3 research outputs found
Research on the Impact of Income on Demand for Consumer Goods - The Theoretical-Methodological Basis and Empirical Application
Predmet doktorske disertacije jeste istraživanje uticaja dohotka na tražnju za potrošnim
dobrima, uključujući teorijske i metodološke aspekte i empirijsku analizu tražnje za
potrošnim dobrima. Osnovni ciljevi istraživanja su da se postavi teorijsko-metodološki i
konceptualni okvir za ekonometrijsku analizu potrošačke tražnje, zatim da se kvantifikuje
uticaj dohotka na potrošnju domaćinstava, da se ispita uticaj kvalitativnih obeležja
domaćinstava na zavisnost potrošnje od dohotka i testiraju hipoteze o validnosti
Engelovih zakona u odnosima izdataka za pojedine grupe proizvoda i usluga i dohotka
domaćinstava.
Istraživanje je sprovedeno na osnovu baza podataka godišnjih anketa o potrošnji
domaćinstava u Srbiji koje je Republički zavod za statistiku Srbije sproveo prema
metodologiji Agencije za statistiku Evropske unije u periodu od 2006. do 2018. godine.
Modeliranje uticaja dohotka kao osnovne eksplanatorne varijable i kvalitativnih
karakteristika domaćinstava kao kontrolnih varijabli sprovedeno je na bazi sedam
funkcionalnih formi Engelovih krivih formulisanih u obliku jedne regresione jednačine i
na bazi AIDS i QUAIDS modela kompletnih sistema regresionih jednačina tražnje.
Navedene funkcionalne forme korišćene su i za testiranje statističkih hipoteza koje se pre
svega odnose na dohodne elasticitete izdataka, čije numeričke vrednosti korespondiraju
sa odgovarajućim Engelovim zakonima o promeni učešća izdataka za pojedine proizvode
i usluge uslovljenih promenama dohotka odnosno ukupnih izdataka domaćinstava.
Rezultati empirijskih istraživanja potrošnje domaćinstava u Srbiji su pokazali da ne
postoji univerzalna funkcionalna forma koja podjednako dobro opisuje zavisnost
potrošnje pojedinih proizvoda i usluga od dohotka domaćinstava, zatim da su u odnosima
izdataka za pojedine proizvode i usluge od dohotka domaćinstava validni Engelovi zakoni
koji se odnose na izdatke za hranu i bezalkoholna pića (Prvi Engelov zakon), izdatke za
luksuzne proizvode i usluge (Treći Engelov zakon), dok se zakonitosti koje se odnose na
relativno neophodna odnosno relativno luksuzna dobra i usluge, koje postulira Drugi
Engelov zakon, nisu postvrdile u svim slučajevima