Marketinška komunikacija preventivnih mjera za vrijeme pandemije u Hrvatskoj

The COVID-19 pandemic has opened up a debate on official health communication and thus set a new norm in the healthcare marketing. In the focus of the analysis of this paper is marketing communication of the Croatian COVID-19 vaccine campaign Misli na druge – cijepi se! (Think of others – get vaccinated!) with the main research questions: how the public institutions in Croatia communicated the COVID-19 challenges and educated the public about vaccination as one of the prevention strategies; whether campaigns as official health communication have adopted the principles of creativity and how they used visual elements in the campaign. Findings show that the campaign adopted the principles of creativity as it used the antithesis in a campaign message, logo and testimonials, however, the campaign failed to reach the target vaccination numbers.Pandemija COVID-19 otvorila je raspravu o službenoj zdravstvenoj komunikaciji i time postavila novu normu u marketingu zdravstvene skrbi. U fokusu analize ovog rada je marketinška komunikacija hrvatske kampanje za cijepljenje protiv COVID-19 Misli na druge – cijepi se! s glavnim istraživačkim pitanjima: kako su javne institucije u Hrvatskoj komunicirale o izazovima COVID-19 i educirale javnost o cijepljenju kao jednoj od strategija prevencije; jesu li kampanje kao službena zdravstvena komunikacija usvojile principe kreativnosti i kako su koristile vizualne elemente u kampanji. Nalazi pokazuju da je kampanja usvojila principe kreativnosti jer je koristila antitezu u poruci kampanje, logotipu i svjedočanstvima, međutim kampanja nije dosegla ciljane brojke cijepljenosti

Razvoj zdravstvenih ustanova u Hrvatskoj do Prvoga svjetskog rata

Nepovoljne društveno-političke i gospodarstvene prilike uzroci su da se medicina u Hrvatskoj počela intenzivnije razvijati dosta kasno, tek u zadnjim desetljećima 19. st. i početkom 20. st. kada se – u relativno kratkom vremenu – osniva niz važnih zdravstvenih institucija kao Zavod za proizvađanje cjepiva protiv boginja, bakteriološko-higijenski zavod, ortopedski zavod, sanatorij za liječenje tuberkuloze, dječji dispanzer, ustanova hitne medicinske pomoći, prosektura. Središta medicinskoga znanstvenog rada postaju bolnice, u kojima se počinju razvijati pojedine kliničke struke. Niču liječnička društva (u Zagrebu Sbor liečnika kr. Hrvatske i Slavonije, u Osijeku Družtvo slavonskih liečnika), koja pokreću svoja glasila Liečnički viestnik i Glasnik Družtva slavonskih liečnika. Obrazovanje zdravstvenih kadrova provodi se na Primaljskom učilištu i Farmaceutskom studiju, dok su nenarodne vlasti desetljećima kočile osnivanje Medicinskog fakulteta bojeći se staleža intelektualaca nezavisnog od vlasti. Stvaraju se i ustanove socijalnog osiguranja. U to doba samostalne proizvodnje lijekova u Hrvatskoj još nema, ali niče tvornica instrumenata, ortopedskih pomagala i zavojnog materijala

Je li je bosanska kraljica Katarina bila franjevačka trećoredica? (Sažetak)

Article discussing the membership of Bosnian Queen Catherine in the Third Order of St. Francis

St Rok’s Park in Zagreb

Rokov perivoj jedinstveni je perivoj u topografskoj slici grada, brežuljak koji spaja Donji i Gornji grad. U urbanističkoj slici grada ističe se po vizuri na Donji grad i svojoj doživljajnoj slici, a njegova su specifičnost ljetnikovci i umjetnička kolonija kojima pripada. U članku se analiziraju obilježja Rokovog perivoja, njegove mijene kroz povijesni razvoj, očuvanost povijesne matrice, mogućnosti obnove te njegov značaj u povijesti okolnog prostora grada Zagreba.St Rok’s Park is the unique example of gardens in the topography of Zagreb, a hill connecting Lower and Upper Town. In the city’s urban matrix it gives a prominent view to Lower Town. Its specific features include summer residences and the artists’ colony to which it belongs. The paper analyzes the characteristics of St Rok’s Park, its changes through history, the state of the historic core, renovation possibilities, and its significance in the landscape history of Zagreb

Proces institucionalizacije hrvatske medicine do Prvoga svjetskog rata

Nepovoljne društvenopolitičke i gospodarstvene prilike uzroci su što se medicina u Hrvatskoj počela intenzivnije razvijati prilično kasno, tek u zadnjim desetljećima XIX. i početkom XX. st. kada se, u razmjerno kratkom vremenu, osniva niz važnih zdravstvenih ustanova kao što su zavod za proizvodnju cjepiva protiv boginja, bakteriološko-higijenski zavod, ortopedski zavod, sanatorij za liječenje tuberkuloze, dječji dispanzer, ustanova hitne medicinske pomoći, prosektura. Središta medicinskoga znanstvenog rada postaju bolnice u kojima se počinju raz¬vijati pojedine kliničke struke. Niču liječnička društva (u Zagrebu Sbor liečnika kr. Hrvatske i Slavonije, u Osijeku Družtvo slavonskih liečnika) koja pokreću svoja glasila (Liečnički viestnik i Glasnik Družtva slavonskoh liečnika). Obrazovanje zdravstvenih kadrova odvija se na Primaljskom učilištu i Farmaceutskom studiju, dok su nenarodne vlasti desetljećima kočile osnivanje Medicinskog fakulteta bojeći se staleža intelektualaca nezavisnog od vlasti. Stvaraju se i ustanove socijalnog osiguranja. U to doba proizvodnje lijekova u Hrvatskoj još nema, ali niče tvornica instrumenata, ortopedskih pomagala i zavojnog materijala

Štovanje kulta sv. Apolonije u Istri

Aim. To investigate the history and current practice of worshipping St. Apollonia (the patron saint of dentistry) in Istria using hagiographic methods. Methods. Review of hagiographic literature and sacral iconography, including visits to sacral buildings and ethnographic museums and interviews with local priests and people acquainted with folk tradition. Results. A remarkably rich Istrian sacral heritage includes 13 localities with 14 churches worshipping St. Apollonia, of which one is dedicated to the saint. There are four frescoes, six paintings, and five statues featuring the saint and originating from between the 15th and 19th century. Conclusion. The review has shown that the cult of St. Apollonia as patron saint of teeth and guardian from tooth diseases is still alive in Istria, and it speaks of the importance of hagiotherapy and local ethnodentistry. The article also refers to St. Apollonia’s revival among dentists of the east Istrian and Kvarnerian seaboard who have been meeting on 9 February every year since 1991 to celebrate a mass dedicated to St. Apollonia. No won-der then that since 1995 St. Apollonia has been the official patron saint of the Croatian Dental Society, and has been featuring the emblem of this association.Cilj: Primjenom hagiotopografskih i hagiokronoloških metoda istražiti raširenost i oču-vanost štovanja kulta sv. Apolonije, zaštitnice zuba i zubnih bolesti u Istri, te procijeniti njegovu današnju aktualnost. Izvori: Obrada literature o hagiografijama svetaca i sakralnoj ikonografiji, uz istra-živanje na terenu obilaskom sakralnih objekata i etnografskih muzeja te razgo vorima s tamošnjim svećenicima i ljudima koji poznaju pučku tradiciju. Rezultati: Iz veoma bogate sakralne baštine Istre izdvojeno je 13 lokaliteta na kojima se u 14 crkava štuje sv. Apolonija. Jedna je crkva posvećena svetici, a sačuvane su ukupno 4 freske, 6 slika i 5 kipova s njezinim likom, nastali u rasponu od 15. do 19. stoljeća. Zaključak: Prikazani primjeri očuvanosti štovanja kulta sv. Apolonije kao zaštitnice zuba i zubnih bolesti, uz prikaz nekoliko primjera tradicionalnog liječenja zubnih bolesti u Istri, upućuje na značenje hagioterapije i tradicionalnih postupaka liječenja u lokalnoj etnostomatologiji. Na kraju se kao zanimljivu novost navodi svojevrsna revitalizacija štovanja kulta sv. Apolonije među stomatolozima na istočnoj obali Istre i kvarnerskom području, koji se od 1991. redovito sastaju na blagdan svetice 9. veljače i prigodnim misnim slavljem odaju počast svojoj zaštitnici. Uz to od 1995. sv. Apolonija je i službeno proglašena zaštitnicom Hrvatske stomatološke komore pa je njezin lik postao službeni simbol odnosno zaštitni znak te strukovne organizacije

Štovanje kulta sv. Apolonije u Istri

Aim. To investigate the history and current practice of worshipping St. Apollonia (the patron saint of dentistry) in Istria using hagiographic methods. Methods. Review of hagiographic literature and sacral iconography, including visits to sacral buildings and ethnographic museums and interviews with local priests and people acquainted with folk tradition. Results. A remarkably rich Istrian sacral heritage includes 13 localities with 14 churches worshipping St. Apollonia, of which one is dedicated to the saint. There are four frescoes, six paintings, and five statues featuring the saint and originating from between the 15th and 19th century. Conclusion. The review has shown that the cult of St. Apollonia as patron saint of teeth and guardian from tooth diseases is still alive in Istria, and it speaks of the importance of hagiotherapy and local ethnodentistry. The article also refers to St. Apollonia’s revival among dentists of the east Istrian and Kvarnerian seaboard who have been meeting on 9 February every year since 1991 to celebrate a mass dedicated to St. Apollonia. No won-der then that since 1995 St. Apollonia has been the official patron saint of the Croatian Dental Society, and has been featuring the emblem of this association.Cilj: Primjenom hagiotopografskih i hagiokronoloških metoda istražiti raširenost i oču-vanost štovanja kulta sv. Apolonije, zaštitnice zuba i zubnih bolesti u Istri, te procijeniti njegovu današnju aktualnost. Izvori: Obrada literature o hagiografijama svetaca i sakralnoj ikonografiji, uz istra-živanje na terenu obilaskom sakralnih objekata i etnografskih muzeja te razgo vorima s tamošnjim svećenicima i ljudima koji poznaju pučku tradiciju. Rezultati: Iz veoma bogate sakralne baštine Istre izdvojeno je 13 lokaliteta na kojima se u 14 crkava štuje sv. Apolonija. Jedna je crkva posvećena svetici, a sačuvane su ukupno 4 freske, 6 slika i 5 kipova s njezinim likom, nastali u rasponu od 15. do 19. stoljeća. Zaključak: Prikazani primjeri očuvanosti štovanja kulta sv. Apolonije kao zaštitnice zuba i zubnih bolesti, uz prikaz nekoliko primjera tradicionalnog liječenja zubnih bolesti u Istri, upućuje na značenje hagioterapije i tradicionalnih postupaka liječenja u lokalnoj etnostomatologiji. Na kraju se kao zanimljivu novost navodi svojevrsna revitalizacija štovanja kulta sv. Apolonije među stomatolozima na istočnoj obali Istre i kvarnerskom području, koji se od 1991. redovito sastaju na blagdan svetice 9. veljače i prigodnim misnim slavljem odaju počast svojoj zaštitnici. Uz to od 1995. sv. Apolonija je i službeno proglašena zaštitnicom Hrvatske stomatološke komore pa je njezin lik postao službeni simbol odnosno zaštitni znak te strukovne organizacije

Territorial Expansion of the Ragusan Commune/Republic and the Churches of Its Patron Saints

The churches of St Blaise and the earlier Ragusan patron saints (primarily St Pancras) on the territory of the Ragusan commune/Republic are analysed hagiotopographically from the oldest sources available up to the fifteenth century. Geographical distribution of the church buildings points to two major patterns of topographic expansion and the use of the patron cults in the course of Dubrovnik’s transformation from commune to republic—from a defensive act of marking the borders with temples to a developed system of implanting the state cult into the administrative seats. Such a strategy of spreading the cults of the city patron saints from the implicit demarcation (defence) towards a more symbolic sign of governing (control) reflects a tendency towards a more finely structured Ragusan government

Flora otočića ispred Pakoštana (Dalmacija, Hrvatska)

During 2004 and 2012 field research into the flora of the five uninhabited islets near Pakoštane, Dalmatia, South Croatia was carried out: Babuljaš, Veliki Školj, St Justina, Mali and Veliki Žavinac. Altogether, 257 vascular flora taxa were recorded. The flora of the islet Veliki Školj had 159 taxa, that of St Justina 118, Veliki Žavinac 115, Mali Žavinac 105 and Babuljaš 95. The largest number of taxa were found in the families Fabaceae (40 taxa; 15.56%), Poaceae (36 taxa; 14.00%) and Asteraceae s.l. (31 taxa; 12.06%). Regarding life forms, therophytes prevailed (49.42%). The chorological spectrum highlights a clear dominance of Mediterranean taxa (50.19%). Their percentage contribution did not significantly differ among the islets (47.62–53.04%). There were four endemic, eight endangered and eight strictly protected plant taxa. No neophytes were found except Conyza sumatrensis which was observed on the islet of St Justina.Tijekom 2004. i 2012. provedena su terenska istraživanja flore na pet nenaseljenih otočića ispred Pakoštana: Babuljaš, Veliki Školj, Sveta Justina, Mali i Veliki Žavinac. Utvrđeno je ukupno 257 svojti vaskularne flore. Flora Velikog Školja ima 159 svojti, Sv. Justine 118, Velikog Žavinca 115, Malog Žavinca 105 i Babuljaša 95 svojti. Porodice s najvećim brojem svojti su Fabaceae (40 svojti; 15,56 %), Poaceae (36 svojti; 14,00%) i Asteraceae s.l. (31 svojta; 12,06%). Terofiti su najzastupljeniji životni oblik (49,42%), a među flornim elementima najzastupljenije su mediteranske biljke (50,19%). Biljke mediteranskog rasprostranjenja približno su jednako (47,62–53,04%) zastupljene na svim otočićima. Zabilježena su četiri endema, osam ugroženih te osam strogo zaštićenih biljaka. Od neofita, na Sv. Justini je zabilježena samo vrsta Conyza sumatrensis dok na ostalim otočićima neofita nije bilo