ULTRAZVUK U ISTRAŽIVANJU FIZIOLOGIJE PROIZVODNJE GOVORA

Svrha je ovog rada predstaviti mogućnost korištenja ultrazvuka kao efikasne, neinvazivne i relativno jeftine metode u istraživanjima fiziologije proizvodnje govora. Osim dijagnostičke i terapijske uporabe u medicini, ultrazvuk se sve češće koristi u istraživanju govora za vizualiziranje unutarnjih struktura govornog prolaza. Zbog toga ima značajan doprinos u istraživanjima fiziologije proizvodnje govora, u kliničkoj fonetici te u artikulacijskoj sintezi govora. Snimanje govornog prolaza ultrazvukom složen je proces koji zahtijeva razmatranje brojnih faktora. Osim odabira ultrazvučnog aparata i tipa ultrazvučne sonde, nužno je istražiti metode tabiliziranja ispitanikove glave i ultrazvučne sonde, te anotiranja (označavanja) i interpretiranja ultrazvučnih podataka. S ciljem cjelovitog prikazivanja i analiziranja fiziologije govorne proizvodnje, ultrazvuk se sve češće povezuje s drugim laboratorijskim instrumentalnim metodama u sveobuhvatne višekanalne sustave. Ultrazvuk je fiziološka instrumentalna metoda za istraživanje proizvodnje govora koja je još uvijek u razvoju. Ipak, zbog brojnih prednosti i stalnog tehnološkog napretka, može se pretpostaviti da će se njegova uporaba u govornim znanostima u budućnosti intenzivirati

Ultrasonic Research into the Physiology of Speech Production

Svrha je ovog rada predstaviti mogućnost korištenja ultrazvuka kao efikasne, neinvazivne i relativno jeftine metode u istraživanjima fiziologije proizvodnje govora. Osim dijagnostičke i terapijske uporabe u medicini, ultrazvuk se sve češće koristi u istraživanju govora za vizualiziranje unutarnjih struktura govornog prolaza. Zbog toga ima značajan doprinos u istraživanjima fiziologije proizvodnje govora, u kliničkoj fonetici te u artikulacijskoj sintezi govora. Snimanje govornog prolaza ultrazvukom složen je proces koji zahtijeva razmatranje brojnih faktora. Osim odabira ultrazvučnog aparata i tipa ultrazvučne sonde, nužno je istražiti metode stabiliziranja ispitanikove glave i ultrazvučne sonde, te anotiranja (označavanja) i interpretiranja ultrazvučnih podataka. S ciljem cjelovitog prikazivanja i analiziranja fiziologije govorne proizvodnje, ultrazvuk se sve češće povezuje s drugim laboratorijskim instrumentalnim metodama u sveobuhvatne višekanalne sustave. Ultrazvuk je fiziološka instrumentalna metoda za istraživanje proizvodnje govora koja je još uvijek u razvoju. Ipak, zbog brojnih prednosti i stalnog tehnološkog napretka, može se pretpostaviti da će se njegova uporaba u govornim znanostima u budućnosti intenzivirati.The aim of this paper is to present the ultrasound as an efficient, non-invasive and relatively inexpensive method for the research into the physiology of speech production. Apart from being used in clinical diagnostics and therapy, ultrasound is also becoming widely used in speech production research for vocal tract imaging. Therefore, ultrasound is proving increasingly important in phonetic research, clinical phonetics and, ultimately, in articulatory speech synthesis. However, using ultrasound to visualize the vocal tract is a complex process, which requires the consideration of numerous factors. Besides choosing the type of the ultrasound machine and the ultrasound probe, there are also matters of stabilizing subject’s head and the probe, as well as the annotation criteria and interpretation of ultrasound data, which are all critical for a successful ultrasonic investigation. Acquiring a complete image of a particular section of the vocal tract is made possible only by using multiple physiological imaging techniques integrated into the so called multi-channel system. Ultrasound fits nicely into such multi-channel systems. Ultrasound as an imaging technique in speech research is still largely experimental method. However, having in mind the advantages of ultrasound and constant technological advancements, it can be assumed that its use in speech research will intensify in the future