Distance education and library support

U radu se raspravlja o ulozi i mogućem doprinosu knjižnica sustavu obrazovanja na daljinu

University education of information professionals: challenges and possible steps forward

Slijedom promjena u području sveučilišnog obrazovanja i niza novih zadaća suvremenih informacijskih ustanova u ovom se radu promišljaju mogući iskoraci prema sustavnom sveučilišnom obrazovanju i stalnom stručnom usavršavanju informacijskih stručnjaka. Neosporno je da je moguće uspoređivati i pronalaziti zajedničke karakteristike obrazovnih programa u području informacijske znanosti, bibliotečne znanosti, bibliotečne i informacijske znanost te programa koje nude tzv. i-schools. Uz to niz je novih ponuditelja obrazovnih programa za upravljanje ogromnim količinama podataka, ekonomiju informacija, digitalne biblioteke, i drugih u kojima sadržaji iz bibliotekarstva (na primjer, organizacija informacija, pretraživanje informacija, informacijsko ponašanje, informacijska pismenost) mogu imati bitno značajniju ulogu. Cilj rada je ukazati na trendove u europskom sveučilišnom prostoru s aspekta obrazovanja bibliotekara i drugih informacijskih stručnjaka te potaknuti na iznalaženje optimalnih rješenja unutar lokalnih, bosansko-hercegovačkih okolnosti. Namjera nam je ukazati na potrebu sustavnog promišljanja i djelovanja koje bi uvažavalo tradicionalno shvaćene kompetencije i kritički sagledalo nove mogućnosti s ciljem osmišljavanja atraktivnih i održivih sveučilišnih programa i programa kojima se stečene kompetencije nadograđuju novima. Ti programi trebaju biti dovoljno fleksibilni da odgovore na potrebe novih izazova poput, na primjer, upravljanja novom Univerzitetskom bibliotekom. Temeljem iskustva iz nedavno završenog Erasmus + projekta EINFOSE, nastojimo izdvojiti ključna pitanja za buduće rasprave i odluke.Following changes in the field of the university education and a series of new tasks for modern information institutions this paper considers possible steps towards a systematic university education and continuous professional development of information professionals. It is indisputable that it is possible to compare and find common characteristics of educational programs in the fields of information science, library science, library and information science, and programs offered by the so-called i-schools. In addition, there are a number of new providers of education programs in, for example, information economics, digital libraries, big data management, where content in librarianship (such as information organization, information retrieval, information behaviour, information literacy) can play a significantly more important role. The aim of the paper is to highlight the trends in the European university area from the perspective of educating librarians and other information professionals, and to encourage educators to find optimal solutions within local circumstances (such as Bosnian and Herzegovinian). We intend to point out the need for systematic reflection and action that would respect traditionally understood competencies and critically look at new opportunities with the aim of designing attractive and sustainable university programs and programs that upgrade the acquired competencies with new ones. These programs should be flexible enough to respond to the needs of new challenges such as managing a new University Library in Sarajevo. Based on the experience of the recently completed Erasmus + EINFOSE project, we aim to single out key issues for future discussions and decisions