The presence of Women in political press published in Zagreb from 1920 to 1927

U radu se analizira prisutnost žena u zagrebačkom političkom tisku vodećihpolitičkih stranaka u vrijeme prvih parlamentarnih izbora u Kraljevini SHS(1920. – 1927.). Analiza obuhvaća političke priloge u stranačkim novinama:Radikalskom glasniku, Domu, Riječi SHS/Riječi i informativno-političkom dnevniku Jutarnjem listu. Analizirani su politički prilozi vezani za parlamentarne izbore i političku kulturu za godine 1920., 1923., 1925. i 1927. U političkim prilozima istražuje se prisutnost žena, koja u Radikalskom glasniku i Jutarnjem listu nije bila česta, dok je u Domu i Riječi bila učestalija. Analiza zagrebačkog političkog tiska je pokazala kako borba žena za pravo glasa i jednakost plaća u zagrebačkom stranačkom tisku (političkim prilozima) nije zabilježena, premda je postojala.This article analyses the Zagreb newspapers of the major political parties and the presence of women in the political sections during the time of the first parliamentary elections (1920-1927). During this period, women were actively struggling to obtain the right to vote at the elections, as well as for equality in the workplace. Women’s struggle for political rights was not recorded in Zagreb’s party press, despite its existence. The analysis of the political sections in the newspapers has shown that women were rarely mentioned, and in those instances were presented only as mothers and housewives. They were mentioned the most in the sections of Dom (48 times), and only 6 times in Radikalski glasnik and Riječ, while they were mentioned the least in Jutarnji list (5 times). Dom is the only political newspaper that presented women in its political sections in a positive light. Radikalski glasnik and Riječ had only brief mentions of women, and mostly in a negative light, while Jutarnji list, as a neutral informative party paper, had almost no mentions of women in its political sections

THE ROLE OF ZAGREB'S PRESS IN THE SHAPING OF POLITICAL CULTURE 1918 – 1929

U radu će se obraditi uloga zagrebačkoga tiska u oblikovanju političke kulture u razdoblju 1918. – 1929. Ovo je razdoblje specifično zbog uvođenja općeg prava glasa za muškarce te ukidanje imovinskog cenzusa. U politiku tada ulaze širi slojevi društva, a time se mijenja političko ponašanje društva i započinje izgradnja moderne političke kulture. Stvaranje novih obrazaca ponašanja pratit će se preko suvremenog medija-novina koje su postale važnim prijenosnikom ideja između političke elite i najširih slojeva stanovništva. U tome razdoblju Zagreb je bio gospodarsko, kulturno i političko središte Hrvatske, a sa 230 novina ujedno je bio i središte novinstva. S obzirom na to da su novine bile jedini medij dostupan svim slojevima društva, u njima se može pratiti na koji su način pojedine stranke predstavljale svoj politički program svojim pristašama i biračima. Jedna od uloga informativno – političkih novina upravo je bila i edukacija stanovništva o politici. U radu će se analizirat način pretvorbe kompleksnih političkih programa putem stranačkih glasila do birača. Naglasak će biti stavljen na novine onih stranaka koje su na izborima za Narodnu skupštinu, te na oblasnima i općinskima dobile najveći broj glasova birača. Analiza će uključiti pitanja distribucije novina, ciljanih skupina kojima se obraćaju pojedine novine, koje ideološke vrijednosti zastupaju, te utjecaj novinskog sadržaja na oblikovanje političke kulture. Budući da su u programima političkih stranaka u većoj mjeri dolazila do izražaja socijalna i ekonomska pitanja, kao važan čimbenik u politici ovoga razdoblja niži su slojevi društva.The thesis will cover the role of the Zagreb's press in shaping the political culture during the period from 1918 to 1929. That period is unique for introducing universal suffrage for men and the abolition of property census. The policy included a wider strata of society, thus changing the political behavior of the society and initiated the construction of modern political culture. The creation of new patterns of behavior is analyzed through newspapers as modern media. During that period newspapers have become an important transmitter of ideas between political elites and the grassroots population. During that period Zagreb has been a cultural and political center of Croatian Approximately 230 newspapers which have been published in it during that period turned made Zagreb to be the center of Croatian press and the press in what was then the Kingdom of Serbs, Croats and Slovenes. Given that newspapers were the only media available to all strata of society, they can be traced to the way the individual parties represented by their political agenda to its supporters and voters. One of the role of information and political newspaper has just been training and population policy. This paper will analyze how the conversion of complex political party programs via newsletters to voters. Emphasis will be placed in the newspapers of those parties that the elections for the National Assembly and the municipal district and the largest number of votes. The analysis will include issues of distribution of newspapers, which target groups they address a particular newspaper, which represent ideological values, and the impact of newspaper content on the formation of political culture. Since the programs of political parties largely came to the fore the social and economic issues as an important factor in the politics of this period, the lower strata of society

DIE EINZELHEITEN UND UNTERSCHIEDE ZWISCHEN DEN WAHLEN IN SLOWENIEN UND KROATIEN IN DEN JAHREN 1920–1927

Der Artikel stellt die grundlegenden Eigenschaften des Wahlgesetzes im Königreich der Serben, Kroaten und Slowenen aus den Jahren 1920 und 1922 dar. Die Autoren legen den Schwerpunkt auf einige durch das Wahlgesetz entstandene Ähnlichkeiten und Unterschiede. Die unterschiedliche Größe der Wahlkreise verursachte, dass in manchen Wahlkreisen der Wahlkampf im gesetzlichen Sinne ausgeglichen war, obwohl die Parteien unterschiedliche Möglichkeiten für den Wahlerfolg hatten. Weiterhin werden die Wahlergebnisse aus den Jahren 1920, 1923, 1925 und 1927 in Slowenien und in Banalkroatien präsentiert. In beiden Provinzen sind die Ergebnisse vergleichbar im Sinne der Überlegenheit einer Partei. Die Besonderheit in Kroatien war eine große Anzahl nichtkroatischer Wähler, die die kroatischen Parteien nicht unterstützt haben

Zagreb 1924. – 1930. i 1945. – 1967. Društvo, kultura, svakodnevica: Znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem Desničini susreti 2018.

Zagreb 1924. – 1930. i 1945. – 1967. Društvo, kultura, svakodnevica : Zbornik radova sa znanstvenog skupa s međunarodnim sudjelovanjem Desničini susreti 2018. sedamnaesti je svezak Biblioteke DESNIČINI SUSRETI Centra za komparativnohistorijske i interkulturne studije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Objavljuju ga zajednički Centar za komparativnohistorijske i interkulturne studije i FF press Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Zbornik sadržava 24 članka nastala na temelju izlaganja na skupu.Zagreb 1924. – 1930. i 1945. – 1967. Društvo, kultura, svakodnevica : Zbornik radova sa znanstvenog skupa s međunarodnim sudjelovanjem Desničini susreti 2018. sedamnaesti je svezak Biblioteke DESNIČINI SUSRETI Centra za komparativnohistorijske i interkulturne studije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Objavljuju ga zajednički Centar za komparativnohistorijske i interkulturne studije i FF press Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Zbornik sadržava 24 članka nastala na temelju izlaganja na skupu

Zagreb 1924. – 1930. i 1945. – 1967. Društvo, kultura, svakodnevica:

Zagreb 1924. – 1930. i 1945. – 1967. Društvo, kultura, svakodnevica : Zbornik radova sa znanstvenog skupa s međunarodnim sudjelovanjem Desničini susreti 2018. sedamnaesti je svezak Biblioteke DESNIČINI SUSRETI Centra za komparativnohistorijske i interkulturne studije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Objavljuju ga zajednički Centar za komparativnohistorijske i interkulturne studije i FF press Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Zbornik sadržava 24 članka nastala na temelju izlaganja na skupu.Zagreb 1924. – 1930. i 1945. – 1967. Društvo, kultura, svakodnevica : Zbornik radova sa znanstvenog skupa s međunarodnim sudjelovanjem Desničini susreti 2018. sedamnaesti je svezak Biblioteke DESNIČINI SUSRETI Centra za komparativnohistorijske i interkulturne studije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Objavljuju ga zajednički Centar za komparativnohistorijske i interkulturne studije i FF press Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Zbornik sadržava 24 članka nastala na temelju izlaganja na skupu