Personalizacija sadržaja novinskih webskih portala pomoću tehnika izlučivanja informacija i težinskih Voronoievih dijagrama

News web portals present information, in previously defined topic taxonomy, in both multimedia as well as textual format, that cover all aspects of our daily lives. The information presented has a high refresh rate and as such offers a local as well as a global snapshot of the world. This thesis deals with the presentation of information extraction techniques (from web news portals) and their use in standardization of categorization schemes and automatic classification of newly published content. As the personalization method, weighted Voronoi diagrams are proposed. The aim of the study is to create a virtual profile based on the semantic value of information of visited nodes (web pages formatted with HTML language) at the individual level. The results can greatly contribute to the applicability of the personalization data to specific information sources, including various web news portals. Also, by creating a publicly available collection of prepared data future research in this domain is enabled. Scientific contribution of this doctoral thesis is therefore: a universal classification scheme, that is based on the ODP taxonomy data, is developed, a way for information extraction about user preferences, based on the analysis of user behavior data when using the Web browser, is defined, personalization system, based on the weighted Voronoi diagrams, is implemented.Jedan od načina rješavanja problema nastalih hiperprodukcijom informacija je putem personalizacije izvora informacija, u našem slučaju WWW okruženja, kreiranjem virtualnih profila temeljenih na analizi ponašajnih karakteristika korisnika s ciljem gradiranja važnosti informacija na individualnoj bazi. Sama personalizacija je najviše korištena u području pretraživanja informacija. U pregledu dosadašnjih istraživanja valja napomenuti nekoliko različitih pristupa koji su korišteni u personalizaciji dostupnog sadržaja: ontologijski pristupi, kontekstualni modeli, rudarenje podataka. Ti pristupi su najzastupljeniji u pregledanoj literaturi. Analizom literature također je uočen problem nedostatka ujednačene taksonomije pojmova koji se koriste za anotaciju informacijskih čvorova. Prevladavajući pristup anotacijije korištenje sustava označavanja koji se temelji na korisničkom unosu. Pregledani radovi ukazuju da korisnici na različitim sustavima vežu iste anotacije za iste i/ili slične objekte kod popularnih anotacija, da problem sinonima postoji ali da je zanemariv uz dovoljnu količinu podataka te da se anotacije korištene od strane običnih korisnika i stručnjaka domene preklapaju u 52% slučajeva. Ti podaci upućuju na problem nedostatka unificiranog sustava označavanja informacijskog čvora. Sustavi označavanja nose sa sobom veliku količinu "informacijskog šuma" zbog individualne prirode označavanja informacijskog čvora koji je izravno vezan za korisnikovo poznavanje domene informacijskog čvora. Kao potencijalno rješenje ovog uočenog nedostatka predlaže se korištenje postojećih taksonomija definiranih putem web direktorija. Pregled literature, od nekoliko mogućih web direktorija, najviše spominje ODP web direktorij kao najkvalitetniju taksonomiju hijerarhijske domenske kategorizacije informacijskih čvorova. Korištenje ODP kao taksonomije je navedeno unekoliko radova proučenih u sklopu obavljenog predistraživanja. Korištenjem ODP taksonomije za klasifikaciju informacijskih čvorova omogućuje se određivanje domenske pripadnosti. Ta činjenica omogućuje dodjelu vrijednosti pripadnosti informacijskog čvora pojedinoj domeni. S obzirom na kompleksnu strukturu ODP taksonomije (12 hijerarhijskih razina podjele, 17 kategorija na prvoj razini) i velikom broju potencijalnih kategorija, predlaže korištenje ODP taksonomije za klasifikaciju informacijskog čvora do razine 6. Uz uputu o broju hijerarhijskih razina koje se preporučuju za korištenje prilikom analize ODP strukture, također ističe potrebu za dubinskom klasifikacijom dokumenata. Analizom literature primijećeno je da se problemu personalizacije pristupa prvenstveno u domeni pretraživanja informacija putem WWW sučelja te da je personalizacija informacija dostupnih putem web portala slabo istražena. Kroz brojne radove koji su konzultirani prilikom pripreme predistraživačke faze kao izvori podataka za analizu iskorišteni su različiti izvori informacija: serverske log datoteke, osobna povijest pregledavanja putem preglednikovih log datoteka, aplikacije za praćenje korisnikove interakcije sa sustavom , kolačići i drugi. Podaci prikupljeni putem jednog ili više gore navedenih izvora daju nam uvid u individualno kretanje korisnika unutar definiranog informacijskog i vremenskog okvira. U pregledanoj literaturi se tako prikupljeni podaci koriste za personalizaciju informacija no ne na individualnoj razini nego na temelju grupiranja korisnika u tematski slične grupe/cjeline. Cilj ovog rada je testirati postojeće metode, koje su prepoznate od koristi za daljnji rad, te unapređenje tih metoda težinskim Voronoi dijagramima radi ostvarivanja personalizacije na individualnoj razini. Korištenje težinskih Voronoi dijagrama do sada nije zabilježen u literaturi pa samim time predstavlja inovaciju na području personalizacije informacija. Od pomoći će u tom procesu biti i radovi koji se temeljno bave prepoznavanjem uzoraka korištenja informacijskih čvorova, kojih ima značajan broj te se ne mogu svi spomenuti. Postojanje ponašajnog uzorka povezanog bilo s dugoročnim i/ili kratkoročnim podacima o korisnikovu kretanju kroz informacijski prostor omogućuje kvalitetnije filtriranje i personalizaciju dostupnih informacija. S obzirom da je cilj ovog rada prikazati mogućnost individualne personalizacije, prepoznat je potencijal korištenja težinskih Voronoi dijagrama za potrebe izgradnje virtualnog semantičkog profila te personalizaciju informacija

Personalizacija sadržaja novinskih webskih portala pomoću tehnika izlučivanja informacija i težinskih Voronoievih dijagrama

News web portals present information, in previously defined topic taxonomy, in both multimedia as well as textual format, that cover all aspects of our daily lives. The information presented has a high refresh rate and as such offers a local as well as a global snapshot of the world. This thesis deals with the presentation of information extraction techniques (from web news portals) and their use in standardization of categorization schemes and automatic classification of newly published content. As the personalization method, weighted Voronoi diagrams are proposed. The aim of the study is to create a virtual profile based on the semantic value of information of visited nodes (web pages formatted with HTML language) at the individual level. The results can greatly contribute to the applicability of the personalization data to specific information sources, including various web news portals. Also, by creating a publicly available collection of prepared data future research in this domain is enabled. Scientific contribution of this doctoral thesis is therefore: a universal classification scheme, that is based on the ODP taxonomy data, is developed, a way for information extraction about user preferences, based on the analysis of user behavior data when using the Web browser, is defined, personalization system, based on the weighted Voronoi diagrams, is implemented.Jedan od načina rješavanja problema nastalih hiperprodukcijom informacija je putem personalizacije izvora informacija, u našem slučaju WWW okruženja, kreiranjem virtualnih profila temeljenih na analizi ponašajnih karakteristika korisnika s ciljem gradiranja važnosti informacija na individualnoj bazi. Sama personalizacija je najviše korištena u području pretraživanja informacija. U pregledu dosadašnjih istraživanja valja napomenuti nekoliko različitih pristupa koji su korišteni u personalizaciji dostupnog sadržaja: ontologijski pristupi, kontekstualni modeli, rudarenje podataka. Ti pristupi su najzastupljeniji u pregledanoj literaturi. Analizom literature također je uočen problem nedostatka ujednačene taksonomije pojmova koji se koriste za anotaciju informacijskih čvorova. Prevladavajući pristup anotacijije korištenje sustava označavanja koji se temelji na korisničkom unosu. Pregledani radovi ukazuju da korisnici na različitim sustavima vežu iste anotacije za iste i/ili slične objekte kod popularnih anotacija, da problem sinonima postoji ali da je zanemariv uz dovoljnu količinu podataka te da se anotacije korištene od strane običnih korisnika i stručnjaka domene preklapaju u 52% slučajeva. Ti podaci upućuju na problem nedostatka unificiranog sustava označavanja informacijskog čvora. Sustavi označavanja nose sa sobom veliku količinu "informacijskog šuma" zbog individualne prirode označavanja informacijskog čvora koji je izravno vezan za korisnikovo poznavanje domene informacijskog čvora. Kao potencijalno rješenje ovog uočenog nedostatka predlaže se korištenje postojećih taksonomija definiranih putem web direktorija. Pregled literature, od nekoliko mogućih web direktorija, najviše spominje ODP web direktorij kao najkvalitetniju taksonomiju hijerarhijske domenske kategorizacije informacijskih čvorova. Korištenje ODP kao taksonomije je navedeno unekoliko radova proučenih u sklopu obavljenog predistraživanja. Korištenjem ODP taksonomije za klasifikaciju informacijskih čvorova omogućuje se određivanje domenske pripadnosti. Ta činjenica omogućuje dodjelu vrijednosti pripadnosti informacijskog čvora pojedinoj domeni. S obzirom na kompleksnu strukturu ODP taksonomije (12 hijerarhijskih razina podjele, 17 kategorija na prvoj razini) i velikom broju potencijalnih kategorija, predlaže korištenje ODP taksonomije za klasifikaciju informacijskog čvora do razine 6. Uz uputu o broju hijerarhijskih razina koje se preporučuju za korištenje prilikom analize ODP strukture, također ističe potrebu za dubinskom klasifikacijom dokumenata. Analizom literature primijećeno je da se problemu personalizacije pristupa prvenstveno u domeni pretraživanja informacija putem WWW sučelja te da je personalizacija informacija dostupnih putem web portala slabo istražena. Kroz brojne radove koji su konzultirani prilikom pripreme predistraživačke faze kao izvori podataka za analizu iskorišteni su različiti izvori informacija: serverske log datoteke, osobna povijest pregledavanja putem preglednikovih log datoteka, aplikacije za praćenje korisnikove interakcije sa sustavom , kolačići i drugi. Podaci prikupljeni putem jednog ili više gore navedenih izvora daju nam uvid u individualno kretanje korisnika unutar definiranog informacijskog i vremenskog okvira. U pregledanoj literaturi se tako prikupljeni podaci koriste za personalizaciju informacija no ne na individualnoj razini nego na temelju grupiranja korisnika u tematski slične grupe/cjeline. Cilj ovog rada je testirati postojeće metode, koje su prepoznate od koristi za daljnji rad, te unapređenje tih metoda težinskim Voronoi dijagramima radi ostvarivanja personalizacije na individualnoj razini. Korištenje težinskih Voronoi dijagrama do sada nije zabilježen u literaturi pa samim time predstavlja inovaciju na području personalizacije informacija. Od pomoći će u tom procesu biti i radovi koji se temeljno bave prepoznavanjem uzoraka korištenja informacijskih čvorova, kojih ima značajan broj te se ne mogu svi spomenuti. Postojanje ponašajnog uzorka povezanog bilo s dugoročnim i/ili kratkoročnim podacima o korisnikovu kretanju kroz informacijski prostor omogućuje kvalitetnije filtriranje i personalizaciju dostupnih informacija. S obzirom da je cilj ovog rada prikazati mogućnost individualne personalizacije, prepoznat je potencijal korištenja težinskih Voronoi dijagrama za potrebe izgradnje virtualnog semantičkog profila te personalizaciju informacija

Personalized City Tours - An Extension of the OGC OpenLocation Specification

A business trip to London last month , a day visit in Cologne next saturday and romantic weekend in Paris in autumn – this example exhibits one of the central characteristics of today’s tourism. People in the western hemisphere take much pleasure in frequent and repeated short term visits of cities. Every city visitor faces the general problems of where to go and what to see in the diverse microcosm of a metropolis. This thesis presents a framework for the generation of personalized city tours - as extension of the Open Location Specification of the Open Geospatial Consortium. It is founded on context-awareness and personalization while at the same time proposing a combined approach to allow for adaption to the user. This framework considers TimeGeography and its algorithmic implementations to be able to cope with spatio-temporal constraints of a city tour. Traveling salesmen problems - for which a heuristic approache is proposed – are subjacent to the tour generation. To meet the requirements of today’s distributed and heterogeneous computing environments, the tour framework comprises individual services that expose standard-compliant interfaces and allow for integration in service oriented architectures

Computer detection of spatial visualization in a location-based task

An untapped area of productivity gains hinges on automatic detection of user cognitive characteristics. One such characteristic, spatial visualization ability, relates to users’ computer performance. In this dissertation, we describe a novel, behavior-based, spatial visualization detection technique. The technique does not depend on sensors or knowledge of the environment and can be adopted on generic computers. In a Census Bureau location-based address verification task, detection rates exceeded 80% and approached 90%

Collaborative trails in e-learning environments

This deliverable focuses on collaboration within groups of learners, and hence collaborative trails. We begin by reviewing the theoretical background to collaborative learning and looking at the kinds of support that computers can give to groups of learners working collaboratively, and then look more deeply at some of the issues in designing environments to support collaborative learning trails and at tools and techniques, including collaborative filtering, that can be used for analysing collaborative trails. We then review the state-of-the-art in supporting collaborative learning in three different areas – experimental academic systems, systems using mobile technology (which are also generally academic), and commercially available systems. The final part of the deliverable presents three scenarios that show where technology that supports groups working collaboratively and producing collaborative trails may be heading in the near future

Automatic Generation of Personalized Recommendations in eCoaching

Denne avhandlingen omhandler eCoaching for personlig livsstilsstøtte i sanntid ved bruk av informasjons- og kommunikasjonsteknologi. Utfordringen er å designe, utvikle og teknisk evaluere en prototyp av en intelligent eCoach som automatisk genererer personlige og evidensbaserte anbefalinger til en bedre livsstil. Den utviklede løsningen er fokusert på forbedring av fysisk aktivitet. Prototypen bruker bærbare medisinske aktivitetssensorer. De innsamlede data blir semantisk representert og kunstig intelligente algoritmer genererer automatisk meningsfulle, personlige og kontekstbaserte anbefalinger for mindre stillesittende tid. Oppgaven bruker den veletablerte designvitenskapelige forskningsmetodikken for å utvikle teoretiske grunnlag og praktiske implementeringer. Samlet sett fokuserer denne forskningen på teknologisk verifisering snarere enn klinisk evaluering.publishedVersio

Diverse Contributions to Implicit Human-Computer Interaction

Cuando las personas interactúan con los ordenadores, hay mucha información que no se proporciona a propósito. Mediante el estudio de estas interacciones implícitas es posible entender qué características de la interfaz de usuario son beneficiosas (o no), derivando así en implicaciones para el diseño de futuros sistemas interactivos. La principal ventaja de aprovechar datos implícitos del usuario en aplicaciones informáticas es que cualquier interacción con el sistema puede contribuir a mejorar su utilidad. Además, dichos datos eliminan el coste de tener que interrumpir al usuario para que envíe información explícitamente sobre un tema que en principio no tiene por qué guardar relación con la intención de utilizar el sistema. Por el contrario, en ocasiones las interacciones implícitas no proporcionan datos claros y concretos. Por ello, hay que prestar especial atención a la manera de gestionar esta fuente de información. El propósito de esta investigación es doble: 1) aplicar una nueva visión tanto al diseño como al desarrollo de aplicaciones que puedan reaccionar consecuentemente a las interacciones implícitas del usuario, y 2) proporcionar una serie de metodologías para la evaluación de dichos sistemas interactivos. Cinco escenarios sirven para ilustrar la viabilidad y la adecuación del marco de trabajo de la tesis. Resultados empíricos con usuarios reales demuestran que aprovechar la interacción implícita es un medio tanto adecuado como conveniente para mejorar de múltiples maneras los sistemas interactivos.Leiva Torres, LA. (2012). Diverse Contributions to Implicit Human-Computer Interaction [Tesis doctoral no publicada]. Universitat Politècnica de València. https://doi.org/10.4995/Thesis/10251/17803Palanci