1 research outputs found
Optimizacija modela izlaznih ureÄaja u grafiÄkoj reprodukciji
Prijelazom postupaka grafiÄke reprodukcije s konvencionalnih na digitalne, koji je zapoÄeo u drugoj
polovici 80āih godina 20.st., otvorio se prostor razvoju razliÄitih tehnologija. Tada su razliÄiti proizvoÄaÄi
softvera i opreme razvijali vlastite sustave upravljanja bojama. Kako su ti sustavi bili ograniÄeni na
platforme i softverske pakete za koje su bili razvijeni, proizvoÄaÄi su 1993.g. osnovali MeÄunarodni
konzorcij za boje (ICC ā International Color Consortium), s ciljem razvoja univerzalnog sustava
upravljanja bojama, neovisnog o platformi, operacijskom sustavu i softverskim paketima. Glavna
namjera je bila, a i danas je, razvoj standarda zapisa profila ureÄaja te registracija potpisa i opisa
podatkovnih struktura profila. Profili ureÄaja opisuju njihova svojstva reprodukcije boja, definirajuÄi vezu
izmeÄu izvornog ili odrediÅ”nog prostora boja i poveznog prostora boja. Tijekom 2003.g. ICC i TehniÄki
odbor za grafiÄku tehnologiju, TC130 pri MeÄunarodnoj organizaciji za standarde, sklopili su ugovor
kojim su se obavezali na suradnju u razvoju ISO standarda na osnovama dotadaÅ”njeg rada ICCāa. ICC
profil je raÄunalna datoteka, Äiji je zapis i podatkovne strukture standardizirao ICC. Uz to, ICC u svojim
publikacijama daje naÄelne smjernice za koriÅ”tenje podatkovnih struktura profila prilikom karakterizacije
ureÄaja. No, to je sve Å”to je kod tih datoteka standardizirano. Kako se pri izradi profila ureÄaja na osnovi
mjerenja izraÄuje matematiÄki model ureÄaja, izbor matematiÄke funkcije, kao i njezine raspodjele po
podatkovnim strukturama profila, ostavljaju se razvojnim inženjerima softvera. Pri tome se koriste
modeli za koje je dosadaÅ”njim istraživanjima dokazano da dobro opisuju odreÄeni tip ureÄaja. No, oni se
u pojedinaÄnim sluÄajevima mogu pokazati nepreciznima. Razvijeni su razliÄiti modeli za opis ureÄaja, a
Äesto se u tu svrhu koriste regresijski modeli. Polinom proizvoljnog, unaprijed zadanog reda i broja
Älanova prilagoÄava se podacima u smislu najmanjih kvadratnih odstupanja. Izbor optimalnoga reda i
Älanova za neki odreÄeni ureÄaj nije oÄigledan. Cilj ovoga istraživanja bilo je odreÄivanje signifikantnih
Älanova modela za razliÄite ureÄaje i pronalaženje veze izmeÄu signifikantnosti pojedinih Älanova i
karakteristika podataka o ureÄaju. U prvome dijelu istraživanja jednome modelu koji je odabran kao
osnovni dodavani su proizvoljno odabrani Älanovi. Evaluacijom preciznosti na tri domene i jednom
procesu utvrÄeno je kako neki Älanovi mogu poveÄati, a neki smanjiti sposobnost prilagodbe i moÄ
predviÄanja modela, a uÄinak može biti razliÄit na razliÄitim domenama. U drugome dijelu istraživanja
provedena su dva postupka eliminacije, eliminacija skupina Älanova i eliminacija Älanova na
maksimalnim modelima za osam procesa i utvrÄena je signifikantnost pojedinih Älanova u razliÄitim
procesima. Iako su se reducirani modeli pokazali preciznijima, zbog velikih meÄuovisnosti Älanova
modela nije utvrÄeno postojanje uzorka u izboru Älanova za pojedine procese pa ovim pristupom nije
utvrÄena veza izmeÄu signifikantnosti Älanova i karakteristika podataka o ureÄaju