ODNOS ATRIBUCIJA USPJEHA I NEUSPJEHA SA SAMOPOŠTOVANJEM, BEZNADNOŠĆU I DEPRESIVNOŠĆU KOD SREDNJOŠKOLACA

The aim of this research was to examine the correlations between stability, internality, controllability and globality of the causes for good and poor grades, and self-esteem, hopelessness and depression on a sample of 295 first, second and third-grade secondary school students. Another objective was to determine whether grade attributions could explain a portion of variance of self-esteem, hopelessness and depression. The results have shown that stable causes of poor grades are negatively correlated with self-esteem and positively correlated with hopelessness and depression, while the explanations of good grades are positively correlated with self-esteem and negatively with depression. On the other hand, controllability of both poor and good grade causes was positively correlated with self-esteem and negatively with hopelessness and depression. Also, attributing both poor and good grades to global causes has shown negative correlations with self-esteem and positive correlations with depression. Apart from that, it was shown that controllability of poor grade causes, and stability and globality of good grade causes explained a significant portion of variance of self-esteem. The results have also shown that explaining both poor and good grades by controllable causes explains a significant portion of variance of hopelessness and depression, while controllable explanations of  good grades explain  only the variance of hopelessness.Cilj rada bio je provjeriti povezanost stabilnosti, internalnosti, kontrolabilnosti i globalnosti uzroka loše i dobre ocjene sa samopoštovanjem, beznadnošću i depresivnošću na uzorku 295 učenika prvih, drugih i trećih razreda srednje škole. Također cilj je bio provjeriti mogu li atribucije loše i dobre ocjene objasniti dio varijance samopoštovanja, beznadnosti i depresivnosti. Rezultati su pokazali da je objašnjavanje loše ocjene stabilnim uzrocima negativno povezano sa samopoštovanjem, a pozitivno s beznadnošću i depresivnošću, a objašnjavanje dobre ocjene na isti način je pozitivno povezano sa samopoštovanjem, a negativno s depresivnošću. S druge strane, kontrolabilnost uzroka loše i dobre ocjene pozitivno je povezana sa samopoštovanjem, a negativno s beznadnošću i depresivnošću. Također, atribuiranje loše i dobre ocjene globalnim uzrocima pokazalo je negativne korelacije sa samopoštovanjem, a pozitivnu s depresivnim simptomima. Osim toga, pokazalo se da su značajni prediktori samopoštovanja kontrolabilnost uzroka loše ocjene, te stabilnost i globalnost uzroka dobre ocjene. Također, rezultati su pokazali da objašnjavanje loše ocjene kontrolabilnim uzrocima objašnjava značajan postotak varijance beznadnosti i depresivnosti, a objašnjavanje dobre ocjene takvim uzorcima objašnjava samo varijancu beznadnosti

The role of family in adolescent depression

Ovaj rad pruža pregled rezultata istraživanja koja se bave odnosom obiteljskih čimbenika i depresivnosti kod adolescenata, s time da je naglasak na učincima roditeljskog stila odgoja na adolescentnu depresivnost. Opisani su nalazi istraživanja koja su ispitivala ulogu roditeljskog stila odgoja u razvoju i održavanju depresivnih simptoma kod adolescenata. Naime, pokazuje se da su obiteljski odnosi depresivne djece i adolescenata često obilježeni s puno sukoba, kriticizma, hladnih i kaotičnih odnosa, te negativnim roditeljskim postupcima, kao što su odbacivanje, manjak topline, gruba disciplina i psihološka kontrola. Posebna pažnja pridana je rezultatima istraživanja, koja ispituju i objašnjavaju izravne i posredne učinke roditeljskog stila odgoja na depresivnu simptomatologiju kod adolescenata. Naime, mnoga istraživanja upućuju na zaključak da roditeljski postupci imaju znatan utjecaj na kognitivni stil, samopoštovanje i samopouzdanje, strategije suočavanja, socijalne vještine i vještine emocionalne regulacije, te da ti čimbenici mogu posredovati u odnosu roditeljskog stila odgoja i depresivnosti kod adolescenata.The purpose of this paper is to present a review of research dealing with the relationship of family factors and depression in adolescents, with an emphasis on the effects of parental rearing style on adolescent depression. Results of studies dealing with the role of parental rearing style in the development of depressive symptoms in adolescents are presented. Namely, research showing that family relations of depressive children and adolescents are characterized by high levels of conflict, criticism, cold and chaotic relationships and negative parental practices, like rejection, lack of warmth, harsh discipline and psychological control. Special attention is given to research which examined and explained the direct and indirect effects of parenting style on depressive symptoms in adolescence. Namely, many studies suggest that parenting has an important impact on cognitive style, self-esteem and self confidence, coping, social and emotional regulation skills and that these factors could mediate the relationship of parental rearing style and depression in adolescents

The relationship of perfectionism and social support with anxiety and depression in university students

Cilj rada bio je ispitati povezanost dimenzija perfekcionizma i socijalne podrške s anksioznošću i depresivnošću kod studenata, te provjeriti pridonose li dimenzije perfekcionizma i socijalne podrške objašnjenju varijance anksioznosti i depresivnosti. Ispitivanje je provedeno na uzorku od 187 studenata s dva osječka fakulteta. Sudionici su tijekom nastave ispunili Multidimenzionalnu skalu perfekcionizma, Skalu procjene socijalne podrške, Beckov upitnik anksioznosti i Beckov upitnik depresivnosti. Rezultati su pokazali da su sve dimenzije perfekcionizma značajno pozitivno povezane s anksioznošću, dok socijalna podrška nije. Sve dimenzije perfekcionizma, osim organiziranosti, te podrška obitelji, prijatelja i profesora značajno su povezane s depresivnošću. Također, pokazalo se da zabrinutost zbog pogrešaka, dvojbe oko vlastitih postupaka i organiziranost predviđaju višu anksioznost. Što se tiče depresivnosti, zabrinutost zbog pogrešaka, dvojbe oko vlastitih postupaka i roditeljski pritisak predviđaju višu, dok podrška prijatelja i profesora predviđa nižu depresivnost. Rezultati su u skladu s podacima koji upućuju na nepovoljne učinke neadaptivnih aspekata perfekcionizma na mentalno zdravlje.The purpose of the study was to examine the dimensions of perfectionism correlation and social support with anxiety and depression, as well as to determine the contributions of dimensions of perfectionism and social support to anxiety and depression in university students. The study was conducted on a sample of 187 students attending two faculties in Osijek. During class, participants completed the Multidimensional Perfectionism Scale, Social Support Appraisal Scale, Beck’s Anxiety Inventory and Beck’s Depression Inventory. The results have shown that all of the perfectionism dimensions are significantly positively correlated with anxiety, while social support showed no significant correlations. All of the perfectionism dimensions, except organization, and support from family, friends and faculty members were significantly correlated with depression. Furthermore, the results have shown that concern over mistakes, doubts about actions and organization predicted higher anxiety. With regard to depression, concerns over mistakes, doubts about actions, parental pressure predicted higher levels, while support from friends and faculty members predicted lower levels of depression. The results are in accordance with data that indicate the harmful effects of maladaptive perfectionism on mental health

Relationship between attributional dimensions, negative life events and depression: A “hopelessness” model test

Teorija beznadnosti noviji je kognitivni model koji objašnjava nastanak depresije, prema kojoj neadaptivni način atribuiranja događaja u interakciji sa stresom dovodi do razvoja i pojačavanja depresivnih simptoma. Također se pretpostavlja da su načini atribuiranja događaja i njihova interakcija sa stresom bolje povezani sa specifičnom konstelacijom simptoma depresije beznadnosti, nego s općim simptomima depresije. Cilj je istraživanja bio provjeriti etiološke postavke teorije beznadnosti u objašnjenju depresivnosti kod populacije mlađih i srednjih adolescenata. Sudionici su bili 419 učenika sedmih i osmih razreda osnovne škole, te prvih, drugih i trećih razreda srednje škole. Rezultati su pokazali da je smještanje uzroka negativnih događaja na atribucijskim dimenzijama povezano sa simptomima depresivnosti i depresije beznadnosti, ali da nakon kontrole samopoštovanja stabilnost, internalnost i globalnost uzroka negativnih događaja predviđaju samo simptome depresije beznadnosti, dok nemaju efekata na opće simptome depresivnosti. Također, interakcije stabilnosti, internalnosti i globalnosti uzroka negativnih događaja s frekvencijom negativnih događaja predviđaju simptome depresije beznadnosti, ali ne i opće simptome depresivnosti. Nadalje, nije pronađeno dovoljno dokaza u prilog pretpostavci da beznadnost djeluje kao medijator u povezanosti interakcije negativnih atribucija i stresa sa simptomima depresije beznadnosti.The “hopelessness” theory is a recent cognitive model of depression, according to which maladaptive attributional patterns in interaction with stress lead to the development and aggravation of depressive symptoms. It also suggests that attributional patterns and their interaction with stress are closely related to the specific constellation of symptoms, called “hopelessness depression”, than to general depressive symptoms. The purpose of this study was to test the etiological predictions of the “hopelessness depression” theory on a sample of early to middle adolescents. The sample consisted of 419 students attending 7th and 8th grade of primary school, and 1st, 2nd and 3rd grade of high school. The results showed that attributional dimensions for negative events are related to symptoms of both depression and “hopelessness depression”, but after the effect of self-esteem was partialed out, stability, internality and globality of causes for negative events predicted only symptoms of “hopelessness depression”, while having no effect on general depressive symptoms. Also, interaction of stability, internality and globality of causes with negative events predicted only symptoms of “hopelessness depression”, and not general depressive symptoms. The results did not support the assumption that “hopelessness” is a mediator in the association between negative attributions – stress interaction and “hopelessness depression” symptoms

Percepcija stresa i oboljenja medicinskih sestara i tehničara u psihijatriji

Homeostasis is important for maintaining balance and normal functioning of the organism. Allostatic mechanisms further help to establish this balance. If the body is under stress for a longer period, a complex condition in the body called allostatic load occurs. If such a load lasts longer, the risk of developing diseases increases significantly. This study was conducted anonymously with the aim of determining the health status of male and female nurses in the Neuropsychiatric hospital “Dr. Ivan Barbot” in Popovača and their exposure to everyday stressors in the workplace. The main purpose was to examine the relationship between stress and the health status of nurses in relation to gender, age, and seniority. A total of 142 nurses participated. The Health Questionnaire and Workplace Stress Questionnaire were used. The results showed that the most common diseases nurses suffer from are cardiovascular diseases, thyroid diseases, gastrointestinal diseases, and allergies. Women showed higher sensitivity to stress than men. The most common stressors faced by nurses in the workplace are inadequate personal income, inadequate workspace and material resources for work, lack of staff, daily contingencies, 24-hour responsibility, and administrative work. This study found an association between age and, consequently, work experience with the likelihood of illness, although both the healthy and the sick perceive equal levels of stress. One disadvantage of this study is that it covers a large area and deals with general issues, but it can certainly be a starting point for further research. Many questions remain open, which means there is a need for further research and study of the link between stress and illness.Homeostaza u našem organizmu pokušava održavati stabilnost koja je važna za normalno funkcioniranje organizma. Alostatski mehanizmi dodatno pomažu u uspostavljanju te ravnoteže. Kronični stres izaziva složeno stanje u organizmu koje se naziva alostatsko opterećenje. Ako takvo opterećenje potraje, znatno se povećava rizik od nastanka neke bolesti. Ovo istraživanje provedeno je anonimno u cilju utvrđivanja zdravstvenog stanja medicinskih tehničara i medicinskih sestara u Neuropsihijatrijskoj bolnici „Dr. Ivan Barbot” u Popovači i njihova izloženost svakodnevnim stresorima na radnom mjestu. Glavna svrha bila je ispitati vezu između stresa i zdravstvenog stanja medicinskih sestara u odnosu na spol, dob i staž. Sudjelovale su ukupno 142 medicinske sestre. Primijenjeni su zdravstveni upitnik i upitnik za stres na radnom mjestu. Rezultati su pokazali da su najčešće bolesti od kojih boluju medicinske sestre kardiovaskularne bolesti, bolesti štitnjače, gastrointestinalne bolesti i alergije. Žene su pokazale veću osjetljivost na stres od muškaraca. Najčešći stresori s kojima se medicinske sestre susreću na radnom mjestu jesu neadekvatna osobna primanja, neadekvatni radni prostor i materijalna sredstva za rad, nedostatak broja djelatnika, svakodnevne nepredviđene situacije, 24-satna odgovornost i administrativni poslovi. Najčešće bolesti ispitanika jesu kardiovaskularne bolesti, bolesti štitnjače, gastrointestinalne bolesti i alergijske bolesti. Ovo istraživanje utvrdilo je povezanost dobi, posljedično i radnog staža s vjerojatnošću oboljenja, iako i zdravi i bolesni percipiraju podjednaku razinu stresa. Manjkavost je ovog istraživanja što obuhvaća veliko područje i bavi se općenitim stvarima, ali svakako može biti polazište za daljnja preciznija istraživanja. I dalje ostaje mnogo otvorenih pitanja, što otvara potrebu za daljnjim istraživanjima i proučavanjem poveznice između stresa i bolesti

The relationship between parental rearing style, coping strategies and depression in adolescents

Mnoga istraživanja pokazuju da u nastanku adolescentne depresije veliku ulogu igraju obiteljski čimbenici, kao što su, na primjer, količina sukoba i roditeljski stil odgoja. Kada se radi o istraživanjima efekata roditeljskog stila odgoja na depresivnost, istraživanja su uglavnom proučavala direktne efekte dimenzija roditeljskog stila odgoja na depresivnost ili na neke druge varijable. Ona uglavnom pokazuju da su depresivni simptomi povezani s roditeljskim stilom koji karakterizira malo topline i prihvaćanja, puno kriticizma, te visoke razine psihološke kontrole. Međutim, za razumijevanje nastanka depresivnosti u adolescenciji potrebno je i upoznavanje mehanizama kojima određeni čimbenici mogu djelovati. Postoji mali broj studija koje sugeriraju da odnos roditeljskog stila odgoja i depresivnosti može biti posredovan čimbenicima kao što su strategije suočavanja sa stresom ili vještine rješavanja problema. Cilj ovog istraživanja bio je provjeriti predviđa li roditeljski stil odgoja majke i oca depresivne simptome kod adolescenata i je li ta povezanost posredovana strategijama suočavanja. Ispitivanje je provedeno na uzorku od 827 mladića i djevojaka. Rezultati su pokazali da negativno i pozitivno roditeljstvo majke i oca predviđa depresivnost kod adolescenata. Također se pokazalo da suočavanje usmjereno na problem, usmjereno na emocije i suočavanje izbjegavanjem posreduje u odnosu negativnog roditeljstva majke i oca s depresivnošću. S druge strane, samo je suočavanje usmjereno na problem posredovalo između pozitivnog roditeljstva majke i oca i depresivnosti adolescenata.Many studies have shown that family factors, such as conflicts and parental rearing style, play a major role in the development of adolescent depression. The majority of studies investigating the direct effects of parental style on depression or other variables have found that depressive symptoms correlate with parental style characterized by a lack of warmth and acceptance, frequent criticism and psychological control. However, to understand the development of depression during adolescence, it is important to find the mechanisms by which certain factors exert their influence. There are few studies which suggest that the relationship between parental style and depression could be mediated by coping strategies or problem solving skills. The purpose of this research it to determine whether mother’s and father’s parental style predicts depression in adolescence and weather that relationship is mediated by coping strategies. The sample consisted of 827 high school students. The results have shown that negative and positive parenting styles predict depression in adolescents. Also, it was demonstrated that problem focused, emotion focused coping and avoidance mediate the relationship between mothers’ and fathers’ negative parenting and depression. On the other hand, only problem focused coping mediated the relationship of mothers’ and fathers’ positive parenting and depression

Kognitivna osjetljivost na anksioznost: Most između ličnosti i simptoma

The purpose of the study was to examine the effects of personality, anxiety sensitivity, intolerance of uncertainty and self-esteem on different anxiety symptoms. A total of 436 university students completed measures of personality, anxiety sensitivity, intolerance of uncertainty, self-esteem, and symptoms of panic, worry and social anxiety. Results have shown that neuroticism, conscientiousness and psychological concerns (anxiety sensitivity) predict symptoms of panic and that psychological concerns mediate the relationship between neuroticism and panic. Worry was predicted by neuroticism, prospective and inhibitory intolerance of uncertainty and self-liking, with intolerance of uncertainty mediating between neuroticism and worry. Finally, neuroticism, openness to experiences and extraversion, as well as social concerns (anxiety sensitivity), inhibitory intolerance of uncertainty and self-liking predicted social anxiety. Social concerns, inhibitory intolerance of uncertainty and self-liking mediated the effects of neuroticism and extraversion on social anxiety. Results offer support to neuroticism being a universal risk factor and anxiety sensitivity, intolerance of uncertainty and self-esteem having specific effects on anxiety symptoms.Cilj je ovoga rada bio ispitati učinke ličnosti, anksiozne osjetljivosti, netolerancije neizvjesnosti i samopoštovanja na različite simptome anksioznosti. Uzorak je činilo 436 studenata, koji su ispunili mjere ličnosti, anksiozne osjetljivosti, netolerancije neizvjesnosti, samopoštovanja te simptoma panike, brige i socijalne anksioznosti. Rezultati su pokazali da neuroticizam, savjesnost i zabrinutost za mentalnu nedostatnost (anksiozna osjetljivost) predviđaju simptome panike, te da zabrinutost za mentalnu nedostatnost posreduje u odnosu između neuroticizma i panike. Brigu su predviđali neuroticizam, prospektivna i inhibitorna netolerancija neizvjesnosti te samosviđanje, s tim da je netolerancija neizvjesnosti posredovala između neuroticizma i brige. Konačno, neuroticizam, otvorenost za iskustva i ekstraverzija, kao i socijalna zabrinutost (anksiozna osjetljivost), inhibitorna netolerancija neizvjesnosti i samosviđanje predviđali su socijalnu anksioznost. Socijalna zabrinutost, inhibitorna netolerancija neizvjesnosti i samosviđanje posredovali su u odnosu neuroticizma i ekstroverzije sa simptomima socijalne anksioznosti. Naši rezultati podržavaju pretpostavku o tome da je neuroticizam opći rizični čimbenik, te da anksiozna osjetljivost, netolerancija neizvjesnosti i samopoštovanje mogu imati specifične učinke na simptome anksioznosti

SOME DETERMINANTS OF THE ATTITUDES TOWARDS PERSONS WITH MENTAL DISORDERS

Cilj rada bio je ispitati neke determinante stavova prema osobama sa psihičkim poremećajima. U online istraživanju u kojem su sudjelovala 264 sudionika (raspon dobi od 16 do 64 godine, prosječna dob 30,13, SD=10,50), prikupljeni su demografski podatci te ispitani kontakti s osobama sa psihičkim poremećajima, samoprocjena znanja o psihičkim poremećajima, atribucije psihičkih poremećaja (internalnost, stabilnost, kontrolabilnost) i stavovi (faktorskom analizom izlučena su tri faktora: afektivna nelagoda i izbjegavanje, pripisivanje devinantnih karakteristika i segregacija te tolerancija i normalizacija). Rezultati hijerarhijskih regresijskih analiza pokazali su da sociodemografske varijable nisu predviđale afektivnu nelagodu i izbjegavanje, dok su ženski spol i viši stupanj obrazovanja predviđali manje pripisivanja devijantnih karakteristika i segregacije, a dob više tolerancije i normalizacije. Prijateljstvo sa osobom koja ima psihički poremećaj i znanje predviđali su manje afektivne nelagode i izbjegavanja te više tolerancije i normalizacije, dok nisu imali bitne učinke na Pripisivanje devijantnih karakteristika i segregaciju. Konačno, gledanje na psihičke poremećaje kao na promjenjiva stanja na koje osoba ne može svojom voljom utjecati također je pridonosilo pozitivnijim stavovima, predviđajući sva tri faktora.The aim of this paper was to examine some determinants of the attitudes towards persons with mental disorders. In an online research with 264 respondents (aged 16 to 64, average age 30.13, SD=10.50) we collected demographic data and examined contacts with persons with mental disorders, self-evaluation of the knowledge about mental disorders, attributions of mental disorders (internality, stability, controllability) and attitudes (the factor analysis gave us three factors: affective discomfort and avoiding, giving deviant characteristics and segregation and tolerance and normalization). The results of hierarchical regression analyses showed that the socio-demographic variables did not predict affective discomfort and avoiding, whereas female sex and higher degree of education did predict less giving of deviant characteristics and segregation. The age predicted more tolerance and normalization. Friendship with a person who has a mental disorder and knowledge predicted less affective discomfort and avoiding and more tolerance and normalization. They did not have important effects on Giving deviant characteristics and segregation. Finally, the point of view that mental disorders are changeable states which a person cannot influence with his/her own will also contributed to the more positive attitudes, predicting all the three factors

Stavovi zdravstvenih djelatnika i djelatnika osnovnih škola prema izdvajanju djece iz obitelji i udomiteljstvu

In Croatia, the process of deinstitutionalization of childcare is underway, and it should increase the placement of children in non institutional forms of care such as foster care. The aim of the study was to examine attitudes towards foster care and child separation among school and adult mental health professionals. The sample consisted of 159 respondents (employees of elementary schools in Kutina, Popovača and Velika Ludina and employees of the Neuropsychiatric Hospital “Dr. Ivan Barbot” in Popovača). The survey covered all relevant sociodemographic variables, and the Scale of Attitudes Towards Separation of Children from Family and the Attitudes Towards Foster Care Scale were used to examine attitudes [Kamenov, Sladovic Franz & Ajdukovic, 2005]. In the sample examined, attitudes to foster care and separation are slightly positive, indicating that there is plenty of room for activities aimed at empowering these views. If further attitudes are to be strengthened, therefore the population of potential future foster parents is also expected to expand. It is important to highlight the role of healthcare professionals involved in the mental health care of foster children and to consider their role in modifying general attitudes towards foster care for children and their role in building an optimal foster care system.U Hrvatskoj je u tijeku proces deinstitucionalizacije skrbi za djecu u sklopu kojeg treba povećati smještaj djece u izvaninstitucijske oblike skrbi poput udomiteljstva. Cilj istraživanja bio je ispitati stavove prema udomiteljstvu i izdvajanju djece među školskim djelatnicima i djelatnicima sektora mentalnog zdravlja odraslih, kao i razlike u stavovima između dvije skupine stručnjaka. Uzorak je sačinjavalo ukupno 159 ispitanika (djelatnici osnovnih škola u Kutini, Popovači i Velikoj Ludini te djelatnici Neuropsihijatrijske bolnice „Dr. Ivan Barbot” u Popovači). Istraživanjem su obuhvaćene sve relevantne sociodemografske varijable, a za ispitivanje stavova primijenjena je Skala stavova prema izdvajanju djece iz obitelji te Skala stavova prema udomiteljstvu (Kamenov, Sladović Franz i Ajduković, 2005). U ispitanom uzorku stavovi o udomiteljstvu i izdvajanju blago su pozitivni, što govori da ima prostora za provođenje aktivnosti usmjerenih na osnaživanje ovih stavova. Ako bi se radilo na dodatnom osnaživanju stavova, za očekivati je i širenje populacije potencijalnih budućih udomitelja. Važno je istaknuti ulogu zdravstvenih djelatnika koji su uključeni u skrb za mentalno zdravlje udomljene djece te razmotriti njihovu ulogu u modificiranju općih stavova prema udomljavanju djece, kao i njihovu ulogu u izgradnji optimalnog sustava udomljavanja

The Role of Negative Everyday Events in Adolescent Depression

Osnovni cilj ovoga rada bio je provjeriti odnos svakodnevnih negativnih događaja s depresivnosti kod adolescenata. Nastojalo se u prvom redu provjeriti predviđaju li svakodnevni negativni događaji depresivne simptome kod adolescenata. Provjereno je i to moderiraju li negativne automatske misli, osjećaj opće samoefikasnosti, strategije suočavanja i percipirana podrška obitelji, vršnjaka i profesora odnos svakodnevnih negativnih događaja i depresivnosti ili posreduju u tom odnosu. Ispitivanje je provedeno na uzorku od 827 učenika srednje škole (535 učenica i 292 učenika). Rezultati analiza nisu utvrdili da negativne automatske misli, osjećaj opće samoefikasnosti, strategije suočavanja i percipirana podrška obitelji, vršnjaka i profesora moderiraju odnos svakodnevnih negativnih događaja i depresivnosti. S druge strane, rezultati upućuju na zaključak da je odnos svakodnevnih negativnih događaja i depresivnosti adolescenata posredovan negativnim automatskim mislima, suočavanjem usmjerenim na emocije i podrškom obitelji, prijatelja i profesora.The main purpose of this study was to examine the relationship of everyday negative events and depression in adolescents. Primarily, we tried to determine whether everyday negative events predicted depression symptoms in adolescents. Also, we examined whether negative automatic thoughts, general self-efficacy, coping strategies and support from family, friends and teachers moderated the relationship between everyday negative events and depression, or if they mediated the said relationship. The research was conducted on a sample of 827 high school students (535 girls and 292 boys). The results did not confirm that negative automatic thoughts, general self-efficacy, coping strategies and support from family, friends and teachers moderate the relationship of negative everyday events and depression. On the other hand, results suggest that negative automatic thoughts, emotion focused coping and support from family, friends and teachers mediate the relationship of negative everyday events and depression in adolescents