Compassion Fatigue and Burnout in Addiction Workers During the COVID-19 Pandemic

Cilj istraživanja bio je odrediti razine zamora suosjećanja i sagorijevanja kod stručnjaka na području tretmana ovisnosti te provjeriti mogućnost njihova predviđanja na temelju izvora stresa na poslu i stresa zbog promjena u uvjetima rada tijekom pandemije COVID-19. Ispitano je i postojanje moderatorskog učinka zadovoljstva suosjećanjem na odnos između izvora stresa i zamora suosjećanja. U istraživanju je sudjelovalo 126 sudionika (79,7 % žena). Upotrijebljeni su: Oldenburški upitnik sagorijevanja, Upitnik profesionalne kvalitete života, Skala stresa za radnike u mentalnom zdravlju i Upitnik percipiranoga stresa zbog promjena u uvjetima rada tijekom pandemije COVID-19, konstruiran za potrebe ovog istraživanja. Zamor suosjećanja (sekundarni traumatski stres i sagorijevanje) bio je određen poteškoćama vezanima uz klijente, sukobom između radne i obiteljske uloge, sukobima s drugim radnicima te obilježjima organizacijske strukture. Samostalna mjera sagorijevanja (OLBI) bila je određena pritiskom zbog opterećenja na poslu. Zadovoljstvo suosjećanjem djelovalo je kao moderator u odnosu između izvora stresa na poslu i zamora suosjećanja. Percipirani stres zbog promjena u uvjetima rada tijekom pandemije COVID-19 značajno je pridonio predviđanju sekundarnoga traumatskog stresa i OLBI mjere sagorijevanja.The aim of this research was to determine the levels of compassion fatigue and burnout in addiction workers and to assess the possibility of prediction of the variance of those variables using mental health workers\u27 work stressors and experienced stress due to changes in working conditions during the COVID-19 pandemic. Also, the moderating effect of compassion satisfaction in the relationship between work stressors and compassion fatigue was tested. 126 addiction workers (79,7 % women) participated in this research. The following instruments were used: Oldenburg Burnout Inventory, Professional Quality of Life Scale, Mental Health 20 Professional Stress Scale, and Perceived Stress due to Changes in Working Conditions during the COVID-19 Pandemic Questionnaire, developed for the purpose of this study. Compassion fatigue (secondary traumatic stress (STS) and burnout) was determined by client-related difficulties, home-work conflict, relationship and conflicts with other professionals and organisational structure and processes. Burnout (OLBI) was determined by workload-related stress. Compassion satisfaction was found to have a moderating effect in the relationship between work stressors and compassion fatigue. Perceived stress due to changes in working conditions during the COVID-19 pandemic predicted both secondary traumatic stress and burnout (OLBI)

Compassion Fatigue and Burnout in Addiction Workers During the COVID-19 Pandemic

Cilj istraživanja bio je odrediti razine zamora suosjećanja i sagorijevanja kod stručnjaka na području tretmana ovisnosti te provjeriti mogućnost njihova predviđanja na temelju izvora stresa na poslu i stresa zbog promjena u uvjetima rada tijekom pandemije COVID-19. Ispitano je i postojanje moderatorskog učinka zadovoljstva suosjećanjem na odnos između izvora stresa i zamora suosjećanja. U istraživanju je sudjelovalo 126 sudionika (79,7 % žena). Upotrijebljeni su: Oldenburški upitnik sagorijevanja, Upitnik profesionalne kvalitete života, Skala stresa za radnike u mentalnom zdravlju i Upitnik percipiranoga stresa zbog promjena u uvjetima rada tijekom pandemije COVID-19, konstruiran za potrebe ovog istraživanja. Zamor suosjećanja (sekundarni traumatski stres i sagorijevanje) bio je određen poteškoćama vezanima uz klijente, sukobom između radne i obiteljske uloge, sukobima s drugim radnicima te obilježjima organizacijske strukture. Samostalna mjera sagorijevanja (OLBI) bila je određena pritiskom zbog opterećenja na poslu. Zadovoljstvo suosjećanjem djelovalo je kao moderator u odnosu između izvora stresa na poslu i zamora suosjećanja. Percipirani stres zbog promjena u uvjetima rada tijekom pandemije COVID-19 značajno je pridonio predviđanju sekundarnoga traumatskog stresa i OLBI mjere sagorijevanja.The aim of this research was to determine the levels of compassion fatigue and burnout in addiction workers and to assess the possibility of prediction of the variance of those variables using mental health workers\u27 work stressors and experienced stress due to changes in working conditions during the COVID-19 pandemic. Also, the moderating effect of compassion satisfaction in the relationship between work stressors and compassion fatigue was tested. 126 addiction workers (79,7 % women) participated in this research. The following instruments were used: Oldenburg Burnout Inventory, Professional Quality of Life Scale, Mental Health 20 Professional Stress Scale, and Perceived Stress due to Changes in Working Conditions during the COVID-19 Pandemic Questionnaire, developed for the purpose of this study. Compassion fatigue (secondary traumatic stress (STS) and burnout) was determined by client-related difficulties, home-work conflict, relationship and conflicts with other professionals and organisational structure and processes. Burnout (OLBI) was determined by workload-related stress. Compassion satisfaction was found to have a moderating effect in the relationship between work stressors and compassion fatigue. Perceived stress due to changes in working conditions during the COVID-19 pandemic predicted both secondary traumatic stress and burnout (OLBI)

Stress in helping professions: Compassion fatigue and burnout in addiction treatment workers

U svome radu, stručnjaci pomagačkih zanimanja preuzimaju dio emocionalnog tereta svojih klijenata te, zajedno s njima, iznova proživljavaju iznimno stresne i traumatske trenutke njihovih života, što ih čini ranjivima na zamor suosjećanja i sagorijevanje. To se odnosi i na stručnjake koji sudjeluju u tretmanu ovisnosti, bolesti koja je vrlo često povezana s traumatskim događajima pa i posttraumatskim stresnim poremećajem. Stoga je cilj ovog istraživanja bio odrediti razine zamora i zadovoljstva suosjećanja te sagorijevanja kod stručnjaka koji sudjeluju u tretmanu ovisnosti te ispitati mogućnost predviđanja navedenih pojava pomoću izvora stresa radnika u mentalnom zdravlju i doživljenog stresa zbog promjena na poslu uslijed pandemije COVID-19. Također je ispitano razlikuju li se stručnjaci različitih zanimanja u razini sagorijevanja i zadovoljstva suosjećanjem. U istraživanju je sudjelovalo 126 stručnjaka (79,7% žena) koji sudjeluju u tretmanu ovisnika, a četiri najzastupljenija zanimanja bila su: psihijatri, medicinske sestre/tehničari, psiholozi i socijalni radnici. Najveći broj sudionika bio je zaposlen u bolnicama i radio najčešće s ovisnicima o alkoholu i drogama. Korišteni su Skala stresa za radnike u mentalnom zdravlju (Cushway, Tyler i Nolan, 1996), Upitnik profesionalne kvalitete života (Stamm, 2010), Oldenburški upitnik sagorijevanja (Demerouti i Bakker, 2008) i Upitnik doživljenog stresa zbog promjena na poslu uslijed pandemije COVID-19, koji je konstruiran za potrebe ovog istraživanja. Rezultati su pokazali da zamoru suosjećanja (sekundarni traumatski stres i sagorijevanje) doprinose teškoće vezane uz klijente, sukob između radne i obiteljske uloge, sukobi s drugim radnicima i obilježja organizacijske strukture. Samostalnoj mjeri sagorijevanja (OLBI) značajno je doprinio pritisak zbog opterećenja na poslu, a zadovoljstvu suosjećanjem niska razina profesionalne sumnje u sebe. Obilježja organizacijske strukture djelovala su kao medijator u odnosu između stresa zbog promjena na poslu uslijed pandemije COVID-19 i sagorijevanja. Stres zbog promjena na poslu uslijed pandemije COVID-19 imao je značajan doprinos u objašnjenju sekundarnog traumatskog stresa i samostalne mjere sagorijevanja (OLBI)

Stress in helping professions: Compassion fatigue and burnout in addiction treatment workers

U svome radu, stručnjaci pomagačkih zanimanja preuzimaju dio emocionalnog tereta svojih klijenata te, zajedno s njima, iznova proživljavaju iznimno stresne i traumatske trenutke njihovih života, što ih čini ranjivima na zamor suosjećanja i sagorijevanje. To se odnosi i na stručnjake koji sudjeluju u tretmanu ovisnosti, bolesti koja je vrlo često povezana s traumatskim događajima pa i posttraumatskim stresnim poremećajem. Stoga je cilj ovog istraživanja bio odrediti razine zamora i zadovoljstva suosjećanja te sagorijevanja kod stručnjaka koji sudjeluju u tretmanu ovisnosti te ispitati mogućnost predviđanja navedenih pojava pomoću izvora stresa radnika u mentalnom zdravlju i doživljenog stresa zbog promjena na poslu uslijed pandemije COVID-19. Također je ispitano razlikuju li se stručnjaci različitih zanimanja u razini sagorijevanja i zadovoljstva suosjećanjem. U istraživanju je sudjelovalo 126 stručnjaka (79,7% žena) koji sudjeluju u tretmanu ovisnika, a četiri najzastupljenija zanimanja bila su: psihijatri, medicinske sestre/tehničari, psiholozi i socijalni radnici. Najveći broj sudionika bio je zaposlen u bolnicama i radio najčešće s ovisnicima o alkoholu i drogama. Korišteni su Skala stresa za radnike u mentalnom zdravlju (Cushway, Tyler i Nolan, 1996), Upitnik profesionalne kvalitete života (Stamm, 2010), Oldenburški upitnik sagorijevanja (Demerouti i Bakker, 2008) i Upitnik doživljenog stresa zbog promjena na poslu uslijed pandemije COVID-19, koji je konstruiran za potrebe ovog istraživanja. Rezultati su pokazali da zamoru suosjećanja (sekundarni traumatski stres i sagorijevanje) doprinose teškoće vezane uz klijente, sukob između radne i obiteljske uloge, sukobi s drugim radnicima i obilježja organizacijske strukture. Samostalnoj mjeri sagorijevanja (OLBI) značajno je doprinio pritisak zbog opterećenja na poslu, a zadovoljstvu suosjećanjem niska razina profesionalne sumnje u sebe. Obilježja organizacijske strukture djelovala su kao medijator u odnosu između stresa zbog promjena na poslu uslijed pandemije COVID-19 i sagorijevanja. Stres zbog promjena na poslu uslijed pandemije COVID-19 imao je značajan doprinos u objašnjenju sekundarnog traumatskog stresa i samostalne mjere sagorijevanja (OLBI)

Stress in helping professions: Compassion fatigue and burnout in addiction treatment workers

U svome radu, stručnjaci pomagačkih zanimanja preuzimaju dio emocionalnog tereta svojih klijenata te, zajedno s njima, iznova proživljavaju iznimno stresne i traumatske trenutke njihovih života, što ih čini ranjivima na zamor suosjećanja i sagorijevanje. To se odnosi i na stručnjake koji sudjeluju u tretmanu ovisnosti, bolesti koja je vrlo često povezana s traumatskim događajima pa i posttraumatskim stresnim poremećajem. Stoga je cilj ovog istraživanja bio odrediti razine zamora i zadovoljstva suosjećanja te sagorijevanja kod stručnjaka koji sudjeluju u tretmanu ovisnosti te ispitati mogućnost predviđanja navedenih pojava pomoću izvora stresa radnika u mentalnom zdravlju i doživljenog stresa zbog promjena na poslu uslijed pandemije COVID-19. Također je ispitano razlikuju li se stručnjaci različitih zanimanja u razini sagorijevanja i zadovoljstva suosjećanjem. U istraživanju je sudjelovalo 126 stručnjaka (79,7% žena) koji sudjeluju u tretmanu ovisnika, a četiri najzastupljenija zanimanja bila su: psihijatri, medicinske sestre/tehničari, psiholozi i socijalni radnici. Najveći broj sudionika bio je zaposlen u bolnicama i radio najčešće s ovisnicima o alkoholu i drogama. Korišteni su Skala stresa za radnike u mentalnom zdravlju (Cushway, Tyler i Nolan, 1996), Upitnik profesionalne kvalitete života (Stamm, 2010), Oldenburški upitnik sagorijevanja (Demerouti i Bakker, 2008) i Upitnik doživljenog stresa zbog promjena na poslu uslijed pandemije COVID-19, koji je konstruiran za potrebe ovog istraživanja. Rezultati su pokazali da zamoru suosjećanja (sekundarni traumatski stres i sagorijevanje) doprinose teškoće vezane uz klijente, sukob između radne i obiteljske uloge, sukobi s drugim radnicima i obilježja organizacijske strukture. Samostalnoj mjeri sagorijevanja (OLBI) značajno je doprinio pritisak zbog opterećenja na poslu, a zadovoljstvu suosjećanjem niska razina profesionalne sumnje u sebe. Obilježja organizacijske strukture djelovala su kao medijator u odnosu između stresa zbog promjena na poslu uslijed pandemije COVID-19 i sagorijevanja. Stres zbog promjena na poslu uslijed pandemije COVID-19 imao je značajan doprinos u objašnjenju sekundarnog traumatskog stresa i samostalne mjere sagorijevanja (OLBI)