Energetski otoci - hibridni pučinski objekti

U radu je dat prikaz mogućnosti polifunkcionalnog pučinskog energetskog objekta. Najveće moguće održivo iskorištenje morskog resursa jedan je od odgovora na energetske izazove ali i ostale zahtjeve u nadolazećem vremenu tj. potreba povećanog broja stanovnika na planetu. Morska površina se danas koristi za proizvodnju energije, hrane, vezivanje brodova, skladištenje i dr. Zbog očuvanja obale i otoka, sve više nabrojenih djelatnosti se prebacuje iz pličina na veće dubine mora, odnosno na plutajuće usidrene objekte. Sve ove djelatnosti uglavnom se koriste odvojeno ali moguće je njihovo okupljanje na jednom mjestu. Tako se postiže bolje iskorištenje pomorskog resursa uz sniženje jedinične cijene i troškova. Predloženi koncept energetskog otoka daje visoki stupanje integracije navedenih djelatnosti, uz mogućnost proširenja na druge, pa i neke koji će tek doći u budućnosti. Energetski otok je hibridni pučinski objekt sastavljen od plutajuće off-shore vjetroelektrane tj. fotonaponske elektrane, privezišta, ribogojilišta, suhih dokova i sl. Ovi dijelovi su okruženi valobranima koji nisu samo pasivna zaštita od valova već i skladište energije u sustavu reverzibilne elektrane. Objekt je modularan i proširljiv, s mogućnošću jednostavne nadogradnje ili zamjene dijelova. Svi dijelovi mogu se proizvesti u Hrvatskoj i hrvatskim brodogradilištima

Delphinidae family in the Adriatic Sea

Red Cetacea možemo podijeliti na dva podreda: kitove usane (Mysticeti) i kitove zubane (Odontoceti), koje razlikujemo po građi tijela, čeljusti, lubanje itd. U ovom radu izložen je kratki pregled kitova koji su viđeni u Jadranskom moru te su pobliže opisane vrste iz porodice Delphinidae. Iz podreda Mysticeti zabilježeni su veliki sjeverni kit (Balaenoptera physalus) i grbavi kit (Megaptera novaeangliae), prvi kao sezonski, a drugi kao slučajni posjetitelj Jadrana. Od vrsta koje stalno borave u Jadranu, podredu Odontoceti pripadaju: dobri dupin (Tursiops truncatus), prugasti dupin (Stenella coeruleoalba) i glavati dupin (Grampus griseus). Za običnog dupina (Delphinus delphis) smatra se da u Jadran dolazi rijetko, u potrazi za hranom. Pripada regionalno izumrlim vrstama. Zapisi o crnom i bjelogrlom dupinu (Pseudorca crassidens, Globicephala melas) su rijetki, stoga se pretpostavlja da se radi o izoliranim slučajevima ulaska u Jadransko more.Cetaceans are divided in two suborders: baleen whales (Mysticeti) and toothed whales (Odontoceti), which we differ in body shape, jaws, skull etc. This paper presents a brief overview of whales found in the Adriatic Sea, with emphasis on a detailed description of species from the Delphinidae family. In the Mysticeti suborder, the Fin whale (Balaenoptera physalus) and Humback whale (Megaptera novaeangliae) are mentioned, one as a seasonal and the latter as an accidental visitor of the Adriatic. The species that reside in the Adriatic which belong to the Odontoceti suborder are: bottlenose dolphin (Tursiops truncatus), striped dolphin (Stenella coeruleoalba) and Risso's dolphin (Grampus griseus). The common dolphin is known to venture into the Adriatic rarely, most likely in search of food. It is classified as a regionally extinct species. Sightings of false killer whale and long-finned whale (Pseudorca crassidens, Globicephala melas) are rare, so it is assumed that those were isolated cases of entries into the Adriatic

Obnovljivi izvori energije u kontekstu morske tehnologije – sadašnjost i budući trendovi

Energija mora kao jedan od najmanje iskorištenih obnovljivih izvora energije zahtjeva više pažnje u znanstvenom i stručnom smislu. Ovaj rad daje sažeti pregled potencijala energije mora, te različitih vrsta i principa rada različitih uređaja za iskorištavanje energije valova u kojoj je sadržana najveća količina neiskorištenog potencijala energije mora

Obnovljivi izvori energije u kontekstu morske tehnologije – sadašnjost i budući trendovi

Energija mora kao jedan od najmanje iskorištenih obnovljivih izvora energije zahtjeva više pažnje u znanstvenom i stručnom smislu. Ovaj rad daje sažeti pregled potencijala energije mora, te različitih vrsta i principa rada različitih uređaja za iskorištavanje energije valova u kojoj je sadržana najveća količina neiskorištenog potencijala energije mora

Islands, not archipelago

U tekstovima u kojima se spominje arhipelag, često se dodaje definicija prema kojoj bi arhipelag bio skupina otoka. Termin arhipelag kovanica je grčke riječi arhi-, što znači glavni, prvi, vrhovni, i korijena pélagos, što znači more, pučina. Uzimajući to u obzir, arhipelag nije „skupina otoka“, nego „veliko more“, što je bio i najstariji naziv za istočno Sredozemno more. Stoga bi za skupinu otoka valjalo koristiti termin otoci, a ne termin arhipelag.In articles mentioning the term archipelago, the defi nition of an archipelago as a collection or group of islands is often given. The term archipelago originates from the Greek word arhi-, meaning main, great, primary, and the root pélagos, meaning sea, high sea, open water. Considering this, an archipelago is not a “group of islands” but rather a “great sea”, which was the oldest name for the eastern Mediterranean Sea. Therefore, the term islands should be used to describe a group of islands, and not the term archipelago

Delphinidae family in the Adriatic Sea

Red Cetacea možemo podijeliti na dva podreda: kitove usane (Mysticeti) i kitove zubane (Odontoceti), koje razlikujemo po građi tijela, čeljusti, lubanje itd. U ovom radu izložen je kratki pregled kitova koji su viđeni u Jadranskom moru te su pobliže opisane vrste iz porodice Delphinidae. Iz podreda Mysticeti zabilježeni su veliki sjeverni kit (Balaenoptera physalus) i grbavi kit (Megaptera novaeangliae), prvi kao sezonski, a drugi kao slučajni posjetitelj Jadrana. Od vrsta koje stalno borave u Jadranu, podredu Odontoceti pripadaju: dobri dupin (Tursiops truncatus), prugasti dupin (Stenella coeruleoalba) i glavati dupin (Grampus griseus). Za običnog dupina (Delphinus delphis) smatra se da u Jadran dolazi rijetko, u potrazi za hranom. Pripada regionalno izumrlim vrstama. Zapisi o crnom i bjelogrlom dupinu (Pseudorca crassidens, Globicephala melas) su rijetki, stoga se pretpostavlja da se radi o izoliranim slučajevima ulaska u Jadransko more.Cetaceans are divided in two suborders: baleen whales (Mysticeti) and toothed whales (Odontoceti), which we differ in body shape, jaws, skull etc. This paper presents a brief overview of whales found in the Adriatic Sea, with emphasis on a detailed description of species from the Delphinidae family. In the Mysticeti suborder, the Fin whale (Balaenoptera physalus) and Humback whale (Megaptera novaeangliae) are mentioned, one as a seasonal and the latter as an accidental visitor of the Adriatic. The species that reside in the Adriatic which belong to the Odontoceti suborder are: bottlenose dolphin (Tursiops truncatus), striped dolphin (Stenella coeruleoalba) and Risso's dolphin (Grampus griseus). The common dolphin is known to venture into the Adriatic rarely, most likely in search of food. It is classified as a regionally extinct species. Sightings of false killer whale and long-finned whale (Pseudorca crassidens, Globicephala melas) are rare, so it is assumed that those were isolated cases of entries into the Adriatic