2 research outputs found
Research on secondary colour optical dot gain model in electrostatic digital colour printings
Rasterski element je osnovni tiskarski element u reprodukciji kontinuirane slike i stvaranju otisnute slike. Kvaliteta tiskanja ovisi o kvaliteti prijenosa rasterskog elementa. Važno je pratiti prirast rasterskog elementa, izoÅ”travanje, deformaciju, udvostruÄenje i pojavu mrlja. U praksi se koriste neke specifiÄne tehnike nadgledanja kvalitete u praÄenju promjena rasterskih elemenata. Kao metoda praÄenja prirasta rasterskih elemenata Äesto se koriste multi kolorimetrijske skale za istraživanje prirasta rasterskih elemenata ili promjene tona. Cilj je ovoga rada ispitati prirast rasterskog elementa sekundarne boje kod elektrostatiÄkog digitalnog tiska, razmatrajuÄi prirast rasterskog elementa kolorimetrijskih skala ciana, magente, žute, plave, crvene i zelene. ProuÄavaju se odnosi izmeÄu sekundarnog kolorimetrijskog prirasta rasterskih elemenata i primarnog kolorimetrijskog prirasta rasterskih elemenata. Tri primarne kolorimetrijske skale, cian, magenta, žuta, te tri sekundarne kolorimetrijske skale, plava, crvena i zelena, dizajnirane su od 2 % do 90 %. Kolorimetrijske su skale postavljene elektrostatiÄkim tiskom u boji te mjerene spektrofotometrom. Prirast rasterskog elementa sekundarnih kolorimetrijskih skala modeliran je u skladu s pravilima o prirastu rasterskih elemenata kod primarnih kolorimetrijskih skala primjenom metode viÅ”estruke linearne regresije. Rezultati pokazuju da se prirast rasterskog elementa sekundarne boje mijenja istodobno s prirastom rasterskog elementa primarnih kolorimetrijskih skala, i da je potrebno daljnje istraživanje za kompenzaciju prirasta rasterskog elementa i kontrolu postupka tiskanja.Screening dot is the basic printing element to reproduce continuous image and to form the printing image. Printing quality depends on the transfer quality of the screening dot. It is important to control the dot gain, sharpening, deformation, doubling and slur. In practice, some specific quality control techniques are used to monitor the screening dot variation. For dot gain control technique, multi-colour scales are often used to investigate dot gain or tone change. This article aims to investigate the secondary colour dot gain in electrostatic digital printing, by considering dot gain of the colour scales, Cyan, Magenta, Yellow, Blue, Red and Green. The relations between secondary colour dot gain and primary colour dot gain are studied. Three primary colour scales, Cyan, Magenta, Yellow, and three secondary colour scales, Blue, Red and Green, are designed from 2 % to 90 %. The colour scales are output by electrostatic colour press and measured by spectrophotometer. The dot gain of the secondary colour scales is modelled according to the dot gain rules of the primary colour scales using multiple linear regression method. The results illustrate that the dot gain of secondary colour changes with the dot gain of primary colour scales synchronously, and that further research is needed to make for dot gain compensation and printing process control
Optimizacija modela izlaznih ureÄaja u grafiÄkoj reprodukciji
Prijelazom postupaka grafiÄke reprodukcije s konvencionalnih na digitalne, koji je zapoÄeo u drugoj
polovici 80āih godina 20.st., otvorio se prostor razvoju razliÄitih tehnologija. Tada su razliÄiti proizvoÄaÄi
softvera i opreme razvijali vlastite sustave upravljanja bojama. Kako su ti sustavi bili ograniÄeni na
platforme i softverske pakete za koje su bili razvijeni, proizvoÄaÄi su 1993.g. osnovali MeÄunarodni
konzorcij za boje (ICC ā International Color Consortium), s ciljem razvoja univerzalnog sustava
upravljanja bojama, neovisnog o platformi, operacijskom sustavu i softverskim paketima. Glavna
namjera je bila, a i danas je, razvoj standarda zapisa profila ureÄaja te registracija potpisa i opisa
podatkovnih struktura profila. Profili ureÄaja opisuju njihova svojstva reprodukcije boja, definirajuÄi vezu
izmeÄu izvornog ili odrediÅ”nog prostora boja i poveznog prostora boja. Tijekom 2003.g. ICC i TehniÄki
odbor za grafiÄku tehnologiju, TC130 pri MeÄunarodnoj organizaciji za standarde, sklopili su ugovor
kojim su se obavezali na suradnju u razvoju ISO standarda na osnovama dotadaÅ”njeg rada ICCāa. ICC
profil je raÄunalna datoteka, Äiji je zapis i podatkovne strukture standardizirao ICC. Uz to, ICC u svojim
publikacijama daje naÄelne smjernice za koriÅ”tenje podatkovnih struktura profila prilikom karakterizacije
ureÄaja. No, to je sve Å”to je kod tih datoteka standardizirano. Kako se pri izradi profila ureÄaja na osnovi
mjerenja izraÄuje matematiÄki model ureÄaja, izbor matematiÄke funkcije, kao i njezine raspodjele po
podatkovnim strukturama profila, ostavljaju se razvojnim inženjerima softvera. Pri tome se koriste
modeli za koje je dosadaÅ”njim istraživanjima dokazano da dobro opisuju odreÄeni tip ureÄaja. No, oni se
u pojedinaÄnim sluÄajevima mogu pokazati nepreciznima. Razvijeni su razliÄiti modeli za opis ureÄaja, a
Äesto se u tu svrhu koriste regresijski modeli. Polinom proizvoljnog, unaprijed zadanog reda i broja
Älanova prilagoÄava se podacima u smislu najmanjih kvadratnih odstupanja. Izbor optimalnoga reda i
Älanova za neki odreÄeni ureÄaj nije oÄigledan. Cilj ovoga istraživanja bilo je odreÄivanje signifikantnih
Älanova modela za razliÄite ureÄaje i pronalaženje veze izmeÄu signifikantnosti pojedinih Älanova i
karakteristika podataka o ureÄaju. U prvome dijelu istraživanja jednome modelu koji je odabran kao
osnovni dodavani su proizvoljno odabrani Älanovi. Evaluacijom preciznosti na tri domene i jednom
procesu utvrÄeno je kako neki Älanovi mogu poveÄati, a neki smanjiti sposobnost prilagodbe i moÄ
predviÄanja modela, a uÄinak može biti razliÄit na razliÄitim domenama. U drugome dijelu istraživanja
provedena su dva postupka eliminacije, eliminacija skupina Älanova i eliminacija Älanova na
maksimalnim modelima za osam procesa i utvrÄena je signifikantnost pojedinih Älanova u razliÄitim
procesima. Iako su se reducirani modeli pokazali preciznijima, zbog velikih meÄuovisnosti Älanova
modela nije utvrÄeno postojanje uzorka u izboru Älanova za pojedine procese pa ovim pristupom nije
utvrÄena veza izmeÄu signifikantnosti Älanova i karakteristika podataka o ureÄaju