SUPOSTAVLJANJE HRVATSKOGA VOJNOG NAZIVLJA DVAJU PRIJELOMNIH RJEČNIKA 19. STOLJEĆA

The aim of this paper was to revisit and shed new light on the generally accepted view that the impact of German-Illyrian dictionary (Nĕmačko-ilirski slovar) by Ivan Mažuranić and Jakov Užarević of 1842 on Bogoslav Šulek’s German-Croatian dictionary (Nĕmačko-hrvatski rĕčnik) of 1860 was decisive and indispensable in many aspects, nothing if not a fundamental dictionary in Šulek’s work. This research was undertaken to put to the test this assertion by investigating more in depth the military subcorpora of both dictionaries, especially bearing in mind Šulek being the founding father of Croatian military terminology. The primary goal was to excerpt Croatian military terminology from both dictionaries in order for them to be mutually juxtaposed and made subject to a combination of quantitative and qualitative research. In terms of quantitative outcomes, we tried to detect and register German headwords and their corresponding Croatian equivalents to the most comprehensive extent possible, having produced two parallel subcorpora. The results of the correlational analysis prompted us to re-evaluate the proportions of Mažuranić and Užarević’s influence on Šulek. In terms of qualitative results, the research primarily outlined the spectrum of word-formation methods in both dictionaries and linguistic purism tendencies. In the final analysis, it can be reasonably assumed that Šulek did resort to the German-Illyrian dictionary as one of his valuable sources but in all likelihood as an auxiliary one, let alone a fundamental one.Cilj je ovoga istraživanja preispitati i baciti novo svjetlo na prošireni stav u literaturi kako je utjecaj Nĕmačko-ilirskoga slovara Ivana Mažuranića i Jakova Užarevića iz 1842. na Nĕmačko-hrvatski rĕčnik Bogoslava Šuleka iz 1860. bio u mnogočemu presudan i neizostavan. Štoviše, da je bio temeljnim rječnikom Šulekova rada. Ovim se radom ta tvrdnja dublje istražuje na vojnom nazivlju obaju rječnika, a posebno imajući na umu kako se Bogoslava Šuleka smatra utemeljiteljem hrvatskog vojnog nazivlja. Primarni je cilj bio ekscerpirati vojno nazivlje obaju rječnika kako bi ga se međusobno supostavilo i podvrgnulo kombinaciji kvantitativne i kvalitativne raščlambe. U smislu kvantitativnih rezultata, nastojalo se u što iscrpnijoj mjeri pronaći i zabilježiti njemačke polazne natuknice i njihove hrvatske ekvivalente iz čega su proizišla dva paralelna potkorpusa. Rezultati suodnosne raščlambe znakovito su rasvijetlili dosege utjecaja Mažuranić-Užarevićeva rječnika na Šulekov rječnik. U smislu kvalitativnih rezultata, istraživanjem se izložila u glavnim crtama prije svega razrađenost tvorbenih obrazaca obaju rječnika i njihova puristička nastojanja. U konačnici, čini se opravdano pretpostaviti kako Šulek jest posezao za Mažuranić- Užarevićevim rječnikom kao jednom od svojih vrijednih izvora, no po svoj prilici kao pomoćnim rječnikom, a daleko od toga kao temeljem svojega rječnika

Hrvatski pravopis Matice hrvatske

Badurina Lada – Marković, Ivan – Mićanović, Krešimir: Hrvatski pravopis, Zagreb : Matica hrvatska, 2007, 688 str

Hrvatski pravopis Matice hrvatske

Badurina Lada – Marković, Ivan – Mićanović, Krešimir: Hrvatski pravopis, Zagreb : Matica hrvatska, 2007, 688 str

The references in Croatian bilingual dictionaries

Uputnice su dio strukture rječničkoga članka navedene kao kratice (v.; usp.; v. i; usp. i; v. t.; vd; gl.), oznake (*; →) ili obrojčene oznake (→1; →2, →3...). U mikrostrukturi dvojezičnika nalaze se ili na početku članka, odmah uz natuknicu, ili sasvim na kraju članka, ovisno o procjenama leksikografa koji se pri odabiru natukničkih leksema ponajčešće služi ranijim izdanjima rječnika, jednojezičnim rječnicima, ali i drugim izvorima. Na odabranoj se građi iz probranih općih dvojezičnika s hrvatskim kao polaznim jezikom analizira mjesto i funkcija uputnica u strukturi članka i leksikografov odabir sustava uputnica te utvrđuju kriteriji po kojima leksikograf natuknički leksem upućuje na drugi, prihvatljiviji. Na temelju teorijskih spoznaja predložen je osnovni model jednoga od mogućih sustava uputnica u dvojezičnicima s hrvatskim kao polaznim jezikom.The paper concentrates on the fundamental problems of the theory and practice of the references in Croatian bilingual dictionaries (v.; usp.; v. i; usp. i; v. t.; vd; gl.; sl.; slič.; *; →; →1; →2, →3...). The author analyses a place and functions of the references in a structure of dictionary entries

Fino tkana filološka tkanica

Ivo Pranjković: Filološki vjekopisi. Zagreb: Disput, 2006

ŠIRINOM I DUBINOM DO VISINE

Prikaz zbornika u čast Diani Stolac "Širinom filološke misli" (ur. Borana Morić-Mohorovičić i Anastazija Vlastelić) Hrvatska sveučilišna naklada – Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet, Zagreb – Rijeka, 2022