Edukacija pacijenata sa kontaktnim dermatitisom

Kontaktni dermatitis je upala kože koja nastaje nakon kontakta s tvarima koje mogu nadražiti kožu ili izazvati alergijsku reakciju. Praćen je svrbežom, osipom, crvenilom, otokom, a mogu se javiti i bule koje pucaju te kruste koje predstavljaju sasušeni sadržaj puknutog vezikula. Razlikujemo sljedeće tipove kontaktnog dermatitisa: kontaktni nealergijski dermatitis (akutni i kronični), kontaktni alergijski dermatitis (akutni i kronični), fotoalergijski kontaktni dermatitis, fototoksični kontaktni dermatitis te sindrom kontaktne urtikarije. Kliničke su slike različite. Broj oboljelih u stalnom je porastu. Kontaktni nealergijski odnosno iritativni dermatitis kožna je upala koja nastaje nakon izlaganja koncentriranim lužinama i kiselinama prilikom čega se oštećuje gornji sloj epidermisa bez sudjelovanja imunosnih mehanizama. Kontaktni alergijski dermatitis upalna je dermatoza koja nastaje kao posljedica alergijske reakcije tipa IV, posredovane limfocitima. Podjednako se pojavljuje kod muškaraca i žena. Temeljni test za dokaz alergijske preosjetljivosti je epikutani ili patch test. U dijagnostici je također bitna klinička slika te anamneza. Jačina upale strogo je promjenjiva te ovisi o nizu različitih čimbenika kao što su količina i snaga određenog iritansa ili alergena, duljina i frekvencija izloženosti, okolišni čimbenici itd. Izuzetno je važno izbjegavati kontakt s uzročnim alergenom i upotrebljavati zaštitna sredstva. Profesionalni kontaktni dermatitis može biti alergijske i nealergijske geneze, a nastaje kao posljedica kontakta kože s različitim tvarima u radnoj sredini. U nastanku profesionalnog dermatitisa bitni su podatci o vrsti posla i tvarima u radnome prostoru, o uvjetima rada, stanju kože prije zaposlenja, o primjeni zaštitne odjeće i drugih zaštitnih sredstava. Ukoliko se kontakt s inkrimiranom tvari na radnom mjestu ne može izbjeći, poželjna je promjena radnog mjesta.Contact dermatitis (CD) is skin inflammation that occurs after contact with substances that can irritate skin or cause allergic reaction. It is characterised by itch, rash, redness, swelling and sometimes there can also be vesicles that burst and crusts with content of broken blister. According to etiological division there are different types of contact dermatitis: contact non-allergic dermatitis (acute and chronic), contact allergic dermatitis (acute and chronic), photoallergic contact dermatitis, phototoxic contact dermatitis and contact urticaria syndrome. Clinical features are different. Number of people suffering from CD is increasing. Contact non-allergic or irritative dermatitis is a skin inflammation that occurs after exposure to concentrated alkalis and acids which cause damage to the upper layer of epidermis, without immune mechanisms. Contact allergic dermatitis is an inflammatory skin disease produced by IV type allergic reaction, mediated by lymphocytes. It is equally distributed among males and females. The most important diagnostic methods for allergic hypersensitivity are: anamnesis, clinical picture and skin patch test. The intensity of inflammation depends on many different factors: amount and strenght of the irritant, length and frequency of the exposure, environmental factors etc. It is extremely important to avoid any contact with the allergen and use protective gloves, masks and clothings. Professional contact dermatitis can be of allergic and non-allergic origin, and it is caused by skin contact with many different substances in the working environment. In the development of professional dermatitis informations about profession, potential alergens or irritant, substances in the working place, working conditions, skin condition before starting specific job, protective clothing and other protective things are very important. If allergens cannot be removed or avoided the change of job position or professional retraing might be needed

Changes in discharge regimes of rivers in Croatia

This paper presents the results of the first comprehensive national analysis of changes in discharge regimes of rivers in Croatia. Seven types of discharge regimes have been defined for rivers in Croatia. We analyzed the changes in discharge regimes of all types, comparing the standard period from 1961 to 1990 with the most recent period from 1990 to 2009. We found evidence of a redistribution of discharge throughout the year, an increase in autumn and winter discharges (especially for rivers dominantly fed by snowmelt), and a decrease in summer discharge values. Furthermore, we detected a change in the month of the appearance of mean discharge maxima and minima. In most cases, the changes can be explained by changes in the regime of climate elements (temperature, precipitation, and evapotranspiration). The results are consistent with those from upstream countries; that is, Slovenia, Austria, and Bosnia and Herzegovina

Novije promjene srednjih godišnjih i sezonskih protoka rijeka u Hrvatskoj

This paper presents the first comprehensive nationwide trend detection of mean discharges in Croatia. Over the last 30 years, global climate change has manifested itself largely in the rise of the average annual temperature, which has resulted in the changes of evapotranspiration and precipitation patterns. The consequences of those changes have been varied spatial impacts on river discharge (flow). We analysed the changes in mean river discharges in Croatia at 53 gauging hydrological stations over the most recent period from 1990 to 2009. To assess the trend, the Kendall-Theil (Sen) non parametric trend test was carried out for the yearly and seasonal mean discharge values. We found evidence of redistribution of discharge throughout the year, an increase in autumn and winter discharges (especially on the rivers dominantly fed by snowmelt) and a decrease in summer discharge values. Furthermore, we detected a change in the month of the appearance of mean discharge maxima and minima. In most cases the changes can be explained by the changes in the regime of climate elements (temperature, precipitation, evapotranspiration) although that information should be treated with care because of the shortness of the time-series. The results are consistent with the ones from the upstream countries, i.e. Slovenia and Austria.U radu se iznose rezultati prve sveobuhvatne analize suvremenih promjena srednjih mjesečnih protoka rijeka u Hrvatskoj. U posljednjih tridesetak godina globalne promjene klime uglavnom se očituju kroz porast srednje godišnje temperature zraka, što za posljedicu ima promjene u prostornoj i vremenskoj distribuciji padalina i vrijednosti evapotranspiracije. Te promjene imaju različite prostorne posljedice na protoke i protočne (riječne) režime rijeka. U ovom istraživanju analizirane su promjene srednjih protoka rijeka u Hrvatskoj na 53 hidrološke stanice od 1990. do 2009. Za analizu trenda na godišnjoj i sezonskoj razini upotrijebljen je Kendall-Theilov (odnosno Senov) test. Utvrđeno je postojanje preraspodjele protoka unutar godine, povećanje jesenskih i zimskih srednjih protoka (osobito na rijekama sa značajnijim udjelom sniježnice) i smanjenje ljetnih protoka. Uočene su i promjene u mjesecu javljanja maksimuma i minimum srednjih protoka, koje se u većini slučajeva mogu objasniti promjenama u režimu klimatskih elemenata (temperature, padalina i evapotranspiracije) iako rezultate treba uzimati s dozom opreza zbog kratkoće analiziranog niza. Rezultati istraživanja uglavnom se poklapaju s rezultatima sličnih istraživanja u nama uzvodnim zemljama (Slovenija i Austrija)