Prevalence, Risk Factors and Clinical Importance of Canine Bocavirus Infection in Dogs

U razdoblju od 1. lipnja 2015. do 10. listopada 2017. godine iz veterinarskih organizacija s područja Republike Hrvatske ukupno je prikupljeno i obrađeno 573 obrisaka rektuma pasa koji su pokazivali znakove akutnog gastroenteritisa, 198 obrisaka sluznica vagine i 196 obrisaka sluznice nosa pasa iz uzgajivačnica s reproduktivnim poremećajima, te 75 obrisaka rektuma zdrave populacije pasa. Osim ovih uzoraka za 288 pasa sa znakovima akutnog gastroenteritisa, prikupljeni su i podaci o nacionalu, anamnezi, kliničkoj slici, tijeku i ishodu liječenja. Metodom lančane reakcije polimeraze u prikupljenim obriscima dokazivana je prisutnost minutnog virusa pasa. Na osnovu rezultata pretrage uzoraka ustanovljeno je da je infekcija minutnim virusom pasa prisutna u 9,72% životinja, u pasa s reproduktivnim poremećajima u 2,5% te u zdravoj populaciji u 2,67% pasa. Ovime je po prvi puta dokazana infekcija ovim uzročnikom na području Republike Hrvatske. Usporedba dobivenih vrijednosti prevalencije infekcije minutnim virusom pasa u različitim istraživanim populacijama pokazala je da je ovaj virus ima klinički značaj kao značajan patogen probavnog sustava pasa, međutim njegov značaj kao uzročnika reproduktivnih poremećaja je daleko manji. Od čimbenika rizika dob životinje se pokazala kao najznačajniji. Nakon određivanja nukleotidnog slijeda umnoženih odsječaka virusnog genoma ustanovljeno je postojanje dvije skupine sojeva koje cirkuliraju na području Republike Hrvatske, što govori o daleko složenijoj molekularnoj epizootiologiji ove infekcije nego što je očekivano. Određeni nukleotidni slijedovi pokazali su i jedinstveni model evolucije bocavirusa na molekularnoj razini koji može poslužiti kao model evolucije bocavirusnih infekcija u drugih vrsta životinja, ali i ljudi.Between June 1st 2015 and October 10th 2017 a total of 573 rectal swabs taken from dogs with clinical signs of acute gastroenteritis, 198 vaginal swabs and 196 nasal swabs from dogs with reproductive pathology and 75 rectal swabs from healthy dogs. Samples were obtained from veterinary organisations in different parts of Croatia. For 288 dogs data, regarding signalment, medical history, clinical course and outcome of the treatment were collected as well. All collected samples were tested for presence of canine minute virus (CMV), using polymerase chain reaction. Based on the results of diagnostic testing, it was concluded that CMV infection was present at 9.72% samples taken from dogs with signs of gastroenteritis, 2.5% of dogs with reproduction disorders and 2.67% of dogs who were healthy, without any clinical signs. This report is the first evidence of the CMV infection in dogs on teritory of Croatia. The evaluation of prevalence in different populations of the dogs in this study showed that CMV has a clinical role as a significant pathogen of gastrointestinal tract in dogs. It's role as reliable cause of reproductive disorders was less important. Statistics showed that main risk factor was animal age. After sequencing viral genome, it was dicovered that two groupe of the CMV strains are present on Croatian teritory. It points out that CMV molecular epizootiology is far complicated than previously touhgt. The nucleotide sequences revealed a unique model of bocavirus evolution on molecular level, which can serve as a model of bocavirus infections in other species, including humans

Utjecaj paragenetskih čimbenika na veličinu legla, dob pri prvom janjenju i međujanjidbeno razdoblje ovaca romanovske pasmine u Hrvatskoj

Reproductive traits are of paramountimportance in an efficient lamb production system. In Croatia, values of reproductive traits of Romanov sheep are below the average expected for this breed, indicating the need for improvement of these traits to exploit the breed’s full reproductive potential. This study was conducted on 260 Romanov ewes located at a commercial Romanov sheep farm in Croatia. All ewes were kept under similar conditions, and reproductive management was based on accelerated lambing with continuous mating. Linear models with fixed effects were used to estimate the influence of year of birth/lambing, season of birth/lambing, ram, parity and litter type on litter size (LS), age at first lambing (AFL) and lambing interval (LI). Average LS was 2.11 ± 0.71, while the year of lambing and parity were the most important factors affecting this trait. The smallest litters were recorded after 1st parity (1.77 ± 0.06), and the largest after 5th parity (2.21 ± 0.08). AFL averaged 388.5 ± 72.4 days. All investigated non-genetic factors had a significant (P<0.05) influence on AFL, with year of birth as most important. The average LI was 241.2 ± 70.8 days. A significant (P<0.05) influence of all factors on LI was observed. Ewes lambing in spring (200.2 ± 7.9 days) or summer (190.5 ±6.6 days) had a significantly (P<0.05) shorter LI than ewes lambing in autumn (227.7 ± 8.3 days) or winter (237.2 ± 6.7 days). The longest LI was observed after the first parity (284.0 ±5.5 days). Average values for reproductive traits in the examined population of Romanov sheep were higher than those reported in the official Croatian database for breeding sheep. Non-genetic factors have a significant influence on the variation of reproductive traits of Romanov sheep, and therefore should be considered when assessing ewes’ reproductive performance.U mesnom ovčarstvu reprodukcijska svojstva su izrazito važna. U Hrvatskoj su vrijednosti reproduktivnih svojstava romanovske ovce u odnosu na očekivane vrijednosti za tu pasminu ispodprosječne, što ukazuje da je poboljšanje ovih svojstava neophodno kako bi se iskoristio puni reprodukcijski potencijal pasmine. Ovo istraživanje provedeno je na 260 ovaca romanovske pasmine smještenih na jednoj komercijalnoj farmi ovaca u Hrvatskoj. Sve ovce držane su u sličnim uvjetima, a reprodukcijski menadžment temeljio se na učestalim janjenjima s kontinuiranim razmnožavanjem. Linearni modeli s fiksnim učincima korišteni su za procjenu utjecaja godine rođenja/janjenja, sezone rođenja/janjenja, ovna, redoslijeda janjenja i tipa legla na veličinu legla (VL), dob pri prvom janjenju (DPJ) i međujanjidbeno razdoblje (MR). Prosječna VL iznosila je 2,11±0,71, dok su godina janjenja i redoslijed janjenja bili najvažniji čimbenici koji su utjecali na ovo svojstvo. Najmanja legla zabilježena su nakon 1. janjenja (1,77±0,06), a najveća nakon 5. janjenja (2,21±0,08). DPJ je u prosjeku iznosila 388,5±72,4 dana. Svi istraživani negenetski čimbenici imali su značajan (P<0,05) utjecaj na DPJ, pri čemu je najvažnija bila godina rođenja. Prosječno MR je bilo 241,2±70,8 dana. Uočen je značajan (P<0,05) utjecaj svih čimbenika na MR. Ovce koje su se janjile u proljeće (200,2±7,9 dana) i ljeto (190,5±6,6 dana) imale su značajno (P<0,05) kraća MR od ovaca koje su se janjile u jesen (227,7±8,3 dana) i zimu (237,2±6,7 dana). Najduže MR opaženo je nakon prvog janjenja (284,0±5,5 dana). Prosječne vrijednosti reprodukcijskih svojstava u ispitivanoj populaciji romanovskih ovaca bile su veće od vrijednosti navedenih u službenoj hrvatskoj bazi podataka za uzgojno valjana grla. Paragenetski čimbenici imaju znatan utjecaj na varijaciju reprodukcijskih svojstava romanovskih ovaca te ih stoga treba uzeti u obzir pri procjeni reprodukcijske učinkovitosti ovac

Utjecaj negenskih čimbenika na porođajnu masu janjadi romanovske pasmine

The aim of this study was to analyse the non-genetic factors influencing the birth weight of Romanov lambs, and to determine which of them may be a useful source of information in the selection of female lambs for replacement. The study included 1712 lambs born in the period from 2016 to 2019. The linear model used in birth weight estimation included: birth type, sex, parity, year of birth, season of birth, and breeding group as fixed factors. Year of birth x season of birth interaction was also included in the model. All factors, except the season of birth, significantly affected birth weight (P0.05). Variations in birth weight are influenced by non-genetic factors, with birth type, sex, and parity being the most important. These factors should be considered in breeding and selection programs for lamb meat production, where fertility and growth traits have the key role.Cilj ovog istraživanja bio je analizirati negenske čimbenike porođajne mase janjadi romanovske pasmine i utvrditi koji od njih mogu biti korisni izvori informacija u selekciji ženskog rasplodnog podmlatka. U istraživanje je uključeno 1712 janjadi rođene u razdoblju od 2016. do 2019. godine. Za utvrđivanje utjecaja negenskih čimbenika na porođajnu masu korišten je model koji je uključivao tip rođenja, spol, redoslijed legla, godinu rođenja, sezonu rođenja i pripusnu skupinu kao fiksne čimbenike. Svi čimbenici osim sezone rođenja znakovito su utjecali na porođajnu masu (P 0,05) s obzirom na udio ženske i muške janjadi u leglu. Razlike između porođajne mase ženki iz legla dvojaka i ženki iz legla trojaka bile su statistički znakovite (P < 0,05). Na varijacije u porođajnoj masi utječu negenski čimbenici među kojima se ističu tip janjenja, spol i redoslijed legla. To treba uzeti u obzir u provedbi uzgojno-selekcijskog rada u kojemu se primarna pozornost posvećuje svojstvima plodnosti i rasta

Ovsynch i njegove modifikacije u kontroli reprodukcije i liječenju određenih neplodnosti u mliječnih krava- kada i zašto?

In order to optimise reproductive performance and thus production, it is now impossible to control the reproduction of dairy cows without the use of hormones. Due to the characteristics of dairy cows, the use of hormones not only reduces the need for visual heat detection and thus the number of undetected cows in heat, but also prevents certain problems associated with intensive production and its negative effects on reproduction. Ovsynch, as a planned combination of GnRH and PGF2α that allows artificial insemination at the optimal time without the need to control ovaries and uterus, once offered solutions to these problems, but over time its shortcomings were recognised. Therefore, pre-synchronisation protocols have been developed to create optimal conditions for Ovsynch and allow for the best outcome. In addition to pre-synchronisation, Ovsynch and its modifications can also be used in the resynchronisation of inseminated and sonographically diagnosed non-pregnant cows as soon as possible, improving farm efficiency. The addition of progesterone implants also further improves the performance of Ovsynch-based protocols. In addition to controlling reproduction, Ovsynch and its modifications have also proven successful in treating certain forms of infertility in dairy cows, such as anovulatory conditions and cystic ovarian disease. This paper presents the possibilities of using the Ovsynch protocol and its various modifications, and their advantages and disadvantages.Da bi se optimizirala reproduktivna učinkovitost, a samim time i proizvodnja mlijeka, danas je nemoguće zamisliti kontrolu reprodukcije mliječnih krava bez uporabe hormona. Zbog osobitosti mliječnih krava, uporabom hormona smanjuje se potreba za vizualnim opažanjem estrusa i na taj način broj nedetektiranih krava u estrusu, ali se i sprečavaju određeni problemi vezani za intenzivnu proizvodnju i njihov negativan utjecaj na reprodukciju. Ovsynch je kao planirana kombinacija GnRH i PGF2α koja omogućuje umjetno osjemenjivanje u optimalno vrijeme bez potrebe za kontrolom jajnika i maternice, svojevremeno ponudio rješenje vezano za ove probleme, ali s vremenom su uočeni i njegovi nedostatci. Stoga su se razvili i presinkronizacijski protokoli koji omogućavaju optimalne preduvjete za Ovsynch i omogućuju njegov najbolji rezultat. Osim u presinkronizaciji, Ovsynch i njegove modifikacije mogu se koristiti i u resinkronizaciji osjemenjenih i potom, čim prije, dijagnosticiranih negravidnih krava, čime se poboljšava učinkovitost farme. Dodavanje progesteronskih implantanata dodatno poboljšava i uspješnost protokola koji se baziraju na Ovsynchu. Osim u kontroli reprodukcije, Ovsynch i njegove modifikacije su se pokazale uspješnima i u liječenju određenih neplodnosti u mliječnih krava, poput anovulatornih stanja i cistične bolesti jajnika. U ovom će radu biti prikazane mogućnosti uporabe Ovsynch protokola i njegovih različitih modifikacija, zajedno s njihovim prednostima i nedostatcima

Heterospermično osjemenjivanje u pasa

The idea of dual sire insemination in dog breeding is to give equal chances to both males to fertilize the eggs due to the specific oestrus cycle of the bitch. Two sexually mature, privately owned females Petit Basset Griffon Vendeen (bitch A and B) aged 3 to 5 years were subjected to dual-sire inseminations. Prior to insemination, the semen of stud dogs (n=5) was collected and evaluated for volume, concentration, total sperm count, motility, membrane integrity (HOS test), percentage of live spermatozoa and sperm morphology (eosin nigrosin staining). The time of insemination was based on serum progesterone (P4) concentrations, where P4 of >5–10 ng/mL was considered ovulation. Bitch A was inseminated in two oestrus cycles with fresh mixed semen from two males using the endoscopic transcervical insemination technique (TCI). Bitch B was inseminated in one oestrus cycle by laparoscopic intrauterine deposition of frozen thawed semen. Semen evaluation showed minimum deviations in all tested parameters between the chosen males on the days of insemination. Depending on sperm concentration and quality, the volume of ejaculates was adjusted, resulting in an equal number of motile spermatozoa from two males in each insemination, providing them an equal chance for fertilisation. Confirmation of pregnancy was carried out 24 days after insemination by ultrasonography. The whelping outcome was obtained directly from the owner of the bitches. Puppy blood was taken immediately after whelping from the umbilical vein into EDTA tubes. Blood samples were also obtained from the dam and both sires for DNA profiling. Parentage was determined for each dual-sired pup by using Thermo Scientific Canine Genotypes Panel 1.1. All inseminations resulted in pregnancy and whelping. A total of 14 puppies were born in three litters. Mixed parentage was determined in 1 of the 3 resultant litters (bitch A). In conclusion, dual sire insemination is a useful breeding tool providing the opportunity to obtain puppies from multiple genetic backgrounds in a single litter. However, as this method usually produces offspring from single father, optimal insemination protocol should be established for producing a litter of mixed paternity.Cilj je heterospermičnog osjemenjivanja pasa dobivanje legala od dva različita oca, što daje mogućnost veće genetske raznolikosti zbog specifičnog spolnog ciklusa kuje, a daje i podjednake šanse mužjacima za dobivanje legla. Dvije spolno zrele ženke pasmine mali vendeski baset grifon (kuja A i B) u dobi od 3 do 5 godina podvrgnute su heterospermičnom osjemenjivanju. Prije osjemenjivanja mužjacima (n=5) je uzeto sjeme te je ocijenjen volumen, koncentracija, progresivna pokretljivost, integritet membrane (HOS test), postotak živih spermija i morfologija (eozin nigrozin). Optimalno vrijeme osjemenjivanja određivano je mjerenjem koncentracije progesterone (P4) u serumu. Vrijednost P4 >5-10 ng/mL smatrala se ovulacijom. Kuja A je osjemenjena u dva spolna ciklusa tehnikom endoskopske transcervikalne inseminacije svježim, prethodno pomiješanim sjemenom 2 odabrana mužjaka. Kuja B je osjemenjena u jednom ciklusu duboko smrznutim sjemenom 2 odabrana mužjaka tehnikom laparoskopske intrauterine inseminacije. Sjeme svakog mužjaka položeno je odvojeno, u lijevi i desni rog maternice. Ocjenom sjemena na dan osjemenjivana utvrđena su minimalna odstupanja u kvaliteti, a sjeme odabranih mužjaka pri svakom je osjemenjivanju bilo približno jednake kvalitete. S obzirom na koncentraciju spermija volumen ejakulata svakog mužjaka je prilagođen za svako osjemenjivanje, da bi svaki mužjak imao jednake šanse za oplodnju. Gravidnost je potvrđena ultrazvučnim pregledom 24 dan nakon osjemenivanja. Ishod štenjenje dobiven je od vlasnika kuja. Za dokazivanje očinstva krv je štenadi uzeta neposredno nakon štenjenja iz umbilikalne vene u EDTA epruvete. Uzorci krvi uzeti su i od kuja i potencijalnih očeva za DNK profiliranje. Očinstvo je utvrđeno za svako štene korištenjem Thermo Scientific Canine Genotypes Panel 1.1. Sva heterospermična osjemenjivanja rezulturala su gravidnošću i štenjenjem. U 3 legla ukupno je oštenjeno 14 štenadi. Dvojno očinstvo potvrđeno je u jednom od tri legla. Zaključno, heterospermično osjemenjivanje korisna je metoda rasplođivanja jer omogućuje dobivanje štenaca različitog genetskog podrijetla u jednom leglu, a time i brži genetski napredak. Međutim, zbog činjenice da se ovakvim načinom osjemenjivanja najčešće dobiva potomstvo samo od jednog oca, potrebno je uspostaviti optimalni protokol heterospermičnog osjemenjivanja s ciljem dobivanja legla s dvostrukim očinstvom

Functional traits in dairy cattle

Funkcionalna svojstva povećavaju učinkovitost proizvodnje smanjivanjem troškova. Narušeno zdravstveno stanje i fitnes mliječnih krava, razvoj novih tehnologija u mljekarstvu, porast proizvodnje mlijeka po kravi te stav potrošača glavni su uzroci povećanja interesa za funkcionalnim svojstvima. Najvažnije skupine funkcionalnih svojstva jesu plodnost, zdravlje vimena, zdravlje papaka i hromost. Selekcija na funkcionalna svojstva otežana je zbog male količine i kompliciranog prikupljanja podataka (osobito podataka koji se odnose na zdravlje) te niske heritabilnosti svojstava. Razvojem novih tehnologija te zbog tržišnih i klimatskih promjena neprestano se stvaraju mogućnosti i potrebe za istraživanjem novih funkcionalnih svojstava.Functional traits are those characteristics of an animal that increase efficiency not by higher output of products but by reduced input costs. These traits are related to the health and fertility of dairy heifers and cows. International Committee for Animal Recording (ICAR) recognizes several groups of functional traits: health, female fertility, udder health, claw health, and lameness. In recent years, the decline in cow health, along with increased awareness of the costs of production and animal well-being led to the increase in the relative share of functional traits in the selection indexes. Selection based on functional traits is hindered by the low amount of available data, difficult collection of the data (especially the data related to health), low heritability of traits, and low genetic gain after selection

Odnos dobi pasa, kvalitete sjemena, vremenskog trajanja te sezone transporta rashlađenog sjemena s uspješnosti štenjenja i veličinom legla - retrospektivno istraživanje

The objectives of this study were to investigate the effect of the dog’s age, semen quality, and the duration and season of semen transit on whelping rate and litter size after insemination with transported chilled extended semen. The sperm rich fraction was collected from 43 dogs of 18 breeds, which were presented at the Clinic for chilled semen transport, in the period from 2017 to 2021. Immediately after collection, the total sperm concentration and count, motility, membrane integrity (HOS test), the percentage of live spermatozoa and sperm morphology (eosin nigrosin staining) were evaluated. The sperm rich fraction was centrifuged and diluted with Tris – fructose - citrate extender with the addition of 20% (v/v) egg yolk, then chilled and prepared for shipping. A dose consisted of at least 200x106 live, motile, morphologically normal spermatozoa. The data on the dog’s age, chilled sperm transit time, the season of transit, and the whelping rate and litter size after insemination were recorded. The whelping rate was 55.8% with a mean (±SEM) litter size of 4.71±0.58 pups. The total number of spermatozoa was higher in artificial insemination (AI) that resulted in whelping compared to unsuccessful AI (P<0.05). No difference was observed for any of other sperm quality parameters tested, such as the dog’s age or season of transit regarding whelping rate or litter size. Transit time significantly affected the whelping rate (P<0.01), at (mean±SEM) 21.50±1.28 and 37.00±5.59 h in successful and unsuccessful AI, respectively. In conclusion, analysis of the factors related to the dogs identified total sperm count and transit time as factors that significantly affected whelping rates in bitches inseminated with transported chilled extended semen.Svrha rada bila je istražiti utjecaj dobi psa, kvalitete sjemena te trajanja i sezone transporta ohlađenog sjemena na postotak štenjenja i veličinu legla nakon osjemenjivanja kuja ohlađenim, transportiranim sjemenom. U razdoblju od 2017. do 2021., od 43 psa 18 različitih pasmina koji su došli na kliniku s ciljem transporta ohlađenog sjemena, prikupljena je spermom bogata frakcija ejakulata. Neposredno nakon uzimanja ejakulata ocjenjena je koncentracija, ukupan broj spermija, pokretljivost, integritet membrane (HOS test), postotak živih spermija i morfologija spermija (bojenje eozin nigrosinom). Spermom bogata frakcija je centrifugirana i razrijeđena s Tris – fruktoza – citratnim razrjeđivačem s dodatkom 20% žumanjaka, nakon čega je uzorak ohlađen i pripremljen za transport. Doza za osjemenjivanje sadržavala je najmanje 200x106 živih, pokretnih, morfološki normalnih spermija. Zabilježeni su podatci o dobi pasa, tranzitnom vremenu, sezoni transporta te postotku štenjenja i veličini legla nakon osjemenjivanja transportiranim ohlađenim sjemenom. Od ukupnog broja osjemenjenih kuja, 55,8% se oštenilo s prosjekom (±SEM) od 4,71±0,58 šteneta po leglu. Ukupan broj spermija bio je viši kod osjemenjivanja koja su rezultirala štenjenjem nego kod neuspješnih osjemenjivanja (P<0,05). Ostali parametri kvalitete sjemena te dob psa i sezona transporta sjemena nisu utjecali na uspjeh umjetnog osjemenjivanja. Trajanje transporta znakovito je utjecalo na postotak štenjenja (P<0,01), pri čemu je prosječno tranzitno vrijeme (±SEM) iznosilo 21,50 ± 1,28 sati kod uspješnih, te 37,00 ± 5,59 sati kod neuspješnih osjemenjivanja. Zaključno, analizom čimbenika u postupku umjetnog osjemenjivanja povezanih s mužjakom i transportiranim ohlađenim sjemenom, utvrđeno je da su ukupan broj spermija i tranzitno vrijeme pošiljke znakovito (P<0,05) utjecali na postotak štenjenja u kuja osjemenjenih transportiranim ohlađenim sjemenom

Functional traits in dairy cattle

Funkcionalna svojstva povećavaju učinkovitost proizvodnje smanjivanjem troškova. Narušeno zdravstveno stanje i fitnes mliječnih krava, razvoj novih tehnologija u mljekarstvu, porast proizvodnje mlijeka po kravi te stav potrošača glavni su uzroci povećanja interesa za funkcionalnim svojstvima. Najvažnije skupine funkcionalnih svojstva jesu plodnost, zdravlje vimena, zdravlje papaka i hromost. Selekcija na funkcionalna svojstva otežana je zbog male količine i kompliciranog prikupljanja podataka (osobito podataka koji se odnose na zdravlje) te niske heritabilnosti svojstava. Razvojem novih tehnologija te zbog tržišnih i klimatskih promjena neprestano se stvaraju mogućnosti i potrebe za istraživanjem novih funkcionalnih svojstava.Functional traits are those characteristics of an animal that increase efficiency not by higher output of products but by reduced input costs. These traits are related to the health and fertility of dairy heifers and cows. International Committee for Animal Recording (ICAR) recognizes several groups of functional traits: health, female fertility, udder health, claw health, and lameness. In recent years, the decline in cow health, along with increased awareness of the costs of production and animal well-being led to the increase in the relative share of functional traits in the selection indexes. Selection based on functional traits is hindered by the low amount of available data, difficult collection of the data (especially the data related to health), low heritability of traits, and low genetic gain after selection

Neonatal emergencies in kitten

U životu mladunčadi mačića neonatalno razdoblje predstavlja prva dva do tri tjedna života. U tom razdoblju novorođenčad je u potpunosti ovisna o majci. Mladučad reagira samo na bol, dodir i miris, a razvijene su im samo motoričke funkcije. Smrtnost mačića u dobi od jednog do sedam dana je do 85 %, što je vrlo visok postotak uginuća. Glavni uzrok neonatalnog mortaliteta je hipoksija, gotovo uvijek praćena s hipotermijom, hipoglikemijom i dehidracijom. Ova četiri hitna stanja najčešće se pojavljuju odjednom i potrebno ih je rješavati pravilnim redoslijedom da ne bi prouzročili veću smrtnost. Za liječenje i dijagnosticiranje ova četiri hitna stanja potrebno je razumjeti fiziologiju novorođenčadi. Novorođenčad prespava 80 % tijekom dana, a jesti trebaju svaka dva do četiri sata. Centar za termoregulaciju nije potpuno razvijen do dobi od šest tjedana. Tjelesna temperatura novorođenčadi ovisi o temperaturi okoliša, imaju mali postotak masnog tkiva i stoga su skloni razvoju hipotermije, koju uvijek treba riješavati zbog začaranog kruga koji se može razviti ako se hrani hipotermično novorođenče prije hipoglikemije. Jetra nije potpuno razvijena do dobi od osam tjedana pa stoga procesi glukoneogeneze i glikogenolize nisu aktivni, a razina glukoze ovisi samo o gutanju, odnosno o hranjenju. Zbog nedostatno razvijenih bubrega i nemogućnosti koncentriranja urina, povećane propusnosti kože i smanjene mogućnosti autoregulacije protoka krvi kroz bubrege neonatalni su bolesnici skloni i razvoju dehidracije. Nerazvijena jetra i bubrezi tako utječu i na lijekove koji se mogu koristiti. Klinički znaci bolesnog mačića su: neprestalni plač, anemična ili cijanotična sluznica, proljev i slabost, nedobivanje na tjelesnoj težini, mršavljenje i bradikardija. Za svakog bolesnog neonatalnog pacijenta potrebno je napraviti kompletan pregled uz vađenje krvi i određivanje hematoloških i biokemijskih parametara. Tumačenje krvnih parametara je drugačije nego u odraslih jedinki i potrebno ga je u skladu s time tumačiti. U slučaju zastoja ili perzistentne bradikardije potrebno je napraviti ABCD protokol.The neonatal period represents the first two to three weeks of life. In that period, neonatal patients are completely dependent on the mother and thus neonatal mortality is very high. Neonatal patients have developed motoric function and react only to pain, touch and scent. Kitten mortality can be up to 85% between the ages of one and seven days, which is very concerning. The main cause of neonatal mortality is hypoxia, followed closely by hypothermia, hypoglycaemia and dehydration. These four emergencies commonly appear all at once but need to be resolved in the right order to avoid causing more damage. In order to treat and diagnose these four emergencies, the physiology of the neonatal period has to be understood. Neonatal patients sleep 80% of the day and must eat every two to four hours. The thermoregulation centre is not fully developed until the age of six weeks, making body temperature dependent on the ambient temperature, and the low percentage of fat tissue makes the animal to developing hypothermia. Hypothermia always needs to be resolved before hypoglycaemia because of the vicious circle that can develop if feeding a hypo- thermic neonatal patient. Since the liver is not fully developed until the age of eight weeks, the gluconeogenesis and glycogenolysis processes are not active during the neonatal period and glucose levels depend on ingestion alone. Neonatal patients are also prone to developing dehydration due to the underdeveloped kidneys and inability to concentrate urine, increased skin permeability and decreased possibility of blood flow autoregulation through the kidneys. The undeveloped liver and kidneys also dictate the types of drugs that can be used. Clinical signs of a sick kitten are constant crying, anaemic or cyanotic mucous membranes, diarrhoea and weakness, weight stagnation or loss, and bradycardia. A sick neonatal patient requires a full exam, with blood sampling and testing of haematology and biochemistry parameters. The interpretation of blood parameters is different than in adults. In case of the arrest or persistent bradycardia, the ABC + D protocol should be applied

Use of somatic cell count in the diagnosis of mastitis and its impacts on milk quality

Mastitis je upalna reakcija organizma na infekciju sekretornog dijela mliječne žlijezde. Uzročnici mastitisa dijele se bojanjem po Gramu na Gram-pozitivne i Gramnegativne; prema etiologiji na kontagiozne i uvjetovane uzročnike. Kontagiozni se uzročnici najčešće prenose tijekom mužnje i prouzroče dugotrajne, kronične mastitise, uglavnom subkliničkog tijeka. Za razliku od njih, uvjetovani uzročnici u pravilu izazivaju kratkotrajne infekcije, ali s češćim kliničkim manifestacijama. Inficirane se krave otkrivaju dijagnostikom mastitisa, koja se najčešće provodi neizravnim ili izravnim metodama određivanja broja somatskih stanica i bakteriološkom pretragom mlijeka.Zagrebački mastitis test je brza i jednostavna orijentacijska metoda u procjeni broja somatskih stanica koji se provodi u terenskim uvjetima. Somatske stanice čine epitelne stanice i leukociti. Nalaze se u mlijeku, ali se njihov broj i odnos mijenja ovisno o upalnim promjenama u mliječnoj žlijezdi. Kretanje broja somatskih stanica uglavnom ovisi o pojavi mastitisa, ali i o stadiju laktacije, životnoj dobi životinje, godišnjem dobu, ali i ostalim bolestima mliječne krave. Mlijeko s povećanim brojem somatskih stanica ima promijenjenu kakvoću. Mlijeko sadrži niži udio mliječne masti i laktoze, a povećan je i udio proteina i električna provodljivost zbog povišene koncentracija klora i natrija u mlijeku. Osim toga, mlijeko ima i smanjenu termostabilnost te mu je smanjena sposobnost podsiravanja i formiranja gruša. Takvo mlijeko ima užegli okus i nije pogodno za proizvodnju kondenziranog mlijeka, mlijeka u prahu i steriliziranog mlijeka. Rok trajanja sireva proizvedenih od takvog mlijeka zbog zadržavanja veće količine vode je smanjen. Pravilnim i redovitim provođenjem postupaka dezinfekcije sisa vimena prije i poslije mužnje poboljšava se prinos i kakvoća mlijeka, odnosno smanjuju se troškovi liječenja mastitisa, a povećava se i prihod farme.Mastitis is an inflammatory reaction to an infection of the secretory part of the mammary gland. The causes of mastitis are divided by Gram staining into Gram-positive and Gram-negative, and according to aetiology into contagious and environmental causes. Contagious pathogens are most transmitted during milking, and cause long-lasting, chronic mastitis with a mostly subclinical course. In contrast, environmental pathogens typically cause short-term infections, but with more frequent clinical manifestations. Infected cows are detected by the diagnosis of mastitis, which is most often reached through indirect or direct methods of determining the somatic Cell count and by conducting bacteriological examination of milk. The Zagreb mastitis test is a quick and simple orientation method for estimating the number of somatic cells. Its advantage is that can be performed in field conditions. Somatic cells are made up of epithelial cells and leukocytes. They are normally found in milk, but their number and ratio change depending on inflammatory changes in the mammary gland. The somatic cell count can change depending on the occurrence of mastitis, but also on the stage of lactation, animal age, season and other diseases of the dairy cow. Milk with an increased number of somatic cells has an altered quality compared to the milk of a healthy cow. Milk contains a lower proportion of milk fat and lactose, and an increased proportion of protein. Furthermore, electrical conductivity is increased due to elevated concentrations of chlorine and sodium in milk. It also has reduced thermal stability and a reduced ability to curdle and form lumps. Such milk has a rancid taste and is not suitable for the production of condensed milk, milk powder or sterilized milk. The shelf life of cheeses produced from such milk is reduced due to the retention of a larger amount of water. Proper and regular disinfection of udder teats before and after milking raises the yield and quality of milk, and reduces the cost associated with mastitis treatment, thereby increasing both milk quality and farm revenues