije utvrđeni mitovi oblikovali, kako Nijemci doživljavaju nacionalni identitet, kakvo društvo žele s obzirom na pojačanu prisutnost imigranata, te kakvu poziciju žele za svoju državu u međunarodnim odnosima, primjerice, jaku globalnu poziciju Njemačke ili jaku EU.In this dissertation, using discourse analysis, the program content on migration from the publicly available archives of the leading German political parties (AfD, Bündnis 90 / Die Grünen, CDU, CSU, die Linke, SPD and the Pegida movement) was explored, as well as media content on the same topic in the following German newspapers: Berliner Morgenpost, Deutsche Welle, Die Zeit, Frankfurter Allgemeine Zeitung and Freie Presse, covering the period from 2014 to 2018. The aim was to explore the production of myths in the Federal Republic of Germany as the dominant reaction and way of dealing with the critical situation that began in 2015 and was caused by the arrival of a large number of immigrants. Drawing on theories of structuration, identity and myth, as well as on the historical tropes of contemporary German collective imaginary, such as the origin (the genius of the nation), culture and the way of life, I argue that this particular critical situation undermined the sense of ontological security in German society and greatly influenced the emergence of nationalism and religious extremism. Germany was chosen as a case study in the analysis of the migrant crisis because of its significant regional and geopolitical position and its importance for the European continent and the European Union in particular, and above all because it has been using the issue of citizenship as a means and goal of integration throughout its modern history, and in terms of this research, from 1871 to 2018. The question of "who is a German" stretches for more than a century and inscribes itself into the attitude of German citizens and state policy toward recent migrations which happen at the crossroads of wars in the Arab world, market demands of German economy for labour, and cultural pressures to maintain the continuity of an ethnically homogeneous state. Myths by which ethnic Germans, under the influence of a critical situation, represented the Other were explored. In this particular case the Other is an immigrant coming from predominantly Muslim countries. As a result, four dominant myths were singled out: the myth of the open door, the myth of islamization, the myth of German fear (German Angst), and the new myth of the East. Their relationship to "historical", previously known myths, such as the myth of the special path (Sonderweg), the myth of Mitteleuropa, the myth of the stab in the back (Dolchstoß) and the myth of the East was also explored. The resulting insights showed what prejudices stand in the way of mutual respect between Germans and Muslim immigrants, whether they contribute to mutual regard or prevent it. The methodological model provided insights on how to use hegemonic discourse to alleviate cultural conflict in times of crisis, and how "mythical language" influenced the construction of social reality (creating and maintaining social solidarity, identity, behaviour and public policies). The research showed what direction of interethnic communication the established myths shaped, how Germans perceive national identity, what kind of society they want given the increased presence of immigrants, what position they want for their country in international relations, for example, a strong global position of Germany or a strong EU