RECOMMENDED AMOUNTS OF MACRONUTRIENTS BEFORE AND AFTER TENNIS MATCHES

Tennis is one of the most popular sports played year-round. It is estimated that almost 60 million people are included in some sort of tennis matches and competitions. A tennis match can last longer than five hours at the professional level, so in tennis, similar to other sports that may last for extended periods of time, nutrition is considered an extremely important factor for ensuring the necessary energy during matches, as well as for the recovery period after the mentioned activities. The purpose of this paper is to investigate the area of the required intake of carbohydrates, protein, and fat before and after matches, to identify the desirable values that would ensure the necessary energy and expedite the recovery of tennis players after a match. Considering that tennis players use both the aerobic and the anaerobic energy systems as they play, carbohydrates are considered to be the main source of energy before and after matches, while proteins are considered to be extremely important factors for recovery after the activities. Unlike the mentioned food ingredients, the intake of fat has not been explored to that extent, from the aspect of the necessary intake before and after a match, but the daily recommended intake of 1.0 do 1.5 g/kg is very well known. Research has shown that the recommended values for the intake of carbohydrates before a match are 6 g/kg to 12 g/kg and 8 to 10 g/kg after a match. The desirable intake of protein just before a match is 0.3 g/kg and the same amount after a match (within 2 hours after the activity). Literature search has shown that the intakes are not uniform and that they depend on numerous factors, like sex, age, body mass, time of the match, length of the match, temperature, surface, tennis balls, and similar

Self-Representation on Social Networks

U radu se predstavlja sociološki teorijski okvir za proučavanje samopredstavljanja na društvenim mrežama. Rad se teorijski oslanja na sociološke klasike E. Goffmana i M. Castellsa, ali i na radove drugih područja znanosti u kojima su se istraživali samopredstavljanje i društvene mreže kao društveni fenomeni. U prvom se dijelu rada nudi kontekstualni okvir razvoja informacijskih tehnologija i rasta broja korisnika društvenih mreža, a iznose se i terminološka pojašnjenja. Potom se analiziraju sociološki pristupi fenomenima društvenih mreža i samopredstavljanja u okviru dramaturškog pristupa. Dovodi se u pitanje prostorno-vremenski okvir kojeg donosi pojava interneta i u kontekstu se toga okvira analizira samopredstavljanje. Analizira se i pojam izložbene stranice koji označava novi oblik nastupa na platformama društvenih mreža, vremenski status suvremenog oblika samopredstavljanja na društvenim mrežama, te asinkroni karakter komunikacije koji to samopredstavljanje podrazumijeva.This paper presents a sociological theoretical framework for the study of self-representation in social networks. Theoretically, the paper draws on the sociological classics of E. Goffman and M. Castells and work from other academic fields in which self-presentation and social networks have been explored as social phenomena. The first part of the paper provides a contextual framework for the development of information technology and the growth of social network users, and offers some terminological clarifications. Then, the sociological approaches to the phenomena of social networks and self-representation are analysed within the framework of the dramaturgical approach. The spatiotemporal framework created by the emergence of the Internet is questioned, and self-representation is examined in this context. The notion of the exhibition site that defines the new form of appearance on social network platforms, the temporal status of the contemporary form of self-representation on social networks and the asynchronous character of communication implied by this self-representation are also analysed

Prikazi i ocjene

Osobno ime kao sociolingvistički znak (Anđela Frančić) Priručnik o uporabi prezimena u suvremenom češkom jeziku (Anđela Frančić) Talijanska toponomastika (Dunja Brozović-Rončević) Rječnik talijanske toponimije (Dunja Brozović-Rončević) Istarska imenska sastavnica unutar rimskog imenskog sustava (Liljana Šarić) Zemljovidi hrvatske povijesti (Petar Šimunović) Starohrvatski Solin (Petar Šimunović) France Bezlaj — in memoriam (Petar Šimunović

Asynchronous and Synchronous self-presentation in physical and virtual space

U ovom radu nastoji se opisati i proširiti teorijski okvir za proučavanje sinkronog i asinkronog samopredstavljanja. Posebna pažnja pridana je terminološkom preciziranju fenomena samopredstavljanja, te sinkrone i asinkrone komunikacije. Prostor u kojem se asinkroni tip javlja u svom najkompleksnijem obliku je virtualni prostor interneta, dok je za sinkroni oblik komunikacije to standardna interakcija licem-u-lice. Koncepcije samopredstavljnja s jedne strane, te asinkrone i sinkrone komunikacije s druge, su u postojećoj literaturi proučavane odvojeno. Pregledom dostupnih podataka i teorije utvrdit će se što je do sad o njima rečeno i istraženo. Dodatno, provodi se istraživanje na uzorku studenata Sveučilišta u Zagrebu kojim se ispituje odnos odabranih elemenata samopredstavljanja i sklonosti asinkronom tipu samopredstavljanja na mreži, uz proučavanje odnosa spomenutih kategorija i odabranih sociodemografskih varijabli, spola i područja studiranja. Za mjerenje društvenog samopouzdanja kao odabranog dijela samopredstavljanja koristi se ljestvica efikasnosti samopredstavljanja. S druge strane za kvantifikaciju sklonosti asinkronom obliku samopredstavljanja na platformama društvenih mreža koristi se indeks izrađen od sedam čestica specifično definiranih za ovu potrebu u skladu s teorijskim indikatorima prema kojima se izložbena stranica uzimao kao idealni element asinkronog samopredstavljanja na internetu. Istraživanje je provedeno u obliku mrežnog upitnika na platformi Google Forms

Sociological aspects of self-presentation on social networ

U ovom radu se nastoji ponuditi sociološki teorijski okvir za proučavanje (samo)prezentacije čovjeka na društvenim mrežama. Posebna pažnja pridana je postavljanju temelja društvenih mreža u okviru multimedijske konstrukcije za računalno posredovanu komunikaciju kroz nekoliko razina medija, za što se koriste koncepti Manuela Castellsa, Marshalla McLuhana i Anđelka Milardovića. Kako bi se utvrdila mogućnost prijenosa društvenog života u virtualni svijet koriste se koncepti simulakra, simulacije i hiperrealnosti Jeana Baudrillarda. Primjenom mikrosociološke teorije simboličkog interakcionizma s naglaskom na dramaturški pristup Ervinga Goffmana razmatra se konstitucija društvenog života na društvenim mrežama

Asynchronous and Synchronous self-presentation in physical and virtual space

U ovom radu nastoji se opisati i proširiti teorijski okvir za proučavanje sinkronog i asinkronog samopredstavljanja. Posebna pažnja pridana je terminološkom preciziranju fenomena samopredstavljanja, te sinkrone i asinkrone komunikacije. Prostor u kojem se asinkroni tip javlja u svom najkompleksnijem obliku je virtualni prostor interneta, dok je za sinkroni oblik komunikacije to standardna interakcija licem-u-lice. Koncepcije samopredstavljnja s jedne strane, te asinkrone i sinkrone komunikacije s druge, su u postojećoj literaturi proučavane odvojeno. Pregledom dostupnih podataka i teorije utvrdit će se što je do sad o njima rečeno i istraženo. Dodatno, provodi se istraživanje na uzorku studenata Sveučilišta u Zagrebu kojim se ispituje odnos odabranih elemenata samopredstavljanja i sklonosti asinkronom tipu samopredstavljanja na mreži, uz proučavanje odnosa spomenutih kategorija i odabranih sociodemografskih varijabli, spola i područja studiranja. Za mjerenje društvenog samopouzdanja kao odabranog dijela samopredstavljanja koristi se ljestvica efikasnosti samopredstavljanja. S druge strane za kvantifikaciju sklonosti asinkronom obliku samopredstavljanja na platformama društvenih mreža koristi se indeks izrađen od sedam čestica specifično definiranih za ovu potrebu u skladu s teorijskim indikatorima prema kojima se izložbena stranica uzimao kao idealni element asinkronog samopredstavljanja na internetu. Istraživanje je provedeno u obliku mrežnog upitnika na platformi Google Forms

Sociological aspects of self-presentation on social networ

U ovom radu se nastoji ponuditi sociološki teorijski okvir za proučavanje (samo)prezentacije čovjeka na društvenim mrežama. Posebna pažnja pridana je postavljanju temelja društvenih mreža u okviru multimedijske konstrukcije za računalno posredovanu komunikaciju kroz nekoliko razina medija, za što se koriste koncepti Manuela Castellsa, Marshalla McLuhana i Anđelka Milardovića. Kako bi se utvrdila mogućnost prijenosa društvenog života u virtualni svijet koriste se koncepti simulakra, simulacije i hiperrealnosti Jeana Baudrillarda. Primjenom mikrosociološke teorije simboličkog interakcionizma s naglaskom na dramaturški pristup Ervinga Goffmana razmatra se konstitucija društvenog života na društvenim mrežama

Sociological aspects of self-presentation on social networ

U ovom radu se nastoji ponuditi sociološki teorijski okvir za proučavanje (samo)prezentacije čovjeka na društvenim mrežama. Posebna pažnja pridana je postavljanju temelja društvenih mreža u okviru multimedijske konstrukcije za računalno posredovanu komunikaciju kroz nekoliko razina medija, za što se koriste koncepti Manuela Castellsa, Marshalla McLuhana i Anđelka Milardovića. Kako bi se utvrdila mogućnost prijenosa društvenog života u virtualni svijet koriste se koncepti simulakra, simulacije i hiperrealnosti Jeana Baudrillarda. Primjenom mikrosociološke teorije simboličkog interakcionizma s naglaskom na dramaturški pristup Ervinga Goffmana razmatra se konstitucija društvenog života na društvenim mrežama